Predsjednik HSP-a Danijel Srb izjavio je kako je neprihvatljivo da prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju ide u saborsku proceduru po hitnom postupku jer je, kako je kazao, riječ o zakonu koji će imati dugoročne posljedice po više od 2.700.000 hrvatskih građana.

HSP drži predložene izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju promašenim, bez obzira na njegove opravdane ciljeve, rekao je Srb na konferenciji za novinare.

Iznose prijevremenih mirovina može se smanjiti najviše za 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno za pet godina najviše moguće umanjenje smjelo bi iznositi do 12 posto, rekao je Srb na konferenciji za novinare.

Prema Vladinom prijedlogu, dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce izjednačit će se u sljedećih 10 godina, a onima koji idu u prijevremenu starosnu mirovinu za svaku godinu ranijeg odlaska mirovina bi se umanjivala za 4,08 posto, ili za pet godina maksimalno za 20,4 posto. Istodobno bi se za isti postotak nagrađivalo kasnije umirovljenje.

Naveo je i primjer odlaska u mirovinu 70-godišnjeg umirovljenika s 15 godina staža, kojem će se po aktualnom zakonskom prijedlogu, mirovina povećati za 20,4 posto. Nasuprot njemu, kako je rekao, umirovljenik sa 60 godina života i 35 godina radnog staža bit će penaliziran, a mirovina će mu biti umanjena za tih istih 20,4 posto od osnovice.

Činjenica je i da, osim zaposlenika u državnoj upravi koji realno imaju mogućnost raditi do 65. godine, velik broj zaposlenih u privatnim tvrtkama već nakon 50 godine života zaposlenika potiču odlazak u mirovinu, a nakon 55. počinju i pritisci, rekao je Srb. Zapitao se kako u takvim uvjetima osigurati zaposlenicima rad do 65 godine, koliko se predviđa najnovijim izmjenama zakona.

Rad nakon 65. godine treba omogućiti onima koji to žele, rekao je Srb dodajući kako bi taj rad trebao ostati izvan sustava državnog mirovinskog zavoda te bi trebao biti tretiran kroz privatno osiguranje, gdje bi se kroz kapitaliziranu štednju tim zaposlenicima omogućili povećani prihodi u obliku mirovinske naknade nakon odlaska u mirovinu.

Osvrćući se na pritiske na šaltere HZMO-a, onih koji žele prije izmjena postojećeg zakona u mirovinu, a takvih je po njegovim tvrdnjama oko 30 tisuća, rekao je da je to još jedan negativni efekt koji će pogoršati odnos broja zaposlenih i umirovljenika, povećat pritisak na mirovinski sustav i rušiti Hrvatsku na listi globalne konkurentnosti.

Predloženi zakon neće smanjiti udio troškova za mirovine u BDP-u, ali će povećati pritisak onih koji će ići u invalidske mirovine, poručili su iz HSP-ovci. (Hina)