Dan Špicer čovjek je iznimne karijere koja je doživjela i iznenađujući smjer. Kada netko mlad kao on ostvari iznimnu političku karijeru, kao zastupnik Skupštine grada Zagreba ili kao zastupnik u Saboru RH, ne očekuje se da bi se mogao ostvariti još više, pogotovo odustajući od politike da bi se posvetio radu jedne udruge. I to udruge koja je postala ‘Ponos Hrvatske’ u kojoj je poslovni direktor i glavni koordinator kampanje Boranka. Za časopis Udruga.hr otkrio je kako je došlo do tog preokreta u karijeri koja je još bolje zablistala i donijela koristi cijelom Hrvatskom društvu pa i šire. Također zanimali su nas savjeti udruženjima, kao što je ono koje vodi, u doba masovne pandemije, odnosno kako će modificirati djelovanje svojih članova kako bi se nastavio njihov rad, uz zaštitu od pandemije.

Izviđaštvo vas uči poniznosti, odgovornosti, ali i brizi za slabije, za zajednicu, prirodu. Vjerujem da sam zato kao mlad i kroz politiku pokušao pomoći drugima i zajednici.

Udruga.hr: S grupom entuzijasta, izviđača i ljubitelja prirode pokrenuli ste projekt Boranka kojim je posađeno preko 60 tisuća stabala diljem Dalmacije. Savez izviđača Hrvatske dobio je zbog toga nagradu Ponos Hrvatske. Kako je došlo do ideje?

Volim reći da je nama izviđačima očuvanje prirode u krvi, a šuma nam je drugi dom i kada nestaju šume mi osjećamo kao da nestaje i dio nas. Svi se još vrlo dobro sjećamo katastrofalnih požara koji su 2017. poharali Dalmaciju, ušli u predgrađa Splita i Solina te uništili desetke tisuća hektara šuma. Znali smo da moramo nešto napraviti, nešto veliko jer su i razmjeri katastrofe bili zapanjujući. I tako smo krenuli organizirati naše volontere, no iako je Savez izviđača Hrvatske najveća volonterska organizacija u Hrvatskoj, morali smo gledati šire. Krenuli smo uključivati brojne druge organizacije, partnere, sponzore, pokrovitelje i pripremati akcije pošumljavanja. U priču se u potpunosti besplatno uključila i kreativna agencija Imago Ogilvy s kojom smo osmislili jedinstvenu kampanju Boranka. Koristeći pepeo izgorjelih borova s dalmatinskih požarišta, tvrtka Karbon sponzorski nam je proizvela više od 130000 jedinstvenih pastelnih bojica koje smo simbolično nazvali boralice. Boralice smo putem 24Sata besplatno podijelili širom Hrvatske i pozvali sve građane da njima crtaju svoja stabla, fotografiraju ih i sade u našu virtualnu šumu na www.boranka.hr stranici koju je besplatno kreirala agencija Bornfight. Za svako tako virtualno posađeno stablo, izviđači i svi ostali volonteri Boranke u prirodi na požarištima posadili bi pravo. Kako je rastao broj virtualnih stabala tako se povećavao i broj pravih sadnica na požarištima. Iz crnog pepela stvarali smo nove šume.

Ako imaš dobru ekipu, aktualnu priču, dobro pripremljenu organizaciju i plan te najvažnije, ako radiš sa srcem, i najveće stvari su moguće pa tako i stvarati nove šume od pepela. Ljudi to danas prepoznaju – autentičnost, transparentnost, kreativnost i organiziranost.

Udruga.hr: Kakva je bila povratna reakcija na početne akcije i rezultat na svijest građana?

Ova ideja svidjela se očito mnogima pa su deseci tisuća nacrtanih stabala rezultirali sadnjom više od 65000 novih stabala na požarištima koje je sadilo preko 6200 volontera u zadnje dvije godine. Pošumljavanje je odjednom postalo cool te su se uz glavne partnere izviđačima – Hrvatske šume i HGSS, kampanji priključile i brojne druge ustanove, gradovi i općine, ministarstva, mediji, veleposlanstva i tvrtke kao sponzori – ukupno više od 50 partnera do sada. Uz akcije sadnje organizirali smo i edukacije po vrtićima, školama, knjižnicama za više od 10000 djece. Zbog svoje originalnosti i učinkovitosti kampanja Boranka postala je najnagrađivanija neprofitna kampanja u povijesti Hrvatske, a uz brojne domaće i strane nagrade osvojila je i zlatni Euro Effie u Bruxellu – najprestižniju europsku nagradu za marketinšku učinkovitost. Savez izviđača Hrvatske i agencija Imago prvi su iz Hrvatske, ali i čitave regije osvojili ovu nagradu što je zapravo nezapamćen uspjeh za jednu udrugu civilnog društva. Radi organizacije Boranke Savez izviđača Hrvatske nagrađen osvojio je krajem prošle godine i Državnu nagradu za volontiranje. Osvajanje nagrade Ponos Hrvatske čini nas zaista jako ponosnima, a tu nagradu posvećujemo svim našim volonterima koji su naš ponos i ovo je njihova nagrada. Sve te nagrade samo nas dodatno motiviraju da ovu kampanju nastavimo još jače.

Udruga.hr: Pokušali ste pomoći i van Lijepe naše, organizirali ste akciju u vezi požarom opustošene Australije. Kako je to prošlo?

Nedavno su zastrašujući požari pogodili i Australiju. Poginuli su ljudi, stradale tisuće kuća i milijuni životinja, uništene stotine tisuće hektara šuma. Naši prijatelji – australski izviđači, među prvima su se angažirali u pomoći ljudima, životinjama i prirodi. Skupili smo u nekoliko dana donacijama građana 10-ak tisuća kuna kako bismo im pomogli u borbi. Znamo da nije mnogo, ali gledamo na to kao prijateljsku gestu u kojoj je jedna mala Hrvatska pomogla 15000 kilometara dalekoj Australiji. Time smo željeli prenijeti i poruku da Boranka ne poznaje granice te da se borba za šume i prirodu tiče svih nas.

Udruga.hr: Jeste li zato i otišli iz politike – da možete direktno djelovati bez birokratskih procedura i napraviti brže pomak u društvu ili se radi o nečemu drugom?

Ja sam izviđač od svoje osme godine. Izviđači su me puno toga naučili, ali i oblikovali kao osobu. Uglavnom sam se bavio lokalnim stvarima, tamo gdje možeš nekome konkretno pomoći, učiniti promjenu. Neke stvari sam uspio napraviti, neke nisam. Kada sam dobio poziv da se priključim timu u Savezu izviđača nisam puno oklijevao. Većinu tih sjajnih ljudi znam gotovo cijeli život i smatrao sam to izazovom, ali i sjajnom prilikom kako svoja znanja i iskustva staviti u funkciju društva i zajednice. Mislim da smo u kratkom vremenu zaista u tome i uspjeli. Izviđači su danas puno vidljiviji, prepoznatljiviji, organiziraniji i povezaniji nego prije nekoliko godina.

Udruga.hr: Je li vas razočaralo kako se vodi Hrvatska pa i Grad Zagreb? Posljedice su vidljive nedavnim potresom koji je opustošio zanemareni centar, a posebno razorio kvartove u Zagrebu gdje se gradilo pa i mimo dozvole i preporuke struke?

U životu sam proputovao dosta, upoznao mnoge druge kulture, društva, gradove i države. U Europi postoje mnogi koji su po mnogočemu ispred nas, ali i mnogi kojima smo uzor. Ne mislim sad na dnevno politička zbivanja i prepucavanja nego općenito. Ovakav potres da je pogodio većinu europskih metropola, vjerujem da bi oštećenja bila i puno veća. Mi nismo Japan da se tresemo svaki dan pod normalno, ovo je bio najveći potres u 140 godina. Jesmo li se mogli bolje pripremiti – sigurno da jesmo. No, idemo sada gledati unaprijed. Ako će nam sve ove trenutne nevolje pomoći da u bližoj budućnosti se bolje organiziramo, ali i da postanemo bolji ljudi i bolje društvo, ja ću biti sretan.

Udruga.hr: Kako iskusni političar kao što ste vi vidi današnju politiku i njezino djelovanje u Hrvatskoj? Tko je dobar primjer, a tko loš?

Ja političar nisam, već dugo se niti aktivno, a niti pasivno ne bavim politikom. Izviđači su isključivo nepolitička organizacija kojoj se priključuju osobe bez obzira na svjetonazor, rasu, vjeru, političku orijentaciju i sl. Izviđači ne predstavljaju niti jednu političku stranku ili organizaciju, ali se aktivno uključujemo u rad za dobrobit zajednice, društva i domovine. Naša osnovna misija je da stvaramo bolji svijet, a to činimo pomažući mladim ljudima da postanu odgovorni i savjesni građani kroz sustav vrijednosti temeljen na izviđačkim zakonima i pravilima. Iskreno sam uvjeren da kada bi se u politici općenito više poštivale vrijednosti koje mi izviđači njegujemo, onda bi nam svima u društvu bilo bolje.

Udruga.hr: Možete li dati načelan savjet udrugama – što da rade u ovo vrijeme i kako da se njihovo djelovanje ne ugasi?

Teško je dati načelan savjet jer situacija nije jednostavna. Kao prvo, nitko ne zna koliko će ovo stanje trajati, a još manje kakav će rezultat imati na ekonomiju, privatni sektor, državne i lokalne proračune i sl. Dodatno, razne udruge imaju razne oblike djelovanja, razne ciljeve i korisnike. Neke su većinu stvari i prije provodile putem online alata, neke pak isključivo u direktnom odnosu s korisnicima ili pak isključivo vani u prirodi. Bit će teško, to je sada već svima vjerojatno jasno. Čim prije to shvatimo, to će nam možda biti lakše dalje. Moramo biti svjesni i da će mnogi izvori financiranja za udruge privremeno presušiti. Smanjit će se iznosi donacija i sponzorstava, proračunskih sredstava namijenjenih udrugama, sredstva za financiranje programa i aktivnosti koje su do jučer bile poželjne i normalne, a od sutra možda neće biti nužne, barem po procjeni onih koji odlučuju. Ne kažem da je to dobro i da tako treba biti, ali to je izvjesno, barem u kratkoročnom razdoblju. Mnogi će se prioriteti u društvu promijeniti i mnogi će ljudi ostati bez posla. Uloga mnogih udruga i pojedinaca tu isto može doći do izražaja, kako pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Trebat će i dosta kreativnosti – kako financirati neke sadržaje i programe kada ostali izvori presuše, kako približiti programe novonastaloj situaciji. Ali iskreno vjerujem kako će ta situacija mnogima biti, osim izazova, i nova prilika. Vjerujem kako će se, kad ovo sve prođe, i među ljudima razviti novi pogledi na život, novi prioriteti. Vjerujem kako svi zajedno iz ovoga možemo izaći kao bolje društvo.

Gledajući kako naše službe trenutno upravljaju situacijom oko pandemije korona virusa i oko potresa, ali i kako reagira većina ljudi – odgovorno, empatično, ljudski, mogu vam reći da sam sretan da sam u Hrvatskoj, a ne trenutno negdje drugdje trenutno. Nadam se da će tako i ostati.

Udruga.hr: U vrijeme katastrofa, kao što je zagrebački potres i pandemija, ljudi vide koliko su znanja koje nude i izviđači, nužne za opstanak i brzu reakciju. Preživljavanje u prirodi i snalaženje postati će sve više popularno nakon što ljudi uvide opasnosti gradova. Koja je vaša poruka – zašto biti izviđač?

Moram reći da specifične vještine koje izviđači znaju, ali i iskustvo u organiziranju i vođenju raznih aktivnosti zaista trenutno dolaze do izražaja. Naši timovi i volonteri već danima su angažirani u aktivnostima u sklopu sustava civilne zaštite. Postavljali su šatore za trijažni prijam oko bolnica u Splitu, Zagrebu i Sisku, opremali arenu Zagreb i druge ustanove za sekundarne bolnice, a nakon potresa u Zagrebu su postavili čitavo šatorsko naselje za 500 ljudi, za slučaj nužde. Ono što me raduje je da zadnjih nekoliko godina povratak prirodi i suživotu s prirodom postaje opet sve popularniji te sve više roditelja upisuje svoju djecu u izviđače. Neke naše udruge već nekoliko godina imaju liste čekanja za nove članove jer ne mogu primiti toliko nove djece. No, to su sve aktivnosti koje mi redovno radimo i učimo tome djecu i mlade. Ono što možda treba posebno pritom izdvojiti je da ih učimo da budu snalažljivi, da se znaju snaći u novonastalim situacijama i da znaju pomoći sebi i drugima. Izviđač služi i vodi – to je jedan od naših glavnih slogana i zato je divno biti izviđač kako bismo mogli služiti društvu i zajednici, ali i biti pokretači, motivatori i vođe.

Siguran sam da će dio udruga svoje programe i sadržaje biti u mogućnosti ponuditi korisnicima i na daljinu, ali neki to naprosto neće moći. Vjerojatno će se više morati volontirati, a manje raditi plaćene poslove.

Udruga.hr: Hoćete li radi ovogodišnjih katastrofa pokrenuti i neke ‘urban survival’ lekcije?

Haha, pa ne znam. Ne bih rekao. Ali tko zna. Mnoge naše aktivnosti su vezane ne toliko uz preživljavanje koliko uz život. Iako bi se nekome izviđački šumski logor (kamp) činio kao preživljavanje, nama je to rutina, normalan način kako djecu naučiti suživotu s prirodom te kako prirodu čuvati, koristiti, ali ne i iskorištavati. Ono što je jedna od glavnih odlika izviđača je snalažljivost i spremnost. Zato glavni izviđački pozdrav upravo glasi Budi pripravan!

Udruga.hr: Planovi su vam se sigurno promijenili zbog trenutne situacije. Imate li neke nove za ovu godinu?

Jedna od prvih stvari je sanacija naših prostorija koje su stradale u potresu. Za sada aktivnosti iz druge polovice godine još nismo mijenjali. Glavna godišnja aktivnost svakom izviđaču je ljetni logor. Velika većina od naših 70-ak udruga svake godine ide na takve kampove i to na različita mjesta. Tako tijekom ljetnog raspusta izviđače možete vidjeti uz mnoge rijeke i jezera, od Slavonije do Istre i Dalmacije. Vidjet ćemo hoće li to ove godine biti moguće, nadamo se da hoće. Sigurno da nećemo riskirati sigurnost naših članova ako za to neće postojati uvjeti. Također, tijekom ljeta planiramo dvomjesečne volonterske akcije zalijevanja sadnica posađenih u prošlogodišnjim akcijama pošumljavanja u sklopu kampanje Boranka. Kraj ljeta rezerviran je za naše edukativne aktivnosti i tzv. Šumsku školu – glavni godišnji tečaj za izviđačke voditelje. Od listopada do kraja studenog ponovno idu akcije pošumljavanja i edukacija po školama kroz Boranku. Nadamo se da ništa nećemo morati otkazivati, ali bit ćemo spremni za sve moguće situacije. Do tada, radimo online, putem internet platforme Izviđalica koju smo upravo pokrenuli za naše izviđače, ali i sve one koji žele koristiti naše sadržaje. Na stranici izvidalica.scouts.hr nalaze se brojne igre, izazovi, pjesme, kvizovi, ali i znanja i vještine namijenjena svim dobnim skupinama.   Osim toga, dio naših volontera upravo se priključuje akcijama Crvenog križa širom Hrvatske u pomaganju donošenja hrane građanima i drugim aktivnostima vezanima uz krizu izazvanu korona virusom. U svakom slučaju, pred nama je aktivno razdoblje i jedva čekamo da se vratimo u prirodu.

Razgovarao: Goran Jungvirth

Fotografija: Tomislav Miletić/PIXSELL

(ps/sm)