On-line istraživanje - Profil hrvatskog managera (2. dio)

On-line istraživanje časopisa Poslovni savjetnik i konzultantske kuće Poslovna liga BMM-Profil hrvatskog managera (2. dio)

Hrvatskom manageru najvažniji su obitelj i zdravlje
 

On-line istraživanje na temu «Profil hrvatskog managera» časopis Poslovni savjetnik proveo je u suradnji sa konzultantskom kućom Poslovna liga BMM na čelu sa mr. sc. Sašom Karlovčanom. Donosimo najzanimljivije dijelove drugog dijela istraživanja.

Kako je zadovoljstvo životom i osobna sreća zapravo stvar percepcije svakog od nas, jedno od pitanja koja su bila predmet istraživanja je upravo zadovoljstvo privatnim životom hrvatskog managera. Pitanje koje se samo postavilo jest – uspijeva li hrvatski manager uspostaviti ravnotežu u svom životu, odnosno, kako balansira privatno i poslovno i koliko vremena posvećuje onom što ističe da mu je prvo na listi prioriteta?
Cilj istraživanja bio je doći do činjenica koliko je zapravo hrvatski manager zadovoljan područjima kao, na primjer, opći privatni život, kratkoročni privatni planovi, vrijeme posvećeno obitelji, prijateljima, hobijima, ali i životni standard i sposobnost odvajanja privatnog od poslovnog života?
Prema riječima mr. sc. Saše Karlovčana, drugi dio istraživanja proveden je anonimnim on-line upitnikom u prvoj polovici srpnja 2007. na uzorku od 455 ispitanika-hrvatskih managera.
Kako je zadovoljstvo životom i osobna sreća zapravo stvar percepcije svakog od nas, jedno od pitanja koja su bila predmet istraživanja je upravo zadovoljstvo privatnim životom hrvatskog managera. Pitanje koje se samo postavilo jest – uspijeva li hrvatski manager uspostaviti ravnotežu u svom životu, odnosno, kako balansira privatno i poslovno i koliko vremena posvećuje onom što ističe da mu je prvo na listi prioriteta?
Koliko je zapravo hrvatski manager zadovoljan područjima kao, na primjer, opći privatni život, kratkoročni privatni planovi, vrijeme posvećeno obitelji, prijateljima, hobijima, ali i životni standard i sposobnost odvajanja privatnog od poslovnog života?
Pošto se radi o zaista opsežnom i zanimljivom istraživanju, te jedinom ovakvog tipa na našem tržištu, odlučili smo dobivene rezultate zajedno s komentarima i analizom uobličiti u knjigu.
Dio istraživanja biti će prezentiran na 1. Savjetovanju managera i poduzetnika, 27.9.2007. u Zagrebu, Kristalna dvorana hotela Westin. Ulaz na savjetovanje je besplatan, a možete se prijaviti na savjetovanje@ripup.hr (više na www.poslovna-edukacija.net).
 
HRVATSKI MANAGERI ZADOVOLJNI SU PRIVATNIM ŽIVOTOM
 
Pri upitu o zadovoljstvu i važnosti pojedinih aspekata vlastitoga privatnog života, pokazalo se da su hrvatski manageri nekim važnim elementima vrlo zadovoljni, a da im neki drugi pričinjavaju problem, tj. da njima nisu zadovoljni iako su im jako važni. (Slika 1.)
Kako je zadovoljstvo životom i osobna sreća zapravo stvar percepcije svakog od nas, jedno od pitanja koja su bila predmet istraživanja je upravo zadovoljstvo privatnim životom hrvatskog managera. Pitanje koje se samo postavilo jest – uspijeva li hrvatski manager uspostaviti ravnotežu u svom životu, odnosno, kako balansira privatno i poslovno i koliko vremena posvećuje onom što ističe da mu je prvo na listi prioriteta?
Koliko je zapravo hrvatski manager zadovoljan područjima kao, na primjer, opći privatni život, kratkoročni privatni planovi, vrijeme posvećeno obitelji, prijateljima, hobijima, ali i životni standard i sposobnost odvajanja privatnog od poslovnog života?
 
Pošto se radi o zaista opsežnom i zanimljivom istraživanju, te jedinom ovakvog tipa na našem tržištu, odlučili smo dobivene rezultate zajedno s komentarima i analizom uobličiti u knjigu. Dio istraživanja biti će prezentiran na 1. Savjetovanju managera i poduzetnika, 27.9.2007. u Zagrebu, Kristalna dvorana hotela Westin. Ulaz na savjetovanje je besplatan, a možete se prijaviti na savjetovanje@ripup.hr (više na www.poslovna-edukacija.net).
 
 
mr. Sandra Mihelčić,
glavna urednica Poslovnog savjetnika
 
Kako je zadovoljstvo životom i osobna sreća zapravo stvar percepcije svakog od nas, jedno od pitanja koja su bila predmet istraživanja je upravo zadovoljstvo privatnim životom hrvatskog managera. Pitanje koje se samo postavilo jest – uspijeva li hrvatski manager uspostaviti ravnotežu u svom životu, odnosno, kako balansira privatno i poslovno i koliko vremena posvećuje onom što ističe da mu je prvo na listi prioriteta?
mr. sc. Saša Karlovčan
 
Cilj istraživanja bio je doći do činjenica koliko je zapravo hrvatski manager zadovoljan područjima kao, na primjer, opći privatni život, kratkoročni privatni planovi, vrijeme posvećeno obitelji, prijateljima, hobijima, ali i životni standard i sposobnost odvajanja privatnog od poslovnog života?
Prema riječima mr. sc. Saše Karlovčana, drugi dio istraživanja proveden je anonimnim on-line upitnikom u prvoj polovici srpnja 2007. na uzorku od 455 ispitanika - hrvatskih managera.
 

HRVATSKI MANAGERI ZADOVOLJNI SU PRIVATNIM ŽIVOTOM
 
Pri upitu o zadovoljstvu i važnosti pojedinih aspekata vlastitoga privatnog života, pokazalo se da su hrvatski manageri nekim važnim elementima vrlo zadovoljni, a da im neki drugi pričinjavaju problem, tj. da njima nisu zadovoljni iako su im jako važni. (Slika 1.)
Tako je uočeno da su hrvatski manageri vrlo zadovoljni privatnim životom u smislu općeg privatnog života i ostvarenja kratkoročnih privatnih planova, te nekim materijalnim aspektima poput životnog standarda i stambenog prostora. Općeniti privatni život se ovdje izdvaja kao element koji je ponajviše usklađen sa ciljevima managera, odnosno kao element kojim su manageri vrlo zadovoljni, a ujedno im je taj element i vrlo važan.
Ipak, puno je više elemenata iz privatnog života managera za koje svakako treba podići razinu zadovoljstva, jer su managerima vrlo važni u životu, ali njima nisu zadovoljni. Ti elementi su prioriteti za poboljšanje koji bi doveli do povećanja općeg životnog zadovoljstva managera, a kao prioritete hrvatski manageri ističu elemente socijalne okoline i utjecaja poslovnog na privatni život. Od elemenata socijalne okoline, na prvom i najugroženijem mjestu nalazi se obitelj, a slijede prijatelji i hobiji kojima također ne posvećuju dovoljno vremena. Isto tako, vrlo im je važno da uspiju u većoj mjeri odvojiti privatni život od poslovnog, kao i da smanje utjecaj poslovnog stresa na privatni život.
Promatrajući razlike između muškaraca i žena, primjećuje se da muškarci u manjem postotku od žena smatraju da posvećuju dovoljno vremena obitelji i prijateljima, ali i da u manjoj mjeri uspijevaju odvojiti privatni od poslovnog života. (Slika 2.)
Dijeleći managere po funkcijama, manageri na najvišim funkcijama (članovi uprave) se izjašnjavaju u najmanjem postotku u odnosu na druge managere o zadovoljstvu količinom slobodnog vremena provedenog s prijateljima, obitelji, bavljenju hobijima i odvajanju privatnog od poslovnog života općenito.
Ipak, oni su najzadovoljniji životnim standardom i statusom koji uživaju u društvu. Ovakvi rezultati su i očekivani obzirom na razinu primanja, ali i odgovornosti za posao koji obavljaju manageri na najvišim funkcijama.
 
 
 

 

 

 
 
 
 

OBITELJ I ZDRAVLJE NAJVAŽNIJI SU ASPEKTI ŽIVOTA HRVATSKOG MANAGERA

Prosječni hrvatski manager smatra da je, uz obitelj, zdravlje najvažniji aspekt njihova života. Slijede karijera i prijatelji, dok se vjera nalazi na posljednjem, petom mjestu. Zanimljivo je da se gotovo isti slijed važnosti pojedinih aspekata života pronalazi kod svih managera, neovisno o njihovoj funkciji. (Slika 3.)
U današnje vrijeme užurbanog rada i svijesti o štetnim učincima stresa jasno je da se zdravlje percipira vrlo važnim aspektom života, no pitanje je koliko se to odražava na ponašanje managera.
Na pitanje o svojem slobodnom vremenu i načinu njegova provođenja hrvatski manageri ističu u najvećim postocima da ga provode u obavljanju kućanskih poslova, bavljenju djecom, i druženju s prijateljima, ali i gledanju TV-a (muškarci više nego žene), dok ih samo 29% ističe da se bave sportom ili čitanjem. (Slika 5.)
Sportom se u znatnije većem postotku bave muškarci nego žene. (Slika 4.)
Zanimljivo je da se hrvatski manageri uglavnom bave individualnim sportovima, a čak 30% ih se uopće ne bavi nikakvim sportom. Povoljan je podatak ipak taj da značajan dio vremena provode s obitelji (bavljenje djecom), a to vrijeme potpomaže zdravlju “uklanjanjem i/ili ublažavanjem” štetnih učinaka poslovnog stresa.
 
HRVATSKE MANAGERE UGLAVNOM NE ZANIMA PRIDRUŽIVANJE ZAKLADI “ANA RUKAVINA”
 
Također, promatrajući rezultate o provođenju slobodnog vremena kroz sliku podataka vezanih uz pridruživanje “Zakladi Ana Rukavina” koju možemo promatrati kao dugoročno ulaganje u zdravlje nas samih, kao i ljudske populacije općenito, takav trend važnosti zdravlja također nije pronađen.
Dobiveni podaci ukazuju na to da gotovo polovinu ispitanika (44%) pridruživanje spomenutoj zakladi uopće ne zanima. (Slika 6.)
Kod žena managera, koje su po ovom pitanju osvještenije, pronalazimo statistički značajno veći postotak onih (62%) koje izjavljuju da planiraju postati članom zaklade u odnosu na iste odgovore koje daju muškarci (40%). Što se tiče odgovora managera na različitim funkcijama uočavamo da članovi uprave, CEO i vlasnici u statistički značajno manjoj mjeri (40%) izjavljuju da planiraju postati članom zaklade u usporedbi sa ostalim kategorijama managera (53% i 54%). A ono što je još zanimljivije, jest to da ova, najviša kategorija managera u najvećem postotku (5%) izjavljuje da nikada nisu čuli za ovu zakladu.
Od zanimljivih navika hrvatskih managera izdvajamo još i podatak da čak 56% hrvatskih managera (bez obzira na relativno visoko zadovoljstvo životnim standardom) izjavljuje da sve kućanske poslove obavljaju sami, što je također dio slobodnog vremena koji poklanjaju navici koja nije usko povezana s održavanjem zdravlja. (Slika 7.)
Pitanje koje se postavlja je, kako zapravo hrvatski manageri upravljaju svojim slobodnim vremenom i koliko kroz svakodnevne navike značaja pridaju područjima života koja ističu kao najvažnija – obitelji i zdravlju?
Možda odgovor na pitanje leži djelomično u činjenici da je 69% svih ispitanika sebe u trenutku istraživanja smatralo zdravima, a čest je slučaj da navike i ponašanje usklađujemo sa stavom tek onda kada nam zdravstvene (ili druge) poteškoće ukažu na činjenicu da nešto u životu ne radimo kako treba.
Podjeli:
Tagovi:

Računovodstvo i porezi u praksi

Udruga.hr

Hosted by Mydataknox