Séamus Boland, predsjednik Grupe organizacija civilnog društva pri Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO), istaknuti je zagovornik ruralnog razvoja, socijalne uključenosti i održivih politika unutar Europske unije. Kao glas civilnog društva i ruralnih zajednica, Boland ima ključnu ulogu u usklađivanju europskih politika s potrebama lokalnog stanovništva. Njegovo dugogodišnje iskustvo u promicanju participativnog donošenja odluka te rješavanju izazova poput depopulacije, klimatskih promjena i neujednačenog razvoja čini ga važnom osobom za razumijevanje složenosti europskih politika, posebice u kontekstu rastućih izazova u ruralnim područjima.

Za časopis Udruga.hr i portal Poslovni savjetnik, Boland je podijelio svoju viziju budućnosti Europe, kao i izazove s kojima se suočava u svom radu kako bi EGSO doprinio izgradnji pravednijeg i održivijeg europskog društva.

Poslovni savjetnik: Možete li ukratko iznijeti svoj profesionalni put i kako ste došli do pozicije u EGSO-u?
Séamus Boland: Školu sam napustio s trinaest godina kako bih radio na obiteljskoj farmi od pet hektara. Moj prvi angažman u organizacijama civilnog društva započeo je u petnaestoj godini kada sam se pridružio udruzi Macra Na Feirme, koja okuplja mlade poljoprivrednike.

Sredinom dvadesetih godina studirao sam i stekao nastavničku diplomu iz govora i dramske umjetnosti. Nakon toga, nekoliko godina predavao sam taj predmet, s posebnim fokusom na mlade ljude koji su ispali iz obrazovnog sustava. To me dovelo do suradnje s brojnim volonterskim organizacijama koje se bave mladima i osobama s invaliditetom. Kasnije sam pomogao u reformi Midlands Youth Services u Irskoj, gdje sam sedam godina bio na poziciji voditelja. Dio tog posla uključivao je suradnju s organizacijama za osobe s invaliditetom koje se bave prekvalifikacijom i rehabilitacijom.

Zatim sam se pridružio Irish Rural Link-u, nacionalnoj organizaciji koja se bavi pitanjima održivosti ruralnih područja i ruralnog siromaštva. Irish Rural Link dio je mreže nacionalnih organizacija koje su kasnije postale jedan od stupova društvenog partnerstva u Irskoj. Jedna od prednosti te mreže bila je mogućnost nominacije predstavnika za EGSO uz odobrenje vlade.

Srećom, nominirali su mene – i evo me ovdje.

Poslovni savjetnik: Koje su vaše glavne odgovornosti kao člana EGSO-a?
Séamus Boland: Kao član, predstavnik EGSO-a sudjeluje u izradi mišljenja povezanih s predloženim zakonodavstvom Europske unije. Budući da se Odbor sastoji od poslodavaca, sindikata i organizacija civilnog društva, te s obzirom na njegovo utemeljenje u Rimskom ugovoru, EGSO ima ključnu ulogu u povezivanju civilnog društva s političkim institucijama.

Godine 2019. izabran sam za predsjednika tzv. treće grupe – Organizacija civilnog društva. Time sam postao prvi Irac izabran na ovu poziciju. Dana 4. prosinca izabran sam za budućeg predsjednika EGSO-a s mandatom koji započinje 2025. godine, kada ću preuzeti tu funkciju od Olivera Röpkea.

Poslovni savjetnik: Kako ocjenjujete ulogu civilnog društva u oblikovanju održivih politika?

Séamus Boland: Civilno društvo često je prvi odgovor na različite krizne situacije. Nedavni primjeri uključuju pandemiju COVID-19 i klimatske katastrofe diljem Europe. Civilno društvo također ima ključnu ulogu u pružanju pomoći ratom pogođenim zemljama poput Ukrajine i drugim ugroženim regijama.

U okviru serije seminara "Budućnost Europe" koje je organizirala Europska komisija, uloga organizacija civilnog društva prepoznata je kao ključna za povezivanje građana s institucijama EU. Ako se to ispravno upravlja, može se značajno smanjiti demokratski deficit koji je široko prisutan u Europskoj uniji.

Poslovni savjetnik: Koji su najhitniji problemi i izazovi za organizacije civilnog društva u Europskoj uniji danas? Na što je njihov glavni fokus?

Séamus Boland: Organizacije civilnog društva uglavnom su isključene iz sustava socijalnog partnerstva. Ovo isključenje znači da vrijedne informacije kojima te organizacije raspolažu nisu dostupne europskim kreatorima politika i vladama država članica.

Isključenje organizacija civilnog društva iz sustava socijalnog partnerstva dovodi do toga da se Europska unija sve više udaljava od potreba zajednica i građana. Upravo iz tog razloga dolazi do velikog nezadovoljstva među biračima.

Drugi izazov je što organizacije civilnog društva rade izravno s građanima pogođenima kroničnim siromaštvom, nedostatkom pristupa obrazovanju, zdravstvenim uslugama i ključnim javnim službama. One svjedoče sve većem broju slučajeva ozbiljnog siromaštva, koje u određenim područjima poprima razmjere pandemije. Stoga je iskorjenjivanje siromaštva hitan prioritet.

Klimatske promjene i hitna potreba za suočavanjem s njihovim posljedicama apsolutni su prioritet.

Pozvao sam na izradu sveobuhvatnog socijalnog i financijskog plana s istom hitnošću kakvu je imao slavni američki Marshallov plan nakon Drugog svjetskog rata. Bez odgovarajućeg plana pravedne tranzicije, Europa neće uspjeti ostvariti mnoge klimatske ciljeve na koje se obvezala.

Europa se također suočava s velikim izazovima u području obrane i sigurnosti, kao i vladavine prava. U kontekstu dvaju velikih ratova, gotovo je sigurno da milijuni građana Europske unije teže miru. Međutim, ne poduzeti ništa i dopustiti većim svjetskim silama da diktiraju situaciju iznimno je opasno.

Iskorjenjivanje siromaštva u Europi i svijetu oduvijek je bilo u fokusu organizacija civilnog društva, kao i svih dionika uključenih u rad Europske unije. Sve su te organizacije povezane s programima u ovom području i imaju ključnu ulogu u nastavku ovog važnog rada.

Poslovni savjetnik: Europsko društvo sve je starije. Koji planovi postoje za postizanje bolje međugeneracijske solidarnosti?

Séamus Boland: EGSO je upravo donio mišljenje koje poziva sve nas da razmotrimo financijske i društvene troškove sve starijeg stanovništva. Nažalost, mnogi postojeći planovi neće u potpunosti riješiti probleme stanovanja, troškova zdravstva i mirovina, kao ni rastuće troškove života. Ako to zanemarimo, sljedeće desetljeće donijet će velike probleme za Europu.

Ukratko, ključni izazovi su:

1.Troškovi mirovina, zdravstva i skrbi te njihove implikacije na sve aspekte ekonomskog planiranja.

2.Strah da opada radno sposobno stanovništvo, što će oslabiti gospodarstvo i stvoriti velike deficite u BDP-u i drugim pokazateljima.

Drugim riječima, neprihvaćanje pitanja međugeneracijske solidarnosti kao ozbiljnog izazova predstavlja veliki rizik za ukupnu solidarnost Europske unije.

Poslovni savjetnik: Što smatrate glavnim prioritetima za ruralni razvoj u Europskoj uniji?

1.Rješavanje velikih troškova tranzicije s fosilnih goriva.

2.Osiguranje prehrambene sigurnosti.

3.Stvaranje održivih uvjeta za život u ruralnoj Europi.

Još uvijek postoji velika razlika između ruralnih i urbanih područja u pogledu troškova života, pristupa javnim uslugama, održivog prijevoza i mogućnosti zapošljavanja.

Potencijalno članstvo Ukrajine u Europskoj uniji ima velike implikacije na ruralnu Europu, posebno u kontekstu proračuna Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Poslovni savjetnik: Kako klimatske promjene utječu na ruralne zajednice i koje mjere predlažete za ublažavanje tih utjecaja?

Séamus Boland: Kao što je ranije spomenuto, mjere za postizanje ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena zahtijevaju značajne promjene u poljoprivrednim praksama i opskrbi energijom, što će zahtijevati radikalna ulaganja slična onima iz Marshallovog plana.

U ruralnim zajednicama, potencijal za stvaranje energije na bazi solarnih panela je ogroman, koristeći farmarske skladište i zemljište koje se ne može iskoristiti za druge svrhe. Slično tome, i za vjetroenergiju.

Vlažne ruralne kuće mogle bi biti pretvorene u "pasivne energetske kuće", čime bi se ovisnost o fosilnim gorivima smanjila gotovo za 80%.

Promjena radnih obrazaca, poput rada od kuće ili iz ruralnih gradova i sela, mogla bi značajno doprinijeti smanjenju opadanja tih naselja, a u isto vrijeme poboljšati kvalitetu života.

Poslovni savjetnik: Depopulacija je značajan izazov za ruralna područja. Koje konkretne korake EU treba poduzeti kako bi zadržala stanovništvo u tim regijama?

Séamus Boland: Rad se sada može obavljati od kuće ili u posebnim radnim centrima izgrađenim u ruralnim naseljima. Trošak putovanja na posao veliki je teret za mnoge ljude i tvrtke u kojima rade. Kao što je spomenuto, mogućnost rada od kuće trebala bi biti dodatno poticana.

Zbog veće primjene IT tehnologije, EU će morati pronaći poticaje za poticanje osnivanja radnih ili poslovnih centara u širim ruralnim naseljima.

Također, potencijal za povećanje programa biološke raznolikosti zahtijevat će kombinaciju različitih razina vještina, od akademskih do preciznih sposobnosti, što će povećati mogućnosti za život i rad u ruralnim područjima.

Poslovni savjetnik: Kako se glas ruralnih zajednica može bolje integrirati u procese donošenja odluka na razini EU?

Séamus Boland: Glasovi ruralnih zajednica nisu adekvatno zastupljeni kroz mehanizme poput socijalnog dijaloga. To se mora promijeniti. Sigurno je moguće da Europska komisija identificira procese dijaloga s odgovarajućim organizacijama. U suprotnom, dijalog će ostati onaj tisuća traktora koji blokiraju ulice Bruxellesa i drugih glavnih gradova.

Također, glasovi iz ruralnih područja koji se zalažu za iskorjenjivanje siromaštva ili traže odgovarajuća prava za manjinske skupine, uključujući rasu, spol, invaliditet i slično, moraju biti saslušani. Bit će potrebne posebne mjere u smislu financiranja tih skupina, koje, budući da često predstavljaju siromašne, nemaju potrebne financijske resurse.

Poslovni savjetnik: Neki kritičari EU tvrde da prekomjerna birokracija i regulative štete gospodarstvu i poljoprivrednicima. Vijeće ministara EU najavilo je planove za ukidanje kontrola i kazni za farme do 10 hektara ove godine. Je li to dobra mjera za poticanje malih poljoprivrednika da nastave svoj rad?

Séamus Boland: Nažalost, birokracija i dalje prati Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). Pravilo o 10 hektara je početak, ali daleko je od onoga što je zapravo potrebno. Često je upravo složenost tih obrazaca ono što stvara konfuziju. Jedna od velikih nepovoljnosti uzrokovanih visokim razinama regulacija je trošak za poljoprivrednike i druge, zbog potrebe za visokokvalificiranim savjetima koji su nužni za upravljanje cijelim procesom. Većina poljoprivrednika i drugih neće imati potrebna znanja za upravljanje onim što je često vrlo kompliciran birokratski postupak. Da bi se prevladao ovaj nedostatak podrške, najmanje što ti programi mogu učiniti je osigurati da adekvatna financijska podrška bude uključena u različite financijske pakete.

Poslovni savjetnik: Koje su ključne prepreke za postizanje socijalne inkluzije u ruralnim područjima?

Séamus Boland: Socijalna isključenost često je manje vidljiva u ruralnim područjima. Različite manjine ili osobe pogođene invaliditetom često se sele u gradove tražeći pomoć. Često razne agencije nisu opremljene za pružanje savjeta ženama pogođenim obiteljskim nasiljem ili osobama koje doživljavaju duboko siromaštvo. Također, ruralno siromaštvo je također nevidljivo i zahtijeva ciljana pristupa koja osmišljavaju stručnjaci za ruralna područja. Temelj svih oblika socijalne isključenosti je stvarnost siromaštva. Po svojoj prirodi, ono ljude lišava potrebnih resursa za prevladavanje mnogih prepreka koje stvaraju isključenost.

Poslovni savjetnik: Možete li podijeliti primjere uspješnih projekata koji su imali pozitivan utjecaj na ruralne zajednice?

Séamus Boland: Lokalno dizajnirani programi ruralnog prijevoza, poput www.locallink.ie u Irskoj, napravili su veliku razliku. www.mealsonwheels.ie nudi niz usluga prijateljstva, koje prepoznaju osobe u potrebi za mnogim drugim uslugama i također čine veliku razliku.

Poslovni savjetnik: Kako ocjenjujete trenutne europske politike vezane uz ruralni razvoj i gdje vidite prostor za poboljšanje?

Séamus Boland: Ruralni razvoj pokriva ZPP program financiranja. Nažalost, proračun za Leader program, koji je osmišljen za pomoć mnogim ruralnim populacijama, još uvijek čini samo vrlo mali postotak ukupnog proračuna. U tom kontekstu, postavlja se nekoliko ozbiljnih pitanja.

Poslovni savjetnik: Kako EU može bolje uskladiti potrebe urbanih i ruralnih područja?

Séamus Boland: Urbana i ruralna područja trebaju se upravljati na regionalnoj osnovi. S dobro osmišljenim regionalnim planiranjem, urbana i ruralna područja mogu biti uravnotežena u pogledu ulaganja u poslovanje i društvene usluge.

Poslovni savjetnik: Koje biste naglasili kao najveće izazove u provedbi Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u kontekstu održivosti?

Séamus Boland: Održivost je izuzetno teško postići. S jedne strane, zahtijeva od poljoprivrednika da promijene trenutne metode proizvodnje. Međutim, te promjene smanjit će proizvodnju hrane i prihode poljoprivrednika. Također, teška birokracija ZPP-a pokazuje se izuzetno izazovnom i ne uspijeva postići stvarne ciljeve.

Poslovni savjetnik: Kakva je vaša vizija za budućnost ruralne Europe i kako vidite ulogu EGSO u ostvarivanju te vizije?

Séamus Boland: Vizija ruralne Europe temelji se na njezinoj sposobnosti da transformira metode proizvodnje hrane na način koji nije štetan za okoliš i prihode poljoprivrednika.

Poslovni savjetnik: Koja je vaša poruka Hrvatskoj u vezi s rastućim opadanjem ruralnih područja i padom poljoprivredne proizvodnje iz godine u godinu?

Séamus Boland: Hrvatska je, naravno, prekrasna zemlja, vrlo ruralna i bogata u smislu raznolikosti.

Hrvatska, ako uspije zadržati snažno ruralno vodstvo, koje je usmjereno na očuvanje svega što je dobro u pogledu prirode i nekako uravnoteži proizvodnju hrane, te ako to može biti održivo dugoročno, onda će predvoditi sve tržište.

Za medijska izdanja Business Media Group-e, Poslovni savjetnik i Udruga.hr razgovarao novinar mr.sc. Goran Jungvirth

(ps/sm)