Brzina gospodarskih i tehnoloških promjena znači da jučerašnja odabrana poslovna strategija možda neće funkcionirati danas te da može biti pogubna za poslovanje sutra. Kako onda primijeniti kontrole koje osiguravaju dugoročnost na tržištu, dovoljno dobre za baš određeno poduzeće?

Sve češće možemo čuti da uspjeh organizacije ovisi o učinkovitom kontroliranju. I neovisno na kojoj smo poziciji i kakva su nam iskustva s kontrolingom, počinjemo se iznova pitati:  Kontroliranju točno čega? Na koji točno način? U kojem smislu učinkovitom? Koji je pravilan način za naše poduzeće? Kako sve navedeno ispravno primijeniti u praktičnom smislu?

Uvođenje i razvoj kontrolinga nije jednoznačano i ne postoji jedinstvena uputa, već svatko poduzeće zahtijeva individualan pristup, neovisno o djelatnosti ili veličini.  Vrijednosni sustavi u poduzeću stvaraju se od njegovog postanka, pri čemu se od samog početka poduzeće susreće s pitanjima o tome što se želi postići, kako dostići zadane ciljeve ili što kada ostvareni rezultati nisu onakvi kako se očekivalo.

Kod dobivanja odgovora na ova i slična pitanja, ključno je koristiti informacije koje pružaju istinite i transparentne uvide u to koliko poduzeće zapravo dobro funkcionira.

Svako se poslovanje razlikuje u radu, pristupu i metodologiji, tako da nema jedan jedinstveni način procjene uspješnosti poslovanja. Analiza financijskih izvještaja i komparacija podataka kroz godine pruža primarni temelj za ocjenu poslovanja.

Proučavajući trenutne omjere u odnosu na ranija razdoblja, konkurenciju ili prosjeke u industriji, dobivaju se odgovori na neka ključna pitanja o profitabilnosti, budućem načinu i izvorima financiranja, likvidnosti, ekonomičnosti poslovanja odnosno potencijalu za rast i razvoj poduzeća. Dobivene informacije pomažu managementu u sagledavanju svih kategorija  bitnih za odlučivanje, kako bi izbjegli potencijalne zamke vlastitog poslovanja.

ULOGA KONTROLINGA U PODUZEĆU

Uvođenjem kontrolinga ostvaruje se kvalitetnije praćenje uspješnosti poslovanja, smanjenje troškova, eliminacija uskih grla, unaprjeđenje i prilagodba internih procesa i procedura kao i pomoć managementu u donošenju kvalitetnih poslovnih odluka.

Važnost kontrolinga ogleda se u njegovom utjecaju na:

- Spajanje pojedinih dijelova poslovanja u jednu cjelinu, pružajući uvid iz perspektive poduzeća kao jedinstvenog  „živog organizma“

- Usporedbu stvarne realizacije s unaprijed određenim ciljevima i očekivanjima, otkrivajući odstupanja i poduzimajući korektivne mjere. Direktno utječe na odlučivanje i formuliranje budućih planova.

- Doprinos u integraciji poslovnih procesa te procjeni i reviziji postavljenih standarda, u skladu s promjenama unutar poduzeća ili van njega

- Korištenjem informacija iz eksternog i internog okruženja te iz prošlosti i sadašnjosti (stavljajući naglasak na budućnost), kontroling osigurava optimalno korištenje svih resursa unutar poduzeća, uz minimalan trošak

- Omogućuje kvalitetnije pretpostavljanje i upravljanje budućim događajima, dajući odgovore na pitanja što možemo očekivati u budućnosti, u kojoj mjeri i na koji način se zaduživati, koja tržišta razvijati a s kojih se povlačiti, kao i kako pristupiti promjeni poslovne strategije

- Daje neophodne informacije potrebne za svakodnevni rad kao što su: profitabilnost svakog pojedinog kupca, analizira stvarno angažiranih zaliha od realno potrebnih, koji proizvodi su najrentabilniji a koji dio asortimana se može slobodno napustiti, osiguravanje kvalitetnog upravljanja troškovima.

- Ima direktan utjecaj na povećanje  efektivnosti i efikasnosti poduzeća

- Kontroling može utjecati i na povećanje motiviranosti i zadovoljstva zaposlenika. U sustavima gdje postoji dobro postavljeno i transparentno sustavno vrednovanje radnog učinka, zaposlenici su motiviraniji da kroz dodatni napor i proaktivnost ostvare pripadajuće nagrade, u obliku povećanja plaća i dobivanja bonusa

IZAZOVI I OGRANIČENJA KONTROLINGA

Neovisno odlučuje li se poduzeće na uvođenje kontrolinga ili preuzima način rada matičnog poduzeća, treba biti svjestan da mogu postojati ograničenja koja utječu na razvoj i djelotvornost kontrolinga:

• Teško je precizno usporediti stvarni učinak s unaprijed određenim standardima, ako te kategorije nisu izražene kvantitativno ili nisu definirane dovoljno jasno

• Poduzeće nema kontrolu i uvid u događanja i promjene izvan poduzeća (kao što su promjene na globalnoj razini, tehnološke promjene, promjene u zakonskoj regulativi i sl.) a koje mogu direktno utjecati na realizaciju i dugoročnost u poslovanju

• Otpor managementa - ako poduzeće nema management zainteresiran za promjene, koji dobro razumije ulogu i svrhu kontrolinga te na koji način mogu ostvariti poslovnu dobrobit, tada učinkovita i pravilna implementacija kontrolinga nema realnu šansu za kvalitetno ostvarenje

• Tradicionalno računovodstvo i financije nisu nadomjestak kontrolinga, kao što niti poslovi kontrolinga ne podrazumijevaju izvršenja zadataka računovodstva, financija ili nekog oblika interne kontrole za koje nije potrebna dodatna edukacija ili nadogradnja postojećeg načina izvještavanja

• U mnogim poduzećima se funkcija kontrolinga ne primjenjuje iz perspektive poduzeća kao jedinstvene cjeline odnosno „živog organizma“,  već kao oblik izvršenja administrativnog zadatka davanja informacija pojedinog odjela o poslovanju (najčešće računovodstvo ili financije) pri čemu se onda i odluke donose na temelju par izabranih parametara

• Treba imati na umu da mjerljive koristi od uvođenja kontrolinga moraju biti veće od troška nastalog iz istog. Uvođenje i razvoj kontrolinga nekada znači i potrebu za dodatnim resursima, nadogradnji software-a, unajmljivanju vanjskih konzultanata, zapošljavanju novih i edukaciji starih zaposlenika

Anita Lukenda Mlinac, mag.oec.