Jedan od najvećih problema hrvatskog građevinarstva definitivno je spora administracija, piše Business.hr. Upravo je ona odgovorna za tešku i sporu realizaciju brojnih građevinskih investicija.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva upozorava da se zbog neispunjavanja propisa često ne može dobiti potrebna dokumentacija za realizaciju projekta. Sve gospodarski važne građevine trebale bi u roku od 45 dana dobivati sve potrebne dokumente i to do kraja 2012. godine, a ne do kraja ove, kako piše u zakonu donesenom 2009. godine.
Vlada je odgovorna za produljenje ovog roka, a taj je zakon uvrstila i u svoj Program gospodarskog oporavka te osnovala poseban ured za koordinaciju, ubrzanje i nadzor izdavanja odobrenja i dozvola za sve važnije investicije, koji vodi Marina Matulović-Dropulić. Po riječima ministrice, ovaj bi zakon trebao ubrzati izdavanje svih potrebnih dozvola.

Business.hr dalje piše da je Ministarstvo analiziralo provedbu zakona u 49 upravnih tijela (20 županija, Grad Zagreb, 22 velika grada i 6 istarskih gradova) čime je došlo do podataka da je između 25. lipnja 2009. i 31. olovoza 2010. godine podneseno 811 zahtjeva za izdavanje rješenja za gradnju u skraćenom postupku. Nakon toga ih je 45 povuklo zahtjev, a od preostalih zahtjeva izdano je 427 rješenja o građenju, 186 ih je odbijeno, a u postupku su još 153.
Razlog odbijanja nekih zahtjeva leži u nedostatku dokaza o dopuštenoj gradnji, gradnji na nedozvoljenom području, neposjedovanju odgovarajućeg akta nadležnog tijela, neusklađenosti projekta s ostalim prostorno-planskim dokumentima... Jedan od razloga je i to što se neki projekti jednostavno nisu mogli realizirati u 45 dana.

Najviše infrastrukturnih projekata

Najviše rješenja izdano je za projekte infrastrukturne namjene (37,2%), za poslovne i proizvodne građevine (26,2%), stambene i stambeno-poslovne građevine (24,4%), trgovačke (9,1%) te ugostisteljsko-turističke objekte (3,1%).
Potpredsjednik HUP-ove udruge developera Vicenci Blagajić, podržava produljenu primjenu zakona "sve u 45 dana", no napominje da je sporno može li se i u kojoj mjeri takav skraćeni postupak primijeniti i na ostale institucije o kojima ovisi prikupljanje svih potrebnih dokumenata. Spominje primjer splitskog suda na kojem se odmahuje rukom kada se od njih traži da ubrzaju procedure, a u gruntovnici i katastru na izdavanje dokumentacije za investicije preko 60 milijuna eura čeka se između 6 mjeseci i godinu dana.

Blagajić zaključuje da bi ovakvo skraćivanje postupaka trebalo uvesti i u ostale institucije koje još uvijek koči spora administracija. (M.J.)

Izvor: Business.hr, 12. listopad 2010.