Održana je konferencija Ekonomija izvan okvira – naši novi susjedi na hrvatskom tržištu rada u organizaciji Centra za kulturu dijaloga i Međunarodne mreže poslovnih žena. Konferencija je okupila vodeće poslodavce na hrvatskom tržištu rada poput Rimac automobila, IKEE, Phillip Morris Internationala, Global Logica. Uz njih su se panelu pridružili Hrvatska udruga poslodavaca te Fima konstrukt - građevinska tvrtka.

Sve prisutne pozdravila je Ivana Radić ispred udruge Međunarodna mreža poslovnih žena i Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga.

Gđa Kadić Meškić u ime Centra za kulturu dijaloga rekla je da  unazad nekoliko godina provode projekt Novi susjedi posvećen osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Cilj ovog projekta je integracija i uključenje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo te jačanje interkulturalnog, prosperitetnog i demokratskog hrvatskog društva. Ovaj projekt prepoznalo je Ministarstvo unutarnjih poslova, a financira ga Vlada Republike Hrvatske i Europska unija. Posebno treba istaknuti da od rane integracije na tržište koristi imaju izbjeglice, gospodarstvo ,ali i društvo u cjelini.“

Uvodni govor održao je g. Žarko Katić, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Istaknuo je  da je Hrvatska u prosjeku svake godine izdala 82.000 dozvola za boravak i rad. To su sve više osobe iz daljih zemalja. Nepal je 5.zemlja po zahtjevima za boravak i rad.  

Ove godine ćemo premašiti 100.000 dozvola za rad i taj broj je svake godine sve veći. Do sad je u Hrvatskoj odobreno 1028 dozvola za osobe s međunarodnom zaštitom rada. Od toga je 890 azilanata. Najviše ih dolazi iz Sirije, Iraka, Afganistana, Irana i Eritreje. Osobiti izazov predstavlja zapošljavanje žena što zbog kulturoloških, što zbog jezičnih barijera.“

Panel Iskustva hrvatskih tvrtki u promoviranju različitosti vodila je Ivana Radić, predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena.

Milka Kosanović, direktorica odnosa s članovima HUP-a:

Osobe koje dolaze u Hrvatsku doaze iz situacija koje su teške. Te osobe dolaze u Hrvatsku i traže bolji život. Najveća prepreka su nerazumijevanje i predrasude i s jedne i s druge strane i za to je potrebna otvorenost. Poslodavci su često stigmatizirani kao oni koji radnu snagu žele iskoristiti, ali to nije točno.“

Na to se nadovezala gđa Đurđica Brebrić iz tvrtke Fima Konstukt koja ima iskustva sa zapošljavanjem stranih radnika i svih izazova s kojima se susretala pri zapošljavanju stranih radnika. Za Fima konstrukt je to bila strateška odluka i preživljavanje tvrtke koja danas, zahvaljujući stranoj radnoj snazi, uspješno posluje.

Katica Šamija iz Phillip Morris International kaže:

Korporacija ima svoje sustave, svoja pravila. Svaki posao je jednako plaćen bez obzira na spol, dob, kulturu, vjersko opredjeljenje. „ Istaknula je da je jako važno imati strukturu, a kompanija na visokoj poziciji ima osobu koja se bavi različitošću i uključivanjem. „Različitost se potiče, različitost se poštuje jer to kompaniji omogućuje inovacije!“ Različitost je omogućila da PMI od se isključivo duhanske industrije proširi i na druge segmente poput farmaceutske industrije.

Vladimir Kosanović iz Global Logica istaknuo je da dovođenje stranaca nije samo tehničko već demografsko pitanje. Mi zaostajemo u dovođenju stranaca.

Različitost donosi neku novu boju u kompaniju jer ako nemate tu komponentu ne možete shvatiti svijet u njegovoj različitosti. Svi moramo učiniti puno kao društvo i kao korporacije da bismo privukli ljude. Konkurencija je ogromna. Mi kao poslodavci stalno moramo nešto raditi, ne smijete spavati.“

Ajna Harčević iz Rimac automobila:

Mi kao poslodavac brendiramo svoju tvrtku kao nešto poželjno. Rimac automobili posluje već 13 godina i  zapošljava preko 35 različitih nacionalnosti, ali smo prošli jako težak put u ovih 13 godina poslovanja. Naš brend je olakotna okolnost i nemamo problema s privlačenjem stranaca, ali i dalje se suočavamo s barijerama i izazovima u administrativnom smislu. Birokratske prepreke su i dalje za neke aktivnosti nepremostive npr. rad na daljinu izvan Europske unije se ne može regulirati što bi trebalo biti moguće.“

Lidija Jagić iz robne kuće IKEA opisala je njihova iskustva s azilantima. Ikea je na globalnoj razini donijela inicijativu „Bolji dom“ te su na lokalnoj razini uveli program kojim omogućuju azilantima da na 3 mjeseca iskuse rad u IKEI. Posebno su osjetljivi na majke s djecom koje su posebna ranjiva skupina. Neki azilanti su ostali raditi no to ovisi o kapacitetima u kompaniji. Istaknula je da je najvažnija komunikacija.

Na drugom panelu Iskustva novih susjeda / osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatskih tvrtkama koji je vodila gđa Kadić Meškić izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga govorili su azilanti i osobe s međunarodnom zaštitom ispričale svoja iskustva u Hrvatskoj.

Zainullah Ibrahimi je u Hrvatsku došao sa 16 godina iz Afganistana, nakon tragedije koja ga je zadesila. On danas planira upisati fakultet i rekao je da je najvažnije naučiti jezik jer to znači i da poštuješ zemlju u koju si došao. Aya Al Qubaitari je potvrdila da je jezik ključan i da je njenoj integraciji jako doprinijelo zapošljavanje u IKEI  u smislu poboljšanja jezičnih kompetencija.

Izuzetno je važna podrška i razumijevanje kulturoloških razlika što je potvrdio i Muhammed Yusuf Yalsiz koji radi kao kulturni medijator i prevoditelj u Hrvatskom Crvenom križu. Muhammed je liječnik koji nakon 3 godine života i rada u Hrvatskoj čeka odobrenje Hrvatske liječničke komore vezano uz nostrifikaciju njegove diplome koju je ostvario u Turskoj.

Mirjana Vergaš iz UNHCR-a ima dosta iskustava sa izbjeglicama te je naglasila da treba ljude koji su već došli u Hrvatsku zaposliti i omogućiti im integraciju u hrvatsko tržište rada. Određena skupina izbjeglica nema iskustva koja se traže na tržištu Europske unije. Oni su npr. imali iskustva u građevini, ali se u Hrvatskoj radi s drugim materijalima, s drugim strojevima pa je njihovo iskustvo nedostatno. UNHCR ima iskustava s hrvatskim kompanijama koje omogućuju izbjeglicama stjecanje iskustva, a time i veću zapošljivost.

Maruša Stamać, Migrant Talent Garden ZIP pričala je o projektu koji je provodila s Centrom za kulturu dijaloga vezanim za edukacije migranata o poduzetništvu. Želja je bila pokazati migrantima koja znanja i kompetencije trebaju imati ako žele pokrenuti vlastiti posao u Hrvatskoj.

(ps/sm)