Angela Merkel prvi je put bacila sumnju na izglede da Europa spasi Grčku od potpunoga financijskog sloma i nakon dvije godine krize koja je jedinstvenu europsku valutu dovela na rub propasti priznala je da prvo europsko spašavanje teško više milijarda eura u kombinaciji sa strogim mjerama štednje ne daje rezultata.

U intervjuu za Guardian i pet drugih vodećih europskih novina njemačka je kancelarka još inzistirala i na tome da Europski sud pravde (ECJ) dobije ovlasti nadzora nad javnom potrošnjom i proračunskom politikom 17 zemalja eurozone, iako je to zamisao koja u ostalim zemljama zone i u Velikoj Britaniji nailazi na žestok otpor.

Pozvala je u intervjuu i na stvaranje europske političke unije u kojoj bi središnja vlast, ojačani dvodomni Europski parlament preuzela još mnoge ovlasti država, a ECJ dobio bi ovlasti vrhovnoga europskog suda.

Grčka kao poseban slučaj

Samo nekoliko dana uoči važnoga summita EU-a koji će na njezino inzistiranje finalizirati međunarodni ugovor između vlada eurozone, kancelarka priznaje sumnje u strategiju kojom se služila cijelo vrijeme krize.

Još nismo prebrodili krizu, rekla je. Naravno, riječ je o Grčkoj, to je poseban slučaj u kojem, unatoč svim naporima, ni Grci ni međunarodna zajednica nisu uspjeli stabilizirati situaciju.

Na pitanje o europskoj reakciji u zadnje dvije godine, kad je Berlin često diktirao uvjete i nailazio na žestok otpor Bruxellesa, Pariza i na kraju i Europske središnje banke u Frankfurtu, Merkel je rekla: Dobri političari uvijek sumnjaju, konstantno provjeravaju jesu li na pravome putu. Nema dvojbe koji je njezin cilj, piše Guardian: spasiti euro i očuvati EU. Sumnje se tiču načina kako to ostvariti.  Merkel je ponovno odbacila mogućnost izdavanja euroobveznica kao brzoga načina da se prebrodi kriza, ali je tu opciju ostavila otvorenu za poslije, kad novi euro-režim počne davati rezultate. (Hina/jk)