Na Okruglom stolu „Zdravstvena pismenost u Hrvatskoj: tko preuzima odgovornost?“ koji se održao 13.9. istaknuto je da je zdravstvena pismenost građana kritična, a zdravstveni djelatnici osjećaju da nemaju sve potrebne resurse i podršku zdravstvenog sustava, kako bi zadovoljili pacijente.

Još uvijek u Hrvatskoj ne postoji svijest o zajedničkom djelovanju svih dionika društva na nekom području, pa je tako nema ni na području zdravstvene pismenosti. Kao relativno nova tema u medijima, a koja je iznimno važna i to će tek postati, mora postati ključan faktor i pokazatelj zdravlja hrvatskih građana.

Ana Soldo, mag.pharm. predsjednica Hrvatske liječničke komore, istaknula je kako su ljudi malo svjesni kvalitete svojeg života, preporuka koje su dobili od liječnika, a svaka nova informacija o bolesti, kod pacijenta izaziva stres te ih shvaćaju vrlo tragično. Ljudi ne znaju prepoznati koji lijek je dobar ili nije, a posebno su štetni oglasi sa spasonosnim lijekovima za teške bolesti, koji brzo nestanu no kontinuirano se opet pojavljuju te ljudi troše velik novac na čudotvorne lijekove. Ljekarnici često igraju ključnu ulogu u davanju informacija pacijentima, a trebalo bi staviti fokus na komunikaciju s liječnicima. Istaknula je da je za bolje ishode liječenja, potrebno osigurati ljekarnicima pristup e-kartonu, što sada nije moguće. 

Vesna Potočki Rukavina, dr.med., članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, smatra iz svog iskustva, da je zdravstvena pismenost na niskim granama, ljudi nisu svjesni svog zdravstvenog stanja niti životnih stilova, te se teško suočavaju sa svojom bolešću kada ona dođe, te je ne mogu povezati sa svojim prijašnjim odlukama o načinu života. Postoje i pacijenti koji u ordinaciju dolaze zbog banalnih stvari, te na taj način zauzimaju mjesto drugima. Istaknula je da postoje i pacijenti koji nikada ne dolaze niti traže pomoć. Smatra da ministarstvo treba biti kreator zdravstvenih politika, a velik je šum u komunikaciji sa HZZO-om, te su liječnici u nezavidnoj situaciji jer ne mogu zadovoljiti potrebe pacijenata.

Nađa Berbić, novinarka za Portal zdravlje, navela je kako svi živimo uronjeni u trgovini očajem i nadama. Više ne postoje zdravstveni sektori te nema više granica između pouzdanih i neprovjerenih informacija. Istaknula je da je danas ljudima teško pronaći put do pravih informacija, jer smo svi zatrpani u poplavi atraktivnih vijesti. Važno je da ljudi prepoznaju tko govori, te da zdravlje i zdravstvena pismenost nisu događaji već procesi kao što je i liječenje. Zaključila je da sve započinje zdravstvenim odgojem.

Doc.dr.sc. Ana Bobinac, voditeljica istraživačkog tima Zdravstvenog opservatorija predstavila je rezultate istraživanja o zdravstvenoj pismenosti koje je provedeno unutar projekta. Istaknula je kako su očekivanja o razini zdravstvene pismenosti kod građana prije provedbe istraživanja, bila da građani imaju nisku razinu, no rezultati na kraju nisu toliko loši. Naglasila je da do sada u Hrvatskoj nije bilo provedeno istraživanje kao što je ovo, te je ovo istraživanje temelj za neka druga u budućnosti, a podaci koje sada imamo moći će se usporediti sa onim novima, te će se tada uočiti razlike. Takva istraživanja su važan prediktor promjena u društvu. Istaknula je i da zdravstvena pismenost nije samo hrvatski problem, već paneuropski. U istraživanju je sudjelovalo 4000 kućanstava i 1000 osoba, te su istraživanjem obuhvaćeni svi dijelovi Hrvatske osim otoka. Istraživanje je pokazalo da su mlađe osobe sa većim dohotkom zdravstveno pismenije te bolje procjenjuju svoje zdravlje, što dovodi do većeg odaziva na preventivne preglede i vode zdraviji život. Naglasila je da postoji ogroman potencijal u populaciji koja ima bolju zdravstvenu pismenost. Također, dokazalo se da medijske kampanje teško mogu podići zdravstvenu pismenost, te je potrebno ljude angažirati osobno kao i članove njihovih obitelji.

Milan Koštro, predstavnik Zdravstveni opservatorij predstavio je Smjernice u području zdravstvene pismenosti koje su proizašle iz projekta Zdravstveni opservatorij. Istaknuo je da su one namijenjene donositeljima odluka, stručnoj javnosti, ali i građanima. Nije dovoljno opismeniti građane, ključno je opismeniti i sustav. Naglasio je da je zdravstvena pismenost najbolji pokazatelj nečijeg zdravlja. Ove smjernice su pionirski rad u Hrvatskoj, te je nužno da svi prepoznaju njihov značaj. Istaknuo je da sada ne postoji sustav, standardi, a građani se teško snalaze.

Mirela Stanić Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica koja je i nositelj projekta Zdravstveni opservatorij, navela je kako je Zdravstveni opservatorij mreža od 30 članova, te je u ovih 5 godina djelovanja pokazala da organizacije civilnoga društva mogu biti partner zdravstvenom sustavu. Istaknula je da je sada vrijeme za razgovore sa donositeljima odluka te da se pokazalo da tamo gdje su se udruge založile za neku promjenu, rezultati su uvijek bolji.

Nikola Serdarević, predstavnik pacijenata i mreže Zdravstveni opservatorij, rekao je otkada je obolio da je imao više problema sa zdravstvom, nego sa zdravljem. Naveo je da u trenutku suočavanja sa bolešću, pati kritičko mišljenje, te ljudi ne znaju u tom trenutku kome vjerovati. Naglasio je da je vrlo važno ne ostaviti sav teret na pacijentima. U komunikaciji sa liječnicima postoji puno prostora za poboljšanje, a predstavljanje i objašnjenje procesa liječenja je ključno. PS/SM