Društveni srednji sloj je kralježnica države. Do tog je zaključka već došao i grčki filozof Aristotel. U Njemačkoj se taj srednji sloj sve više smanjuje i to izaziva zabrinutost kod mnogih stručnjaka.

58 posto stanovnika Njemačke pripada tzv. srednjem sloju. 1997. godine bilo ih je 65 posto. Te brojke proizlaze iz studije Sveučilišta u Bremenu i Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja, koju je naručila zaklada Bertelsmann.

Pojam srednjeg sloja određen je na temelju zarade. Za orjentaciju služi prosječni prihod. Stanovništvo se s obzirom na tu brojku dijeli na dvije skupine: onu s nižim i onu s većim prihodima.

Ova znanstvena studija u srednji sloj ubraja one koji imaju na raspolaganju 70 do 150 posto tog prosječnog prihoda. Kod četveročlane obitelji radi se o 2.400 do 5.000 eura mjesečno.

 Srednji sloj - jamac stabilnosti

Osim toga, studija kao daljnje kriterije uzima obrazovanje i zanimanje, objašnjava Olaf Groh-Samberg, profesor sociologije na Sveučilištu u Bremenu i jedan od autora studije. Njegov zaključak: Raspodjela prihoda u Njemačkoj se sve više polarizira i sve su manje mogućnosti prelaska iz nižeg u srednji sloj.

Za profesora Groh-Samberga taj je razvoj zabrinjavajući. On pri tome podsjeća da je srednji sloj u Njemačkoj u samo pet godina smanjen za čak 7 posto.

No njegov kolega sociolog Stefan Hradil to ne smatra tako dramatičnim: Dijelovi srednjeg sloja imaju odlične šanse za društveni uspon. Dakle, ako je srednji sloj smanjen, onda to nije automatski loša vijest.

Već je grčki filozof Aristotel rekao da se široki i stabilni srednji sloj pozitivno odražava na razvoj društva. Srednji sloj uglavnom sluša glas razuma, ne iskorištava siromašne i ne zavidi bogatima na njihovom blagostanju, obrazložio je grčki filozof.

 To mišljenje dijeli i profesor Hradil: Kada veći dio srednjeg sloja zapadne u poteškoće, dolazi do političke destabilizacije. Tada ti ugroženi dijelovi srednjeg sloja naginju relativno radikalnim izjašnjavanjima na izborima.

Kao primjer je naveo nastanak nacionalsocijalizma u Njemačkoj, koji je prema njegovom mišljenju posljedica slabljenja srednjeg sloja u gospodarskoj krizi 20-ih godina prošlog stoljeća.

Bez obzira na negativni trend, u Njemačkoj se još uvijek više od polovice stanovnika ubraja u srednji sloj. To je u usporedbi s drugim zemljama dobar rezultat. U državama koje imaju slabiji srednji sloj češće se javljaju određeni problemi.

Profesor Hradil ističe: Što su veće socijalne razlike, to je više problema s kriminalom i drugim negativnim pojavama.

Zbog sve većeg broja onih koji raspolažu s nižim primanjima i koji imaju slabe šanse za uspon u srednji sloj, Olaf Groh-Samberg smatra da bi njemačka vlada što prije trebala poduzeti ozbiljnije mjere kojima bi omogućila taj uspon.

On istodobno traži i uvođenje mjera kojima bi se spriječilo sve osjetnije smanjivanje solidarnosti kod bogatog sloja građana. Jer, kako je već davnih dana utvrdio i Aristotel, važno je pronaći pravu sredinu između dva ekstrema, piše dw.de. (sh)

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter