Gotovo 90% Hrvata konzumira mlijeko, pri čemu 72% konzumenata preferira trajno mlijeko, a od ostalih mliječnih proizvoda domaći potrošači najviše preferiraju sir i jogurt

Da je mlijeko iznimno popularno kod hrvatskih potrošača ne treba posebno naglašavati. Ipak, korisno je s vremena na vrijeme provjeriti kakvi su trendovi u potrošnji ove namirnice te kakvi stavovi prevladavaju na tržištu kada je riječ o konzumaciji ove osnovne živežne namirnice.

Naše je istraživanje pokazalo da devet od deset Hrvata konzumira mlijeko. Naime, ukupno 89,7% ispitanih navodi da konzumira mlijeko od čega je njih 22,8% naglasilo da mlijeko konzumira samo uz kavu, a 66,9% ovu namirnicu pije i u svim drugim prigodama.

Osobito je značajno da gotovo dvije trećine konzumenata, njih 64,1%, mlijeko konzumira svakodnevno, a 25,9% ispitanika nekoliko puta tjedno. Dosta manje je onih koji mlijeko piju nekoliko puta mjesečno (9,2%), a rijetko – nekoliko puta godišnje gotovo da nije vrijedno spomena: takvih konzumenata ima svega 0,7%.

Trajno mlijeko znatno je popularnije od svježeg – još je jedan važan zaključak provedene ankete. Da konzumiraju trajno mlijeko navodi premoćnih 71,6% ispitanika, a svježe njih 19%. Konzumenti većinom konzumiraju jedan tip mlijeka jer ih samo 9,4% podjednako konzumira i trajno i svježe mlijeko.

Kada su upitani o tome smatraju li da je mlijeko zdravo, uvjerljivo najveći broj ispitanika, njih 68%, izjavilo je da je mlijeko zdravo. Svega 10,7% ispitanih smatra da mlijeko nije zdravo, dok nešto više od jedne petine (21,3%) nema formiran stav po ovom pitanju.

Od ostalih mliječnih proizvoda najviše se konzumiraju sir (89,2%) i jogurt (82,4%). Nešto manji broj građana konzumira sladoled (72%), mliječne namaze (71,9%) i vrhnje (69,9%), dok 53,5% njih konzumira puding. Vrlo malih 2,3% građana ističe da ne konzumira niti jedan mliječni proizvod.

Istraživanje su tijekom studenog 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. (A.Č/PS)