Ulja u prehrani

Masti i ulja od davnina su sastavni dio ljudske prehrane. Nekada, kada se nije mnogo znalo o mastima, obroci su se pripremali na svinjskoj masi, mast se mazala na kruh s dodatkom šećera ili crvene paprike, pilo se mlijeko sa što većim udjelom mliječne masti. Razvojem medicine te raznim istraživanjima pokazala se štetnost nakupljanja masnih rezervi u organizmu. Vijest da je prehrana bogata masnoćom povezana s bolestima srca brzo se proširila. Stručnjaci kažu da su neke masnoće opasnije od drugih, preporučaju nam što jesti, a što ne.
U Hrvatskoj se u sve većoj mjeri prate trendovi u prehrani koji su se pojavili u svijetu. Tako, prema posljednjim istraživanjima u Hrvatskoj 35% stanovnika izbjegava konzumaciju masnoća i brze hrane, a 46% se trudi pripremati/jesti što manje hrane pržene na ulju. No, ponekad je teško promijeniti navike, ali i odrediti što je dobro za organizam a što ne.
 
Podjela ulja
 
U obilju zbunjujućih izraza i proturječnih pojedinosti, potrošači su često u nedoumici prilikom odabira načina za poboljšanje prehrane. U nedoumici ili ne, uglavnom nas najviše zabrinjava količina masti i kolesterola u namirnicama. Poznavanje sadržaja masti je ključno za održavanje načina prehrane u preporučenim okvirima.
Postoje tri glavna oblika masnih
kiselina: zasićene, mononezasićene i polinezasićene. Zasićene masne kiseline se uglavnom nalaze u namirnicama životinjskog podrijetla. Mono- i polinezasićene masne kiseline se nalaze u namirnicama biljnog porijekla i u nekim plodovima mora. Postoje dvije vrste polinezasićenih masnih kiselina: omega 3 i omega 6.
Svinjska mast je triglicerid sa zasićenim masnim kiselinama, dok ulja imaju visok sadržaj nezasićenih masnih kiselina (iznimka je palmino ulje koje pretežno sadrži zasićenu kiselinu). Maslinovo ulje ima oko 78% mononezasićenih masnih kiselina i svrstava se u mononezasićene masnoće, a sojino ulje sadrži nešto preko 60% polinezasićenih masnih kiselina i svrstava se u polinezasićene masnoće. I jedno i drugo karakterizira viskoznost, tecivost. Za razliku od njih, kokosovo i palmino ulje sadrži više zasićenih masnih kiselina, koje nisu istog sastava kao kod životinjskih masnoća.
 
Ulja u hrvatskim kućanstvima
 
U hrvatskim kućanstvima koriste se razne vrsta ulja u prehrani, no najviše se koristi suncokretovo ulje. To ulje je u posljednjih mjesec dana koristilo 77% populacije.
Iza njega, po korištenju je maslinovo ulje, kojeg je u posljednjih mjesec dana koristilo 53% stanovnika.
Legende o ljekovitim svojstvima maslinova ulja sežu daleko u povijest, a prije desetak godina su i znanstveno potvrđene. U Hrvatskoj se maslinovo ulje sve više i više popularizira, te se ističu njegove vrline naspram “običnog” ulja. 83% populacije smatra maslinovo ulje puno zdravijim od ostalih ulja.
 

Kako maslina raste u mediteranskom području, u našoj zemlji je ima u Dalmaciji i Primorju. Ovo ulje se sve više koristi i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, a u Dalmaciji u gotovo svim kućanstvima (95% stanovnika iz Dalmatinske regije ga je koristilo u zadnjih mjesec dana).

 
Čak 73% potrošača maslinovog ulja konzumira to ulje iz domaće proizvodnje, a 27% industrijski proizvedeno maslinovo ulje.

Masne kiseline
 
U zadnje vrijeme puno se priča o tzv. omega masnim kiselinama. Studije su pokazale da česta upotreba Omega 3 masnih kiselina (bilo iz biljnih izvora ili iz ribe) dovodi do značajnog smanjenja rizika za srčane bolesti.
Zanimljivo je kako su značenje i vrijednost omega 3 masnih kiselina prvotno zapaženi promatranjem stanovništva na Grenlandu. Iako prehrana Eskima i ostalog lokalnog stanovništva nije optimalna (jednolična je i sadrži puno masnoća), njihov krvotok do duboke starosti ostaje zdrav i sposoban za podnošenje napora. Razlog tome je što se velik dio njihove prehrane sastoji od ribe iz hladnih voda, osobito bogate omega 3 masnim kiselinama, koje povoljno utječu na zdravlje srca i krvnih žila.
Prije nekoliko godina na hrvatskom tržištu, slijedeći svjetske trendove u proizvodnji hrane, veliki hrvatski proizvodač ulja plasirao je proizvode pod nazivom Omegol bogatim omega 3 masnim kiselinama. U liniji proizvoda nalazi se i Omegol ulje koje je u svojoj prehrani koristi 5% stanovnika Hrvatske.
 
Marke ulja
 
Nešto više od polovine stanovnika Hrvatske (54%) misli da je jeftinije ulje nepoznatih marki znatno lošije kvalitete od onog poznatih proizvođača. U skladu s tim rezultatom je i da 68% populacije tvrdi kako uvijek kupuje ulje renomiranih hrvatskih proizvođača.
Tako, najveći broj Hrvatskog stanovništva najčešće koristi Zvijezda ulje (76% najčešće koristi tu marku). Slijede marke Floriol (10%) te Čepin (7%), dok se za sve ostale marke ulja najčešće odlučuje 6% populacije.
 
 
 
 
Istraživanje je provedeno u ožujku 2007. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 građana RH starijih od 15 godina.
Podjeli:
Tagovi:

Računovodstvo i porezi u praksi

Udruga.hr

Hosted by Mydataknox