Vlada planira u idućoj godini pokrenuti investicijski ciklus koji će osigurati rast investicija za 8,9 milijardi kuna, čime bi ukupni iznos ulaganja dosegnuo 72 milijarde kuna, najavljeno je na današnjoj sjednici Vlade. 

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić istaknuo je da se projicirani rast BDP-a u 2013. od 1,8 posto temelji na porastu investicija za 11,5 posto, održavanju potrošnje građana na sadašnjoj razini i oporavku izvoza. Tih 8,9 milijardi kuna novih investicija nije znanstvena fantastika, jer bi se time tek vratili na razinu malo višu od 2010., kada su investicije bile za četvrtinu manje nego u predrecesijskoj 2008. godini, kada su dosegnule 93 milijarde kuna, kaže Grčić. Projicirani rast temelji se na rastu bruto investicija javnih društava i opće države, rastu investicija privatnog sektora i povećanju iskorištenosti EU fondova, kao i izravnih stranih ulaganja.

Iz proračuna opće države trebalo bi investirati 3 milijarde kuna više nego lani, što je porast od čak 78 posto. No, iz toga se vidi, ističe Grčić, da rashodi u proračunu većinom rastu zbog kapitalnih ulaganja. Sav taj novac ide u gospodarstvo, što kroz saniranje brodogradnje, što kroz fondove za gospodarsku suradnju koji će pomoći u restrukturiranju nekih drugih kompanija, što kroz sufinanciranje projekata koje financiraju EU fondovi, ili kroz nabavu borbenih oklopnih vozila, što će vjerojatno raditi naše kompanije, rekao je Grčić.

Od javnih poduzeća očekuje se povećanje investicija s ovogodišnjih 10,7 milijardi kuna na 15 milijardi kuna, odnosno za 4,3 milijarde kuna. Najveći iskorak napravit će HŽ, gdje Grčić očekuje "investicijski bum", a dobar dio tih investicija financirat će se iz EU fondova. Napredak očekujemo i od HAC-a, HC-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji bi trebao udvostručiti investicije zajedno s lokalnim samoupravama.

Grčić napominje da u te projekcije nisu uvrštene tvrtke poput Ine, ACI-ja, Plovputa ili Jadrolinije, koje još izrađuju planove investicija za 2013. Što se tiče privatnih investicija, od projekata financiranih privatnim kapitalom u suradnji s javnim sektorom, čiji je ukupni potencijal 7 milijardi kuna, u idućoj godini očekuje se realizacija oko 3 milijarde kuna. Radi se o ulaganjima u Zračnu luku Zagreb, Bina Istru, Autocestu Zagreb - Macelj, Lučku upravu Ploče i projekte obnovljivih izvora energije.

Također, Agencija za investicije i konkurentnost identificirala je pet potpuno privatnih projekata u vrijednosti 273 milijuna eura koji su trenutno u izvedbi, 12 projekata vrijednih 2,7 milijardi eura koji čekaju na ishođenje građevinskih dozvola, te neke projekte koji su tek u pripremi od još 533 milijuna eura.

Očekujemo da će priključenje EU oživjeti tržište kapitala kroz neto transfere iz proračuna EU, izravna strana ulaganja i privatizacijske projekte i koncesije, ističe Grčić. Iskustva novih članica EU-a pokazuju da su nakon pristupanja jako porasla izravna strana ulaganja, koja su bila značajniji faktor rasta od transfera iz EU fondova.

Grčić je najavio od idućeg tjedna uvođenje jedinstvenog sustava praćenja i koordinacije investicija kroz novu Vladinu koordinaciju za investicije. Ona će svakoga tjedna pratiti četiri ključne komponente - investicije javnih poduzeća, integriranje EU fondova u financiranje javnih investicija, mjere za jačanje konkurentnosti i poslovne klime (po modelu "Doing business" Svjetske banke) i ostale reforme u javnom sektoru. Najavio je i nastavak reformi kroz restrukturiranje javnih poduzeća i, posebice, građevinskog sektora koji je ključni razlog za blokadu velikih infrastrukturnih projekata u ovoj godini. Krajnje je vrijeme za raščićavanje stanja i pokretanje velikih projekata, jer nam samo zbog problema Konstruktora u Dalmaciji već godinu dana stoje projekti ukupne vrijednosti od milijardu kuna, upozorio je Grčić.

Treba hitno "pročistiti situaciju", jer smo izgubili dragocjeno vrijeme na neuspjelom restrukturiranju tih poduzeća, naglasio je potpredsjednik Vlade. Premijer Zoran Milanović istaknuo je da Vlada više nema mogućnosti izgovora, jer u prvoj godini u javnom sektoru nije bilo dovoljno pripremljenih projekata, ali u idućoj godini bi se "ono što se odnosi na državu trebalo početi kretati". U privatnom sektoru moramo osigurati uvjete za što lakše poslovanje, odnosno popraviti dojam kod investitora za što nije dovoljna samo niža percepcija korupcije, no u javnom sektoru naš posao je restrukturiranje, od kojega se očekuju konkretniji rezultati, ocijenio je Milanović. (Hina/HT)

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter