Mastercard u Hrvatskoj je proveo studiju o porastu bezgotovinskog plaćanja u domaćem javnom prijevozu, u sklopu koje je prije ljeta provedeno istraživanje među hrvatskim građanima o njihovoj percepciji javnog prijevoza.

Globalni trendovi pokazuju kako potražnja za javnim prijevozom raste bržom stopom od rasta broja stanovništva, koje je sve više koncentrirano u gradovima, središtima ekonomskog rasta i prosperiteta. Polovica svjetskog stanovništva i skoro tri četvrtine stanovništva Europske unije živi upravo u gradovima, a projekcije pokazuju da će do 2050. godine čak 70 posto svjetske populacije živjeti u urbaniziranim područjima. Promet je neizbježni i sastavni dio naše svakodnevnice, no treba povećati udio javnog prijevoza u gradskom prometu u odnosu na privatne automobile i motore, koji dovode do gužva i zagađenja.

Moramo kretanja u gradovima učiniti ekološki održivima zbog nas samih i generacija koje tek dolaze. Trend je jasan – sve više stanovništva koncentrirano je u gradovima, zbog čega je kvalitetan korisnički-orijentiran i održiv javni prijevoz ključan za sve veći broj ljudi. Beskontaktni digitalizirani modeli plaćanja ubrzavaju proces kupnje putničkih karata i time smanjuju gužve i kašnjenja koja je moguće izbjeći što je posebno važno u ovim epidemiološki izazovnim vremenima, poručio je Cosmin Vladimirescu, direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj.

Hrvatski kopneni prijevoz čini više od 4.000 autobusa, tramvaja i vlakova koji prometuju na više od 29.000 kilometara ceste i 2.600 kilometara tračnica. Potražnja za javnim prijevozom je izrazito velika, tako da je u 2018. godini 450 milijuna putnika putovalo javnim prijevozom, a kilometri koje su prešli mogu se usporediti s povratnim putovanjem između Zemlje i Sunca. Čak 80 posto svih putnika nalazi se u gradovima i čine ih velikim dijelom turisti koji značajno koriste infrastrukturu javnog prijevoza, poglavito u priobalnim gradovima.  

U sklopu Studije provedeno je i istraživanje koje je provela agencija Kantar-Hoffman na uzorku od 610 građana Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra i Dubrovnika, koje je pokazalo da je 70 posto ispitanika zadovoljno ili vrlo zadovoljno uslugama javnog prijevoza, ali i da postoje područja za poboljšanje. Neovisno o gradu u kojem žive, manje gužve u vozilima i pouzdanost voznog reda svima su visoko na listi prioriteta, dok su jednostavnost korištenja usluga i model kupnje karata nakon toga. Ipak, neke razlike postoje, primjerice 27 posto Riječana navodi gužvu u vozilima kao prioritet za rješavanje, naspram samo 20 posto Dubrovčana, za što potencijalno objašnjenje može biti njihova akomodiranost na velike turističke gužve. S druge strane, 18 posto Dubrovčana smatra prioritetom bržu i jednostavniju kupnju karata za javni prijevoz, dok je to najvažnije za svega sedam posto Riječana, što može značiti da Riječani već imaju kvalitetan sustav.

Jednostavnost korištenja usluga javnog prometa i model kupnje karata mogu se pametnim digitalnim rješenjima unaprijediti relativno brzo i jednostavno, a dugoročno doprinose smanjenju gužva koje inače nastaju na mjestima kupnje karata te bržem voznom redu. Upravo je to učinio Mastercard u suradnji s brojnim europskim gradovima, poput Praga, Beograda i Brna, gdje su već implementirana beskontaktna rješenja za plaćanje u javnom prijevozu, koja koriste putnikovu bankovnu ili kreditnu karticu, pametni telefon ili sat kao sredstvo plaćanja. Postoji nekoliko različitih modela, koje je jednostavno prilagoditi lokalnim potrebama te ih implementirati diljem Hrvatske.

Mastercard nudi svoje znanje, iskustvo i partnerstvo gradovima i javnim prijevoznicima u Hrvatskoj u zajedničkom razvijanju nove generacije javnog prijevoza, koje će biti usmjereno na zadovoljnije krajnje korisnike, ali i bolje i učinkovitije poslovanje kompanija i očuvanje okoliša, zaključio je voditelj razvoja kartičnog prihvata Mastercarda u Hrvatskoj Damir Hozdić.

PS/SŠ