Deloitte je početkom siječnja objavio 19. izdanje svojih „Predviđanja u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija” u kojima je sagledao tri sveobuhvatna pitanja: pojedinačne tehnologije koje postaju sve više međusobno povezane i ovisne; pametne telefone, računala, televizore, podatkovna središta i softver poduzeća te internet stvari; i, naposljetku, brojne nekada nezamislive usluge i proizvode koji će postati stvarnost u 2020.

Nikad dosada nismo mijenjali svoja predviđanja za sektor tehnologije, medija i telekomunikacija (TMT) usred godine: to bismo smatrali varanjem na ispitu. No, za sve postoji prvi put. Kombinacija pandemije virusa COVID-19, izolacije, rada i učenja od kuće, prekida lanaca opskrbe te gospodarskog pada/promjene u potrošnji građana utjecala je na svih deset tema iz naših Predviđanja za 2020.“ izjavio je Kruno Škrinjar, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja

U nastavku slijedi pregled izmjena Deloitteovih predviđanja za pet najvažnijih tema:

1) Pad u prodaji pametnih telefona

Izvorno smo predvidjeli prihode od 484 milijarde američkih dolara od prodaje pametnih telefona u 2020., što je porast od 5,8 % u odnosu na 2019. Veliki se broj predviđanja izdaje nakon slabog prvog tromjesečja i ususret očekivanom kolapsu u drugom tromjesečju, no izgledan je globalni pad od 10 % na godišnjoj razini.

Prema našim prvotnim predviđanjima, prihod tržišta dodataka za pametne telefone (odnosno prihod od aplikacija, oglasa i dodatne opreme) iznosio bi 459 milijardi američkih dolara u 2020., dok sada očekujemo prihod od 393 milijarde američkih dolara. U duljem roku, i nakon završetka pandemije, očekujemo ponovni rast tržišta pametnih telefona i njihove dodatne opreme te brži rast tržišta dodataka za pametne telefone nego tržišta samih pametnih telefona.

2) Usporavanje UI čipova za rubno računarstvo

Nemaju svi pametni telefoni namjenske UI čipove približne vrijednosti 3 američka dolara po telefonu. Međutim, mi smo predvidjeli kako će otprilike trećina telefona imati neuronske procesne jedinice u 2020. te činiti otprilike 500 milijuna čipova od ukupno 750 milijuna UI čipova za rubno računarstvo. Svoja smo predviđanja srezali za 100 milijuna jedinica, na samo 650 milijuna, no taj je broj svejedno više nego dvostruk u odnosu na broj telefona s UI čipovima za rubno računarstvo prodanih 2017. Prisustvo ili odsustvo UI čipova za rubno računarstvo znatno utječe na prijenos podataka te na privatnost i sigurnost, zbog čega će predmetni pad biti bitan.

U duljem roku, i dalje je izgledna naša procjena od 1,6 milijardi UI čipova za rubno računarstvo u 2024., koji bi mogli biti na razini novih UI čipova za rubno računarstvo – odnosno biti manji i jeftiniji od neuronskih procesnih jedinica, koje su manje i jeftinije od čipova koji se upotrebljavaju u podatkovnim centrima za osposobljavanje i donošenje zaključaka u području umjetne inteligencije – a koji se sada pojavljuju na tržištu. Oni se neće nalaziti u telefonima, već će se milijuni (s vremenom i milijarde) njih nalaziti u senzorima, internetu stvari, strojevima i rješenjima za pametne gradove/pametne domove.

3) Ubrzavanje privatne mreže 5G

Premda je brzina uvođenja/pokretanja javnih mreža 5G u 2020. raznolika zbog pandemije (u nekima se državama ona uvodi/pokreće brzo, dok je u nekima došlo do kašnjenja), čini se kako će naša predviđanja u pogledu privatnih testiranja i pilot-projekata mreže 5G biti premašena. Svoja predviđanja u pogledu testiranja privatne mreže 5G mijenjamo iz „preko 100” u ovoj godina u „manje od 1000” na temelju brojnih testova privatnih rješenja za mrežu 5G u prvom tromjesečju 2020. s kojima smo upoznati. Teško je zaključiti postoji li poveznica između brzine testiranja privatne mreže 5G i pandemije. Testiranje nove tehnologije u razdoblju mirovanja tvorničke proizvodnje čini se logičnim te sada svjedočimo testiranjima privatne mreže 5G u medicinskom i logističkom/distribucijskom sektoru koje je svakako mogla ubrzati pandemija virusa COVID-19.

4) Niskoorbitalni sateliti u porastu

Mijenjamo svoje predviđanje u pogledu broja niskoorbitalnih satelita u orbiti do kraja 2020. iz „više od 700” u „više od 1000”. Premda je OneWeb bankrotirao, prije toga je lansirao 68 satelita u prvom tromjesečju, dok je Starlink postavio 300 satelita u orbitu u travnju, a do kraja godine očekuje se postavljanje 60 satelita mjesečno. Djelomično pružanje usluga očekuje se krajem ove godine.

I u ovom je slučaju teško znati kako točno pandemija utječe na brže uvođenje niskoorbitalnih satelita. Međutim, s obzirom na činjenicu da stotine milijuna ljudi radi i uči od kuće, dok vlade pokušavaju smanjiti nedostatak širokopojasnog interneta na ruralnim područjima, a operateri traže više posredničkih mreža za povećani promet zbog ljudi koji ostaju kod kuće (i konzumiraju sadržaj koji se internetski prenosi), potražnja za podacima iz orbite čini se snažnijom nego u trenutku kada smo pripremali svoje prvo predviđanje.

5) Brži rast mreže za isporuku sadržaja

Internetski prijenos svog tog videosadržaja zasad relativno dobro teče u okviru mreža globalnih telekoma, no vjerojatno će im zatrebati pomoć mreža za isporuku sadržaja. U prvotnim smo predviđanjima najavili rast predmetnog tržišta za 25 %, na 14 milijardi američkih dolara, a sada se čini kako je moguć rast od 30 do 40 % u ovoj godini, odnosno do 15,5 milijardi američkih dolara.

(ps/sm)