Djelomično vraćanje plaća i mirovina odloženo za iduću godinu
Misija MMF-a boravila je u Beogradu od 20. kolovoza do 1. rujna 2015. godine, povodom druge revizije (kontrole) stand-bay aranžmana iz predostrožnosti sa Srbijom, vrijednog 1,2 mlrd. eura.

Glavne teme razgovora sa srpskim vlastima bile su stanje javnih financija i mogućnost povećanja mirovina i plaća u javnom sektoru, koje su umanjene od studenog 2014. godine. Očekivanja vlade bila su da će MMF odobriti te povišice, jer je budžet Srbije u deficitu manjem od planiranog, ali  se to  nije  dogodilo. Misija MMF-a analizirala je i kako se provodi dogovor o reorganizaciji javnih poduzeća, prije svega, Elektroprivrede Srbije, Srbijagasa i Železnica Srbije.

Dogovor o  kreditnom aranžmanu postignut je u studenome 2014. godine, a Odbor direktora MMF-a ga je odobrio u veljači 2015. godine. MMF je krajem lipnja ove godine odobrio prvu reviziju trogodišnjeg aranžmana sa Srbijom bez rsprave, budući su ispunjeni svi indikativni ciljevi utvrđeni programom za kraj ožujka 2015. godine i provedene planirane reforme.

Na kraju posjeta, novi šef misije MMF-a James Roaf je, povodom druge revizije koje se vrše kvartalno, izdao sljedeće priopćenje za medije (IMF Press release, September 1, 2015):

Misija MMF-a je postigla sporazum na nivou tima sa vlastima Srbije, koji treba odobriti rukovodstvo i Izvršni odbor MMF-a, o paketu politika potrebnih da bi se okončala druga revizija SBA iz predostrožnosti. Razmatranje od strane Izvršnog odbora je tentativno zakazano za sredinu listopada. Okončanjem revizije će dodatnih 117 milijuna SPV (oko 147 milijuna eura) biti stavljeno na raspolaganje Srbiji u okviru SBA, čime će ukupna raspoloživa sredstva dostići 421 milijuna SPV (528 mil. eura). Vlasti Srbije najavile su da ne namjeravaju povlačiti sredstva raspoloživa u okviru aranžmana.

Program daje dobre rezultate. Zahvaljujući snažnim politikama, Srbija ponovo bilježi pozitivan ekonomski rast, zaposlenost raste, a nezaposlenost pada. Poboljšano povjerenje je također pomoglo Srbiji da izbjegne prelijevanja negativnih efekata događanja u Grčkoj ili na tržištima u usponu u toku poslednjih nekoliko mjeseci. Misija MMF-a je korigirala naviše projekciju realnog rasta BDP-a za 2015. godinu na plus 0,5%. Ova nešto bolja ekonomska perspektiva odraz je utjecaja nižih cijena nafte i zarada u privatnom sektoru koje su bile više nego što se očekivalo na domaću potražnju, kao i boljih izvoznih rezultata. Inflacija je i dalje niska, zahvaljujući niskim uvoznim cijenama, odlaganju korekcije reguliranih cijena i privredne aktivnosti koja je i dalje ispod svog potencijala. U srednjoročnom periodu, očekuje se da će se rast ubrzati, što će zavisiti od daljnjeg provođenja zdravih makroekonomskih politika i dinamičnijih strukturnih reformi.

U prvoj polovini 2015. godine u Srbiji su zabilježeni dobri fiskalni rezultati. Deficit sektora opće države zadržao se na nivou znatno ispod projiciranog, uglavnom zahvaljujući poboljšanoj naplati prihoda, ali i javnim investicijama koje su bile ispod planiranog nivoa. Mada su jednokratni prihodi dali značajan doprinos, naplata poreza, koja je premašila projekcije, predstavlja ohrabrujući znak. Fiskalni rezultati u 2015. koji su bolji od projiciranih bit će upotrijebljeni za smanjenje duga. Što se narednog perioda tiče, razmjere trajnih povećanja prihoda, a u vezi s time i prostora za bilo kakvu eventualnu dodatnu potrošnju u 2016. godini, bit će procijenjene tokom treće revizije programa u kontekstu izrade budžeta za 2016. godinu. Odlučno provođenje fiskalnih politika na koje se Srbija obavezala u okviru programa, uključujući racionalizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru, bit će od ključne važnosti da bi se tekući rashodi zadržali u okviru ciljeva predviđenih programom do kraja 2015. godine i nakon toga.

Obuzdana inflatorna očekivanja i značajna fiskalna konsolidacija omogućili su prekomponiranje makroekonomskih politika, kao što je predviđeno programom. Nedavna relaksacija monetarne politike predstavlja ispravan potez i podržat će ekonomski oporavak. Daljnja smanjenja referentne kamatne stope trebala bi uzeti u obzir inflatorna očekivanja, eksterno okruženje u pogledu financiranja i napredak u fiskalnoj konsolidaciji. Misija također pozdravlja znatan napredak u inicijativama srpskih vlasti u oblasti financijskog sektora. Usvajanje strategije za rješavanje pitanja akumuliranih problematičnih kredita i otpočinjanje posebnih dijagnostičkih studija kvaliteta aktive banaka predstavljaju značajne korake k jačanju stabilnosti financijskog sektora i unaprijeđenju financijskog posredovanja.

Program strukturnih reformi napreduje i misija pozdravlja poboljšanje discipline u pogledu plaćanja u javnom sektoru. Međutim, vlasti bi trebale unaprijediti realizaciju reformi državnih odnosno društvenih poduzeća, pored ostalog putem privatizacije, restrukturiranja ili stečaja. Vlasti bi također trebale ubrzati druge strukturne reforme radi poticanja investicija i rasta u privatnom sektoru. U vezi s time, misija pozdravlja ponovno potvrđenu odlučnost vlasti da nastavi na putu širokih strukturnih reformi, kaže se  na kraju ovog priopćenja za medije.

Vlada Srbije i predstavnici MMF-a razgovarali su o prostoru za povećanje plaća i mirovina, izjavio je ministar financija,  istakavši da je sastanak bio "veoma dobar i konstruktivan". Plan je da se to povećanje očekuje krajem ove godine i da će biti potvrđeno na sljedećoj reviziji aranžmana, koja će biti u trećem kvartalu.

MMF je upozorio da to povećanje primanja ne bi smjelo narušiti program reformi i fiskalne konsolidacije, ali „shvaćaju i podržavaju ideju da kupovanje povjerenja građana, umirovljenika, jeste vrlo važno za nastavak i uspjeh reformi“. Ministar  finanija je naglasio da će za 1,1 do 1,2 milijuna građana to biti apsolutno povećanje primanja, budući da njihove plaće i mirovine nisu smanjene. Deficit  budžeta će biti revidiran naniže, sa 232 mlrd. dinara, koliko je bilo zamišljeno na početku godine, na oko 160 mlrd. Oko 70 mlrd. je, prije svega, na strani prihoda, a manjim dijelom na smanjenju kapitalnih rashoda.

Među zamjerkama MMF-a na račun srpskih institucija na prvom mestu je sporost u provođenju strukturnih reformi. Ministar financija je istakao i da su bankari očekivali da će biti manji „taj stupanj otpora i sporosti u provođenju strukturnih reformi, kako zbog administrativnih teškoća tako i zbog otpora pojedinih interesnih grupa, u svim dijelovima“. Prema njegovim riječima, opravdanje je bilo samo to što smo tražili dopunsko vrijeme i dali obećanje da ćemo ubrzati sve te procese. Najveći problem jeste i to što imamo projekte nerealizirane zbog kašnjenja u vrijednosti od 13 mlrd. dinara. Na sastanku je konstatirano da je to rezultat slabijeg planiranja i administrativnih kočnica koje postoje od ranije.

Konsolidacija
KOLIKO JE UZETO I UŠTEĐENO
- Plaće i mirovine manje od 25.000 dinara nisu smanjene
- 61% umirovljenika nije imalo smanjenje mirovine
- Za 2.200 smanjena je mirovina od 35.000 dinara
- Za 3.300, ili oko 8%, smanjena je mirovina od 40.000 dinara
- Za 5.800 je niža mirovina od 50.000 dinara
- 45% novca za mirovine je dano iz budžeta prošle godine
- 251 mlrd. dinara je budžet osigurao za mirovine 2014.
- Za 10% smanjene su sve plaće
- Plaće od 25.000 do 27.800 smanjene su za manje od 10% da ne bi pale ispod 25.000 dinara
- 60 mlrd. dinara (500 mil. eura) planirana je ušteda od smanjenja plaća u roku od tri godine
- 14 mlrd. dinara su manji rashodi za mirovine u 2015. u odnosu na 2014.
- 190 mlrd. dinara bio je manjak u budžetu 2014.
- 27 mlrd. dinara bio je manjak u budžetu za prvih šest mjeseci 2015.
- Za 100 mlrd. dinara je manja „rupa“ u budžetu u prvoj polovini 2015. u odnosu na isti period 2014.
- 77 mlrd. dinara je deficit u budžetu manji od dogovorenog sa MMF-om u prvoj polovini godine 2015.

Izvor: Kurir novine, 22.08.2015.

MMF je pristao razgovarati o većim plaćama i mirovinama, ali nije odustao ni od jedne od mjera na koje se Srbija sporazumom obavezala. To podrazumijeva i smanjenje broja zaposlenih u 2016. i 2017. godini za po 5%. Srpska strana tvrdi da bi to umanjilo efikasnost uprave, dok MMF na to traži jasne računice kako je moguće umanjiti izdvajanja za plaće u javnoj upravi, ako se ne smanji broj zaposlenih. Nema načina da MMF odustane od dogovorenog umanjenja mase zarada u javnoj upravi. Kako je prezentirano ekspertima MMF-a, već je napravljen plan za umanjenje uprave za više od 20.000 ljudi, ali slično se mora naprviti i 2017. Srpska delegacija je ukazivala na to da problem javne uprave nije toliko u broju, koliko u lošoj strukturi zaposlenih i manjku kadra.

Da se podsjetimo u Memorandumu o ekonomskoj i  financijskoj politici  koji  je  Srbija utvrdila sa MMF-om povodom  odobravanja novog aranžmana iz predostrožnosti, stoji  da će plaće i mirovine biti  smanjene u  narednom trogodišnjem periodu. Dogovoreno je i  da udio plaća u  BDP-u bude  smanjeno sa 10% na 7%, a mirovina sa 13% na 11%.  Pojedini ekonomisti podsećaju da je vlada u fiskalnoj strategiji predvidjela da se troškovi rada zaposlenih u državnom sektoru smanje sa 12% na 8% BDP-a u naredne tri godine. Ako se rashodi za zaposlene zadrže na preko 10% BDP, bit će teško smanjivanje fiskalnog deficita u narednim godinama. 

U 2016. godini ne možemo očekivati ovako dobre rezultate po pitanju niskog deficita budžeta i najveći ekonomski izazovi Srbije u narednoj godini bit će veći rashodi za kamate u otplati javnih dugova, otpremnine zaposlenima, i veći rashodi za kapitalne investicije, ocijenili su pojedini  ekonomski analitičari, koji smatraju da se broj zaposlenih u javnom sektoru u naredne dvije godine treba drastično smanjiti. U provođenju ekonomske politike vlade, u skladu s aranžmanom s MMF-om, najveći pomaci ostvareni su na obaranju fiskalnog deficita, restruktuiranju javnog sektora, fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju inflacije. Ove godine smo kao zemlja već dostigli nivo deficita budžeta, koji je planiran da se ostvari za naredne dvije godine trajanja aranžmana sa MMF-om.

Komentirajući ocjenu MMF-a da imamo smanjene investicije u kapitalne projekte, istaknuto je da su ta ulaganja ubrzana u proteklih nekoliko mjeseci i treba očekivati njihovo blago ubrzanje u naredna dva mjeseca, ali ćemo do kraja godine ipak imati neželjene uštede na tom planu i teško ćemo dostići cilj da kapitalne investicije do kraja godine budu preko 3% BDP. Ove godine smanjili smo deficit budžeta na oko 24 mlrd. dinara, a prošle godine imali smo ukupno 122 mlrd. dinara, što predstavlja veliku uštedu. Najveća ušteda u budžetu za ovu godinu ostvarena je na smanjenju izdataka za plaće i mirovine u iznosu od oko 50 mlrd. dinara, a do kraja godine, kako  je  navedeno,  možemo očekivati deficit republičkog budžeta od oko 3% BDP.

Postojao je strah da će zbog strogih mjera stezanja remena, privredna aktivnost, odnosno  BDP, biti u padu. Umjesto toga mi imamo rast, stopa nezaposlenosti pada, a stopa zaposlenosti raste, rekao je šef misije MMF-a. Prilikom druge kontrole programa iz predostrožnosti koju Srbija ima sa MMF-om, stopa rasta korigirana je s nula na plus 0,5%. To je treći put da MMF korigira stopu rasta za Srbiju s prvobitno planiranih minus 1%. Prošle  godine je privredna aktivnost bila u padu od minus 1,8%. Budžet je skrojen na procjeni da će prosječna godišnja inflacija biti 2,7%, a ona sada iznosi 1%.

Ova glavna  svjetska financijska institucija  je zadovoljna dosadašnjim napretkom Srbije i objavila je dobre rezultate u pogledu makroekonomske stabilnosti i fiskalne konsolidacije. Ali  bez obzira na dobre ocjene MMF-a, ostaje još veliki broj reformskih zahvata, koje će srpska vlada poduzeti. U budućnosti moramo računati s rješavanjem pitanja problematičnih kredita, to jest više od tri mlrd. eura izloženosti prema bankama. Kao izazov u narednom periodu također vidi se i  restruktuiranje 13 velikih poduzeća, a do kraja godine treba se riješiti najmanje sedam, što neće biti lako. Vlada je  obećala da se okreće novim zadacima, a da su najveći upravo strukturne reforme.

Misija MMF-a je pozitivno ocijenila rezultate druge revizije aranžmana sa Srbijom i najavila da će se o mogućnosti povećanja plaća u javnom sektoru i mirovina razgovarati u studenom, tijekom sljedeće posjete misije. Članovi misije MMF-a su  istaknuli  napredak Srbije u sferi makroekonomske stabilnosti i fiskalne konsolidacije.

MMF je pohvalio to što je postignuta financijska i fiskalna stabilnost u zemlji, tako da će se tijekom sljedećeg dolaska MMF-a, razgovarati o tome u kojoj mjeri trajno povećanje budžetskih prihoda može da bude iskorišteno za povećanje potrošnje u 2016. godini. „Kad se budemo vratili u studenome, razmatrat ćemo budžet za 2016. i sve trendove i kretanja u ekonomiji vezana za naplatu prihoda. Na osnovu toga vlada i mi ćemo donijeti odluku koliki postoji prostor za relaksaciju plaća i mirovina. Eventualno povećanje zarada bi trebalo biti selektivno i ciljano”, poručio je šef  misije  MMF-a, a vodit će se i računa o kretanju inflacije, koja je trenutno 1%.  Budući da misija MMF-a u novu posjetu dolazi tijekom studenoga, već početkom prosinca bi se očekivala potvrda Odbora direktora MMF-a, tako da bi odluka o eventualnom povećanju mirovina i plaća u javnom sektoru mogla biti donešena do kraja ove godine.

Upitan koliki udio u uštedama od 70 mlrd. dinara čine trajne, a koliko jednokratne uštede, od čega zavisi buduće povećanje plaća i mirovina, šef misije MMF-a je rekao da će se na to pitanje fokusirati u studenome, prilikom narednog razmatranja budžeta, ali da polovinu ušteda čine trajne, a polovinu jednokratne uštede, uključujući i podbačaj u javnim investicijama. Misija MMF-a je ponovila da su vidljiva trajna fiskalna povećanja, ali i da je pitanje povećanja plaća I mirovina koegzistentno s općim ciljem, a to je konsolidacija fiskalnog deficita i smanjenje javnog duga.

Fiskalni  savjet je, inače, protiv bilo  kakvog  povećanja plaća i mirovina u  narednom trogodišnjem periodu dok traje  program MMF-a, jer  bi i  najmanje  povećanje, po   njemu,  ugrozilo  provođenje  fiskalne konsolidacije.

Recimo  na kraju, da i  ako  bude  nekog povećanja, odnosno djelomičnog vraćanja uzetih  plaća i mirovina iduće  godine, ono  će najvjerojatnije biti  vrlo  skromno, u  stvari  simbolično, unatoč najavama vlade  da će njihovi primatelji to  osjetiti. Vlada se pretjerano populistički hvali da smo od skoro vjerojatnog bankrota došli do sređenih financija, do unapređenja u fiskalnom deficitu i prešli od resecije, koja je prijetila da postane veliki problem, u pozitivan rast ekonomije.

dr. sc. Dejan Jovović

znanstveni savjetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter