Indeks razvijenosti hrvatskih županija povezan je sa stopom sudjelovanja učenika na natjecanjima iz prirodnih predmeta - biologije, fizike, kemije, matematike i astronomije, jedan je od zaključaka istraživanja koje su proveli znanstvenici Dejan Vinković sa splitskog PMF-a i Dunja Potočnik sa Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Nizak interes učenika za znanost u pojedinim županijama implicira i nisku stopu upisa na fakultete iz područja prirodnih znanosti te nisku zaposlenost stručnjaka iz prirodnih znanosti u području istraživanja i razvoja a što prolongira nerazvijenost pojedinih regija - kazala je Dunja Potočnik govoreći o zaključcima do kojih je s kolegom Vinkovićem došla u istraživanju objavljenom pod nazivom "Educational asymmetries in the making: Science Fair Competitions as Proxies of the Economic Development" ("Obrazovne asimetrije u nastajanju: natjecanja učenika kao indikatori ekonomskog razvoja").

Prema tim zaključcima, hrvatski srednjoškolci u donjem su dijelu ljestvice u Europi po rezultatima na testovima sposobnosti primjene znanosti u praksi, a opada i njihov interes za karijeru u znanosti.

Stoga, drži Potočnik, Hrvatska treba više obrazovanih ljudi, posebice u području znanosti i tehnologije, što se može postići jedino ako se mlade u najranijoj dobi zainteresira za znanost. Poticanje učenja kroz praktičan rad učenika u znanosti od presudne je važnosti za razvoj Hrvatske, istaknula je.

Istraživanje se provelo usporedbom dvaju indeksa razvijenosti županija (indeks socioekonomske razvijenosti i indeks konkurentnosti) sa stopama sudjelovanja učenika u natjecanjima iz biologije, kemije, fizike i matematike te astronomije.

Primjerice, u posljednje tri godine Grad Zagreb, Varaždinska i Međimurska županija imaju najviše indekse razvijenosti te najvišu stopu sudjelovanja učenika na natjecanjima u skoro svim promatranim disciplinama.

Međimurska županija je jedinstveni primjer jer je prosječna stopa sudjelovanja učenika vrlo visoka u astronomiji, biologiji, kemiji i fizici te visoka u matematici.

Međutim, tri slavonske županije (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska) te Ličko-senjska u skoro svim slučajevima imaju nizak indeks razvijenosti te nisku stopu sudjelovanja učenika na natjecanjima.

Potočnik upozorava da iskazani trend vodi polarizaciji Hrvatske na razvijene i prosperitetne regije te na one koje zaostaju i imaju slabe šanse za razvoj zbog negativnih posljedica, kako niskog indeksa razvijenosti, tako i nedovoljnog potencijala za razvoj zbog niske zainteresiranosti učenika za područja prirodnih znanosti.

Istraživanje šalje nedvosmislenu poruku vlasti i odgovornim politikama, pogotovo obrazovnim vlastima, na potrebu podizanja interesa učenika za znanost na način koji vodi uravnoteženom razvoju obrazovnog sustava u Hrvatskoj, zaključila je Dunja Potočnik. (Hina)