METRIS je u ožujku, u sklopu plana i programa unutar projekta WATERCARE Water management solutions for reducing microbial environment impact in coastal areas programa: Interreg V-A Italija - Hrvatska 2014.-2020.), uspješno instalirao opremu za automatsko uzorkovanje, senzorski set (morsku sondu) i meteorološku stanicu na lokaciji Crpne stanice Štalije na ušću rijeke Raše.

Projekt koji u dvije i pol godine trajanja ima ukupni proračun od 2.833.019,40 EUR, od čega za METRIS 206.559,40 EUR, a vodeći partner je National Research Council - Institute of Marine Sciences (CNR-ISMAR) ima za cilj realizaciju pilot postrojenja koje obrađuje emisije otpadnih voda pri opterećenju oborinama kako bi se smanjila mikrobna kontaminacija okoliša jadranskog područja, a koje je osobito ranjivo prema posljedicama klimatskih promjena, što je i dokazano brojnim istraživanjima.

Voditeljica projekta WATERCARE, dr.sc. Vedrana Špada istaknula je: „Još je u prosincu 2019. godine dovršen postupak javne nabave putem kojeg je METRIS nabavio SUSTAV ZA AUTOMATSKI NADZOR MIKROBIOLOŠKOG OPTEREĆENJA VODE (oprema, senzori) te ga je u potpunosti testirao na lokaciji. Oprema  za provedbu projektnih aktivnosti na ušću rijeke Raše je WQIS sustav za ispitivanje kakvoće vode i kontrolna točka s automatskim uzorkovanjem i dojavnim sustavom koji alarmira onečišćenje uzrokovano bakterijama. Montaža opreme pripremljena je za edukaciju korisnika te za prvo uzorkovanje i analize kako bi sustav bio u potpunosti spreman i funkcionalan za ovogodišnju kupališnu sezonu. Osim same instalacije, znatno veći izazov je predstavljao, podešavanje parametara, odnosno daljinsko spajanje senzora kako bi podaci pravovremeno i kontinuirano dolazili u laboratorij pa su prvi pristigli podaci, nakon početnih poteškoća, napokon bili online, i saznali smo mi u Puli da na Raši trenutno puše vjetar i umjereno je vjetrovito, voda je zamućena i vrlo hladna.“

Nakon ovih početnih aktivnosti, u planu je izmještanje sonde i automatskog uzorkivača nizvodno od Crpne stanice Štalije prema ušću, po uputi Hrvatskih voda koje su također partner u ovom projektu, kako bi se obuhvatile analizom i vode potoka Krapanj koji je znatno opterećeniji u smislu zagađenja nego rijeka Raša. Na taj način dobiti će se još bolji uvid u kakvoću mora za kupanje radi mikrobiološkog onečišćenja (fekalnih i kemijskih) koje u Raški zaljev dovodi rijeka Raša za vrijeme obilnih kiša odnosno visokih vodostaja. Upravo je podizanje razine vode ključan trenutak koji se želi "uhvatiti", odnosno želi se matematičkim modelom dobiti podatak smije li se ili ne, i gdje se smije, odnosno ne smije kupati u Raškom zaljevu nakon kišnog perioda i to u realnom vremenu. Sondu koja će detektirati onečišćenja uzrokovana naftom instalirati će se u travnju 2020 u Luku Rašu umjesto u uvalu Blaz iz dva razloga; kako bi se onečišćenje detektiralo odmah na izvoru, a ne kada i ako doputuje na drugu obalu, te iz sigurnosnih razloga budući će se tako vrijedna oprema nalaziti u ograđenoj luci pod videonadzorom i s ograničenim pristupom. Takav sustav je namijenjen sprječavanju, odnosno pravovremenoj intervenciji u slučaju onečišćenja mora naftom ili derivatima, kako se ne bi ponovila ekološka katastrofa od prije dvije godine, a budući je tamo luka, opasnost uvijek postoji i ovakvi senzori za „real-time“ detekciju uz alarm su jedino rješenje.

Matematički model širenja onečišćenja u Raškom zaljevu je u tijeku izrade i temeljem automatskog uzorkovanja i analize te dostave pravovremenih podataka moći će se obezbijediti sustav dojave o kakvoći mora na pojedinim lokacijama (plažama) u Raškom zaljevu, a dobit će se i vrijedni parametri o onečišćenju Krapnja i Raše. Instalacija i edukacija bit će odrađena uz suradnju s partnerom Dubrovačko Neretvanskom županijom koji je predvidio tu aktivnost pri planiranju projekta za sve partnere, unutar sljedećih mjesec dana, kako bi se automatsko uzorkovanje moglo izvršiti kada razina rijeke poraste i aktivira uređaje nakon prve kiše u svibnju, kada službeno počinje sezona kupanja i projektom su predviđena prva uzorkovanja.

Ravnatelj METRIS-a, dr.sc. Daglas Koraca je naglasio: „Osim WATERCARE projetka, Centar za istraživanje materijala Istarske županije METRIS trenutno ima u provedbi ukupno šest projekata, od čega tri standard projekta prekograničnog programa INTERREG V A Italija – Hrvatska koji se odnose na očuvanje kvalitete mora i zaliha pitke vode od štetnog zagađenja. Ukupna vrijednost navedenih projekata je 5,9 milijuna EUR, a METRIS sudjeluje kao projektni partner s budžetom od 430 tisuća EUR, uz europsko sufinanciranje od 85%. Na razini tematika s Watercare projektom povezana su i još dva projekta ASTERIS i AdSWIM.“

Projekt ASTERIS (naziv projekta dolazi od odabranih slova iz duljeg naziva projekta Adaptation to Saltwater inTrusion in sEa level RIse Scenarios) ima ukupni proračun od 1.026.244,20 EUR, od čega za METRIS 156.419,20 EUR a vodeći partner je University of Urbino "Carlo Bo". METRIS je u dvogodišnjem razdoblju trajanja projekta, vodeći partner za komunikacijske aktivnosti, a između ostalih zadataka biti će zadužen i za izradu karte osjetljivosti na intruziju morske vode u obalnim vodonosnicima na makroregionalnoj razini (Jadran) koja će se temeljiti na budućim scenarijima porasta razine mora i hidrologijskog ciklusa. Također, definirat će se najbolje prakse i dati jasne smjernice za upravljanje ranjivim vodonosnicima kroz provedbu analiza u Italiji i Hrvatskoj.

Projekt AdSWIM (Managed use of treated urban wastewater for the quality of the Adriatic Sea) ima ukupni proračun od 2.035.703,13 EUR, od čega za METRIS 66.887,50 EUR, a vodeći partner je University of Udine (UNIUD). Tijekom projekta, METRIS će dvije godine provoditi analize kemijskih i mikrobioloških onečišćenja na lokacijama ispusta u more i u odabranim postrojenjima za obradu otpadnih voda. U svrhu laboratorijske optimizacije procesa bilološke obrade otpadnih voda, METRIS će razviti granularnu biomasu s ciljem smanjenja onečišćenja te ''whole-cell'' biosensore koji će omogućiti bržu i kvalitetniju analizu teških metala. Konačni cilj je očuvanje i poboljšanje kvalitete morske vode u kemijskom i mikrobiološkom smislu te očuvanje ekološkog statusa Jadranskog mora.

Provedba ovih projekata itekako je važna za razvoj turizma i očuvanje prirode, a nabava vrijedne opreme i njezina instalacija i upotreba opipljiva su i dugotrajna investicija za opće dobro i ulog u dobrobit naše lokalne i šire zajednice. PS/SŠ