Zbog visokog koruptivnog rizika funkciju praćenja usklađenosti trebat će uvesti trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Jedna je to od novosti koju donosi Strategija sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Nacrt prijedloga te strategije prošli je tjedan prihvatila Vlada Republike Hrvatske.

Funkciju praćenja usklađenosti od prije imaju trgovačka društva u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske.

Zbog prisutnosti korupcije na lokalnoj razini o čemu sustavno izvješćuju mediji, najizazovnija će biti provedba antikorupcijskih mjera u sustavima javne nabave u području lokalne i područne (regionalne) samouprave. Postupci javne nabave u Republici Hrvatskoj sada su pod strogom kontrolom od objave dokumenata do donošenja odluke o odabiru dobavljača, no korupcija nastaje prije, tj. u postupku kreiranja uvjeta i definiranja tehničkih specifikacija. Tu dolazi do namještanja natječaja za pojedine dobavljače. Zato je potrebno uvesti dodatne antikorupcijske mjere kroz financijske i nefinancijske kontrole unutar poduzeća, tj. sudionike javne nabave kako bi se rizik korupcije sveo na minimum. Da bi takvi sustavi funkcionirali, mora postojati volja vodstva i menadžmenta poduzeća“, kazala je stručnjakinja za poslovnu etiku dr. sc. Silvija Vig.

Posebno velik problem vidi u klijentelizmu.

Od svih oblika korupcije (podmićivanje ili mito, pronevjera, sukob interesa, iznuđivanje, pristranost) u Hrvatskoj, usudila bih se reći da je najveći problem klijentelizam, tj. favoriziranje i dodjeljivanje poslova ili nekih drugih beneficija određenim pojedincima ili bliskim suradnicima bez obzira na njihove sposobnosti. Ako se radi o dodjeljivanju unosnih i utjecajnih poslova ili položaja rođacima ili članovima uže obitelji, onda se taj pojam preciznije naziva nepotizam. Rješavanje ovog problema što uključuje promjenu poslovne kulture ili načina kako se kod nas rade poslovi, bit će najveći izazov nove Strategije“, rekla je Silvija Vig.

Nacrt prijedloga Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine obuhvaća pet ciljeva: jačanje institucionalnog i normativnog okvira, jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, jačanje sustava integriteta i upravljanje sukobom interesa, jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave, podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije i nužnosti prijavljivanja nepravilnosti te jačanja transparentnosti.

Osim za područje lokalne i područne (regionalne) samouprave Strategija donosi detaljne antikorupcijske mjere za još neka područja gdje postoji velik rizik od korupcije: pravosuđe, sport, zdravstvo, obrazovanje i znanost, sustav javne nabave i financijski sustav.

(ps/sm)