Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio James Roaf, boravila je u Beogradu od 18. do 26. veljače ove godine, povodom četvrte revizije-kontrole tekućeg stand-by aranžmana sa Srbijom. Srbija je s MMF-om u veljači 2015. godine sklopila trogodišnji aranžman iz predostrožnosti u vrijednosti 1,2 mlrd. eura. Prethodne tri revizije aranžmana bile su uspješne, jer je MMF ocijenio da program sa Srbijom daje dobre rezultate, ali da i dalje ostaju rizici za očuvanje makroekonomske stabilnosti i osiguranje privrednog rasta.

Tijekom najnovije posjete misije MMF-a razmatrana su tekuća makroekonomska kretanja u zemlji, realizacija obaveza predviđenih programom za kraj 2015. godine, kao i provođenje ekonomske politike u narednom periodu. Posebna pažnja je posvećena strukturnim reformama, koje trebaju osigurati smanjenje fiskalnih rizika i poticanje konkurentnosti privrede i rast.

Ova posjeta misije MMF-a bila je više tehničke prirode, a razlog za to su najavljeni izvanredni parlamentarni izbori. MMF, naime, ne razgovara s vladom koja je u tehničkom sastavu. Za Fond nije neuobičajeno da ne dolazi u klasične revizije pred izbore. Iako je naša vlada još u punom mandatu, zbog najavljenih izbora čelnici Fonda ne mogu poslije završene revizije dogovoriti konkretne uvjete, koje Srbija mora ispuniti da bi Odbor izvršnih direktora MMF-a usvojio četvrtu reviziju. Zato na kraju posjeta, misija nije dala ocjene revizije. Kako je priopćeno iz stalnog kancelarije MMF-a u Beogradu, ocjene će uslijediti naknadno, poslije izbora, kad se formira nova vlada i kada misija Fonda ponovo dođu u posjetu Srbiji. Za kontrolu postavljenih ciljeva MMF će, znači, sačekati da se formira nova vlada. I u slučaju da aktualna vlada ne ispuni sve obaveze, a njen premijer podnese ostavku, aranžman ne bi bio prekinut, već bi se sačekalo formiranje novog kabineta.

Narodna banka Srbije ocijenila je da MMF "nije zabrinut zbog izbora u Srbiji i da ta institucija ima puno povjerenje da Srbija neće stati s reformama i izbjeći ugovorene obveze". Na konferenciji za novinare rečeno je da MMF neće sada davati ocjenu četvrte revizije stand-by aranžmana da ne bi utjecali na izborni proces i da će ova četvrta i peta revizija koja je najavljena za kraj svibnja, biti spojena, pa će se rezultati zajedno priopćiti.

MMF je, već prije početka četvrte revizije, čini se, zauzeo mekši stav. Ipak, kada se pogleda spisak obveza koje su pred nas postavili predstavnici Fonda, jasno je da je bilo probijanja nekih rokova. Problemi srpske ekonomije su razorena poduzeća, reforma javnih poduzeća i racionalizacija državne uprave i Vlada radi na rješavanju svih tih problema.

Za pregovaračkim stolom ovoga puta je najviše riječi bilo o racionalizaciji javnog sektora i reformi javnih poduzeća. U tom dijelu se najviše kasni. Prema dogovoru s Fondom, plan je bio da se broj zaposlenih u javnom sektoru smanji za 15.000 do kraja siječnja 2016.godine, što nije učinjeno. Također, MMF je postavio rok Vladi da do 31. prosinca 2015. usvoji plan financijskog restrukturiranja Srbija gasa, koji je pripremio nezavisni konzultant. Ovaj dokument je u završnoj fazi, ali ga Vlada još nije usvojila. Napretka nema ni kada je riječ o restrukturiranju EPS. Do kraja prošle godine trebalo je da se usvoji dopuna Kolektivnog ugovora ovog poduzeća, kojom se uređuje primjena plana racionalizacije koja uključuje i smanjenje broja zaposlenih za 1.000 radnika godišnje. Kada je riječ o obavezama iz financijskog sektora, Vlada kasni i s usvajanjem trogodišnjeg biznis plana za Poštansku štedionicu. Nacrt zakona o ovlaštenim procjeniteljima za procjenu vrijednosti nekretnina, koji radi Ministarstvo financija u završnoj je fazi.

Za prolazak prethodne treće revizije kreditnog aranžmana Srbija je morala ispuniti nekoliko uvjeta. Prvi i osnovni bio je usvajanje budžeta za 2016. godinu. Sljedeći zahtjev odnosio se na otpuštanja. S obzirom na to da je država, kako je sama izvijestila Fond u službenoj prepisci, do kraja rujna 2015. broj zaposlenih u javnom sektoru smanjila za svega 4.200 ljudi, MMF je sada tražio da vlast pokaže veću odlučnost kada je o ovom problemu riječ. Zahtijevao je da vlada usvoji dokumenta na kojima je precizno navedeno koliko je prekobrojnih u kojem resoru. Još jedan od uvjeta bio je da se definiraju jasni kriteriju za angažiranje nezavisne revizorske kuće koja bi trebala procijeniti financijsku situaciju u kojoj se Srbija gas nalazi, ali i da predloži konkretne mjere za financijsko restrukturiranje. Najzad, jedan od uvjeta bio je i izmjena Zakona o poljoprivredi kojim se smanjuju subvencije.

S misijom MMF-a razgovaralo se i o restrukturiranju Železnica Srbije, kapitalnim infrastrukturnim projektima, kao i reforma katastra. Razgovaralo se i o trenutnom statusu projekta rehabilitacije putova u Srbiji. Broj ljudi u Železnicama bit će manji za više od 2.000 u sva četiri poduzeća, koja rade u okviru Železnica i da se radi na tome kako će izgledati njihove otpremnine. "S MMF-om se krenulo u reforme da bismo dobili efikasne željeznice prije svega investiranjem u infrastrukturu i povećanjem efikasnosti, jer je potrebna Železnica koja stvarno radi i donosi rezultate i prihod", naveo je predstavnik Vlade.

Šef misije Fonda izjavio je da kasni provođenje dogovorenog programa restrukturiranja EPS i da se tijekom posjete misije MMF-a nije razgovaralo o poskupljenju struje. Rekao da će se o cijeni struje u Srbiji razgovarati tijekom naredne posjete misije MMF-a, koja će uslijediti poslije parlamentarnih izbora u Srbiji. Raof je istakao da nisu promijenjeni rokovi u programu restrukturiranja EPS koji se odnose na usklađivanje cijene struje, prelazak tog Javnog poduzeća u dioničko društvo i otpuštanje najmanje 1.000 radnika i da očekuje da će to biti realizirano u ovoj godini.

Po programu MMF-a sa Srbijom novo poskupljenje cijene struje u Srbiji trebalo bi da bude u svibnju ove godine, a da do kraja lipnja EPS postane dioničko društvo, kao i da do kraja ove godine bude otpušten dio viška zaposlenih. Raof je podsjetio da je poskupljenje struje prošle godine bilo planirano za travanj, ali da je struja poskupila u kolovozu, tako da očekuje da bi ti rokovi mogli biti primijenjeni i u ovoj godini. On je istakao i da je EPS imao obavezu da do kraja 2015. utvrdi novi kolektivni ugovor kojim bi se precizirale otpremnine za zaposlene koji će biti višak u tom poduzeću, ali da se to još nije dogodilo.

Šef delegacije MMF-a izjavio je da su pozitivne ocjene koje je Srbija dobila od svih međunarodnih financijskih institucija veoma ohrabrujuće, da je pozitivan pomak vidljiv i da program napreduje u smjeru uspješne realizacije. Raof je na sastanku sa premijerom Srbije ocijenio da predstojeći parlamentarni izbori u Srbiji ne bi trebali imati odraz na nastavak reformi. On je dodao da su smanjenje javnog duga, racionalizacija i strukturne reforme najvažniji izazovi i da u ovim oblastima očekuje još bolje rezultate u narednom periodu. Premijer je izrazio uvjerenje da će se, do sljedećeg dolaska misije u Beograd, Vlada Srbije dodatno angažirati i u cilju uspješne realizacije procesa racionalizacije javnog sektora.

Tema razgovora bila su i poduzeća u tranziciji, među kojima se najviše razgovaralo o EPS, Železnicama, Srbija gasu i RTB Bor. Premijer je istakao da će, i pored teških razgovora o poduzećima u državnom vlasništvu, kao i problemu privatizacije preostalih 10 poduzeća u restrukturiranju, sve obveze Srbije biti ispunjene u dogovorenom roku. „Zadatak Srbije je da nastavi raditi u cilju povećanja BDP-a i stabilizacije javnog duga. Pored racionalizacije, privatizacija poduzeća bit će naš glavni zadatak u narednom periodu", izjavio je premijer.

Poslije godinu dana otkako je Srbija s MMF-om potpisala aranžman iz predostrožnosti, šef misije Fonda, rezultate u provođenju reformi opisao je kao „impresivne”. Priznaje, ipak, da izvjesnih zakašnjenja ima, naročito kada je riječ o racionalizaciji, odnosno smanjenju broja zaposlenih u javnom sektoru, a u zaostatku su i reforme javnih poduzeća. Ekonomski program Srbije je ostvario dobre rezultate. Manjak u budžetu na kraju 2015. je iznosio 3,7% BDP i bio je na najnižem nivou od 2008. godine. Srbija je ponovo ušla u zonu pozitivnog privrednog rasta, dijelom zahvaljujući rastu investicija. Očekujemo da će se pozitivni trendovi nastaviti i u 2016. godini. Naša projekcija privrednog rasta ostaje 1,75%, dok je prosječna inflacija revidirana naniže i iznosi 1,7 %, uglavnom, zbog daljeg pada cijena nafte – istakao je Roaf.

Srbiju u narednom periodu i dalje očekuju teški izazovi, istaknuo je i dodao da posebno očekuje brže smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Inače, Fiskalnom strategijom predviđeno je da se broj zaposlenih u javnoj upravi do kraja godine smanji za 30.000 ljudi. Zakašnjenja postoje i kad je riječ o reformi javnih poduzeća. MMF s posebnom pažnjom prati taj proces u EPS, Srbija gasu i Železnicama. Jedini način da se zaštite radna mjesta u ovim poduzećima je njihovo dubinsko restrukturiranje da bi ona stala na zdrave noge. Naravno, uz pružanje socijalne i pomoći na tržištu rada onim radnicima koji budu proglašeni za tehnološki višak – kazao je Roaf.

U Memorandumu ekonomske politike, koji je Srbija potpisala s Fondom, navode se tri konkretna datuma kada je o reformi EPS riječ. Novo tarifno prilagođavanje, odnosno poskupljenje struje, uslijedit 1. svibnja, EPS će postati dioničko društvo 1. lipnja, a do kraja godine broj zaposlenih u ovoj kompaniji treba se smanjiti za 1.000 ljudi, navodi se u ovom dokumentu. O poskupljenju struje razgovarat će se poslije izbora. Prošle godine je u Memorandumu pisalo da će struja poskupjeti 1. travnja, a poskupljenje se dogodilo 1. kolovoza. Ako se misija, tokom naše sljedeće posjete složi, da je poskupljenje struje neophodno, mislim da bi to bili rokovi u kojima bi mogli opet očekivati nova prilagođavanja cijene struje – kazao je Roaf i dodao da ovoga puta o tome nije bilo riječi.

Guverner NBS-a objasnio je da centralna banka neće gurati inflaciju u ciljani okvir tako što će dozvoliti veće oscilacije tečaja, mada je misija MMF-a nakon posjete Srbiji imala sugestiju da bi NBS trebalo dozvoliti veću dnevnu fleksibilnost tečaja. Odgovarajući na pitanje da li će dinar kliziti, jer će se inflacija gurati na ovaj način, ona je rekla da NBS ne planira postići ciljanu inflaciju na takav način. Navela je da inflacija ima cilj - 4% plus ili minus 1,5% - ali su inflacijska očekivanja ključna, a ona su na zadovoljavajućem nivou od 2,4% do više od 3 %.

MMF je u svom priopćenju povodom završetka posjete naveo da okvir targetiranja inflacije odgovara Srbiji, ali i da misija smatra da bi trebalo dozvoliti veću dnevnu fleksibilnost deviznog tečaja, u mjeri u kojoj to ne bi ugrozilo ciljanje inflacije i financijsku stabilnost. Šef Misije MMF-a rekao je da Fond ne misli da bi trebalo da se targetira tečaj, niti smatra da to NBS radi, već je sugestija bila vezana za varijabilnost i fluktuacije na dnevnom nivou.

“Ljudi su ovdje imali iskustvo visoke inflacije i velike devalvacije tečaja. To znači da ljudi imaju tendenciju da se koncentriraju na nivo tečaja mnogo više nego u naprednijim ekonomijama. Ali je Srbija sada prelazi u drugačiju situaciju”, rekao je Roaf. On je naveo da Srbija sada ima nisku inflaciju, financijsku stabilnost, i veću stabilnost tečaja dugoročno.
“Kako se to bude dalje odvijalo, ljudima će manje smetati dnevne fluktuacije tečaja. NBS bi trebala dozvoliti te fluktuacije da ljudima postanu opuštenije”, rekao je on, ali i naveo da NBS dobro razumije tržište Srbije.

Mada je ostvaren "značajan napredak u realizaciji programa, zbog općih izbora je s vlastima dogovoreno da nastavimo razgovore u okviru naknadne posjete poslije formiranja nove vlade", naveo je Roaf. Ekonomski program Srbije je, kako dodaje, ostvario dobre rezultate, a "inflacija se zadržala na niskom i stabilnom nivou, što predstavlja najdjelotvorniji način da se zaštiti realna vrijednost plata i penzija". U uvjetima poboljšanja povjerenja i pada kamatnih stopa, Srbija je ponovo zabilježila pozitivan rast, dijelom zahvaljujući znatnom povećanju stranih investicija", konstatirao je šef misije MMF-a. Misija MMF-a vodila je otvorene i konstruktivne razgovore sa srpskim vlastima o politikama koje su potrebne da bi se završila četvrta revizija stand by kreditnog aranžmana.

dr. sc. Dejan Jovović
znanstveni savjetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije