Dunavska strategija bit će dobar okvir za djelotvorniju koordinaciju raznih prekograničnih projekata i transnacionalnih programa za razvoj dunavskoga riječnog sliva te za jačanje dobrosusjedskih odnosa u regiji, rekla je hrvatska premijerka Jadranka Kosor na Dunavskom summitu što se održava u Bukureštu.Summit o dunavskoj suradnji okuplja visoka izaslanstva 14 zemalja, a sudjeluje i šef Europske komisije Jose Manuel Barroso, koji je kazao kako su mogućnosti koje otvara dunavska strategija goleme, jer Dunav od Njemačke do Crnoga mora teče kroz deset zemalja, i služi populaciji od 120 milijuna ljudi.

Sastanak u Bukureštu ima veliku simboličnu vrijednost, rekla je Kosor, jer označava završetak prve faze procesa razvoja Strategije Europske unije za dunavsku regiju te pozdravlja početak sljedeće, provedbene faze - što će - nam pomoći da razmotrimo zajedničke izazove i učinkovitije koordiniramo raznovrsne prekogranične projekte i transnacionalne programe neophodne za razvoj dunavskog riječnog sliva.

To se prvenstveno odnosi na razvoj i implementaciju strateških projekata u području prometne i energetske infrastrukture te integriranog upravljanja vodama Dunava i njegovih pritoka, kao i projekata iz područja gospodarstva, zaštite okoliša ili kulturne razmjene - rekla je hrvatska premijerka, dok je rumunjski premijer Emil Boc pozvao lokalne zajednice i regije da u tome odigraju važnu ulogu.

Dunavska strategija bit će dobar instrument za ostvarenje tog cilja - rekla je Kosor koja očekuje - da će provedba Strategije imati znatan učinak na daljnji razvoj i jačanje dobrosusjedskih odnosa u regiji te da će pridonijeti intenziviranju suradnje.

Hrvatska je premijerka naglasila kako je Hrvatska na pragu ulaska u Europsku uniju, te kazala: Odlučni u namjeri da donesemo dodanu vrijednost Europskoj uniji, naš angažman u okviru provedbe Dunavske strategije bit će usmjeren da se ona potvrdi kao sredstvo koje povezuje različite nacionalne i prekogranične politike, osnažuje međuresornu suradnju te usmjerava procedure financiranja i osigurava da se svi raspoloživi resursi koriste na najbolji mogući način.

Dunavska strategija obuhvaća 14 zemalja: od zemalja EU-a Njemačku, Austriju, Slovačku, Češku, Mađarsku, Sloveniju, Rumunjsku i Bugarsku, a izvan EU-a Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Moldaviju i dijelove Ukrajine.

Dunavska strategija trebala bi zajedno s Akcijskim planom biti završena ovaj tjedan te predstavljena 8. prosinca. Glavni su ciljevi Akcijskog plana da Dunav do 2020. bude plovan 300 dana u godini i da se teretni promet poveća za 20 posto u odnosu na ovu godinu te da se dovrše željezničke mreže između glavnih gradova dunavske regije do 2030.

Emisije stakleničkih plinova trebale bi pasti za 20 posto u odnosu na 1990., a udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije trebao bi narasti za 20 posto u odnosu na istu godinu.

Broj turista izvan regije trebao bi narasti za 50 posto u odnosu na 2010., kao i kružna putovanja brodom po Dunavu. Do 2020. 80 posto vode trebalo bi biti prihvatljivo za kupanje, rizik poplava smanjen za 25 posto, unutarnja trgovina narasti za 50 posto, kao i broj patenata.

U roku od deset godina trideset posto stanovništva u dobi između 30 i 34 godine trebalo bi imati fakultetsku diplomu, a prosječne plaće trebale bi se udvostručiti.

Do 2015., prema planu, trebao bi biti operativan učinkovit sustav razmjene informacija u svih 14 zemalja, te učinkovita suradnja između policija u borbi protiv organiziranog kriminala.(Hina)

Foto: www.vlada.hr