Odbor izvršnih direktora MMF-a donio je 23. veljače 2015. odluku o sklapanju novog trogodišnjeg stand-by aranžmana iz predostrožnosti sa Srbijom u vrijednosti od 1,17 mlrd. eura (935 mil. SPV), što je 200% kvote Srbije u MMF-u, kao podršku dogovorenom ekonomskom programu. To znači da Srbija ne namjerava koristiti ova sredstva, ali ostaje mogućnost da ona budu iskorištena u slučaju platno-prometnih potreba zemlje.

Prethodno je vlada Srbije 6. veljače 2015. dostavila MMF-u Pismo namjere, Memorandum o ekonomskoj i financijskoj politici i tehnički Memorandum o razumijevanju, kojima se obvezala da će provoditi određenu ekonomsku politku i mjere. NBS je tom prilikom saopćila da se "glavni ciljevi dogovorenog ekonomskog programa odnose se na jačanje javnih financija, provođenje plana strukturnih reformi i povećanje stabilnosti financijskog sektora. Ostvarivanje ovih ciljeva treba omogućiti rješavanje makroekonomskih neravnoteža, prije svega uspostavljanjem održivog nivoa javnog duga, odnosno njegovim smanjenjem počevši od 2017. godine, jačanje financijskog sektora i njegove uloge u poticanju privrednog rasta, kao i unaprijeđenje konkurentnosti privrede. Na taj način stvorit će se osnova za održivi privredni rast".

Ovoj odluci MMF-a prethodili su dvotjedni pregovori u studenom 2014. Naime, na inicijativu srpske strane, Vlada je sa NBS-e, od 4. do 20. studenoga 2014.godine, vodila pregovore s misijom MMF-a, a teme su bile aktualna ekonomska i fiskalna kretanja, način postizanja održivog nivoa javnog duga, monetarna politika, financijski sektor, strukturne reformame, reforme tržišta rada i zapošljavanje u javnom sektoru, restrukturiranje javnih poduzeća, kao i makroekonomska perspektiva Srbije.U stvari, ovaj ciklus razgovora trajao je već od druge polovine rujna 2014. Tada se pregovaralo i o novom aranžmanu iz predostrožnosti, koji podrazumijeva dogovor o programu reformi, ekonomskih i fiskalnih mjera, čiju će realizaciju pratiti MMF, i uz stavljanje na raspolaganja određene svote novca, koja se ne mora povlačiti.

Novi ekonomski program koji bi Vlada Srbije provela u dogovoru sa MMF-om, kako je objasnila šefica misije MMF-a Zuzana Murgasova poslije pregovora izstudenoga, ima za cilj "stvoriti uvjete za makroekonomsku stabilizaciju, održiv rast i nova radna mjesta u srednjoročnom periodu". Ona je rekla da će izazovi vlade i dalje biti visoka stopa nezaposlenosti, visok javni dug i visok deficit budžeta. U narednom periodu potrebno je provoditi mjere ekonomskog oporavka koje će osigurati makroekonomsku stabilnost, otvaranje novih radnih mjesta, provođenje fiskalne konsolidacije, koja treba zaustaviti rast javnog duga. Fiskalna konsolidacija, kako je iznijela, ima dva cilja – "obuzdati visoku javnu potrošnju, odnosno ukupne troškove za mirovine i plaće u javnom sektoru, kao i smanjenje izdataka iz budžeta za javna poduzeća.

Prateće strukturne reforme trebaju omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje javnog duga, a fiskalna konsolidacija treba smanjiti visoku javnu potrošnju, prijee svega u javnom sektoru koji je proračunski korisnik, uz istovremenu brigu o socijalno najugroženijem sloju stanovništva". Fiskalno prilagođavanje bi, kako je rekla, trebalo omogućiti i relaksaciju monetarne politike, ako to i vanjski uvjeti dozvole. To bi, omogućilo i snižavanje kamatnih stopa.

NBS je sa svoje strane dala doprinos ubrzanju kreditne aktivnosti, jer je na sjednici Izvršnog odbora NBS-a u studenome 2014. godine, donešena odluka o smanjivanju referentne kamatne stope sa 8,5% na 8%, kao i izmjene odluke o obaveznoj rezervi banaka. Predstavnici MMF-a su poslije pregovora izrazili zadovoljstvo postignutim nivoom suradnje sa institucijama Vlade Srbije, i ponovili da je restrukturiranje javnih poduzeća jedna od ključnih reformi, koje Srbija mora da provesti u cilju dobivanja novog aranžmana sa MMF-om. Vlada Srbije ponovila je da "dijeli uvjerenje te najutjecajnije svjetske financijske institucije, da je ozbiljna i provodiva reforma javnih poduzeća prioritet".

Povodom odobravanja novog kreditnog aranžmana Srbiji, MMF je izdao 23. veljače 2015. priopćenje u kome se navodi da je Program baziran na tri osnove: ozdravljenje javnih financija, unaprjeđenje stabilnosti i fleksibilnosti financijskog sektora i provođenje sveobuhvatnih strukturnih reformi. Na taj način, kako se navodi, formirat će se solidna osnova za otvaranje novih radnih mjesta i povratak zemlje na održivu putanju rasta.

Prvi zamjenik generalnog direktora MMF-a i vršitelj dužnosti predsjedavajućeg David Lipton, naveo je u tom priopćenju da bi vlasti u Srbiji trebalo pohvaliti "zbog jačanja kredibiliteta plana reformi, tako što su poduzeli teške ali neophodne mjere u prošloj godini, uključujući reforme tržišta rada i mirovinskog sustava".

"Srpska ekonomija se suočava s ozbiljnom fiskalnom neravnotežom i strukturnim slabostima, i to u kontekstu sporijeg rasta i neželjenih regionalnih prelijevanja. Program podrške MMF-a nudi priliku vlastima da vrate javni dug na održivi nivo, ponovo uspostave ravnotežu makroekonomskih politika, povećaju otpornost financijskog sektora, unaprijede kompetitivnost i potencijal za rast u srednjem roku", priopćio je Lipton. Rekao je da Srbija ima visok, rastući javni dug, što zahtijeva fiskalnu konsolidaciju u narednom periodu.

Lipton je ocijenio kao prikladan fiskalni paket Vlade Srbije, kojemu je cilj da vrati javni dug u odnosu na BDP na silaznu putanju do 2017. godine. Fokus na obveznim izdacima, smanjivanju državne pomoći i minimiziranju fiskalnih rizika naraslih od javnih poduzeća je, kako je rekao, garantiran. Lipton je istaknuo da je posvećenost vlasti u Srbiji sveobuhvatnim reformama dobrodošla, a reforma javnih poduzeća, posebno velikih, bit će od velikog značaja za smanjivanje državne pomoći i ograničavanja budžetskog opterećenja.

Fiskalni program će također biti podržan i poboljšanjem upravljanja javnim financijama. Lipton je naveo i da fiskalna konsolidacija stvara prostor za postepeno monetarno popuštanje, koje će podržati domaću potražnju, nakon što država povuče fiskalne stimulanse.

"Tempo prilagođavanja monetarnim politikama treba uzeti u obzir vanjske financijske uvjete i povećanih inflatornih očekivanja. Fleksibilnost tečaja u velikoj mjeri štiti Srbiju od vanjskih šokova, a intervencije na međunarodnom deviznom tržištu trebale bi ostati ograničene na ublažavanje pretjerane varijacije tečaja", ocijenio je Lipton.Očuvanje stabilnosti finansijskog sektora i jačanje njegove otpornosti će osigurati ekonomski oporavak, tvrdi Lipton, a posebna dijagnostička ispitivanja banaka bi trebala osigurati da banke ostanu "zdrave".

"Sveobuhvatna strategija za rješavanje visokog udjela nenaplativih kredita bi pomogla da se očiste bilanci banaka i unaprijedi finansijsko posredovanje. Nedavno promijenjena regulativa vezano za bankarski sektor poboljšat će efikasnost sistema i ublažiti fiskalne rizike", rekao je Lipton.

Posvećenost vlasti šire baziranim strukturalnim reformama je dobrodošla. Šire reforme državnih poduzeća, naročito velikih, bit će kritična za smanjene državne pomoći i ograničenje opterećenja budžeta. Poslovna klima treba se poboljšati kako bi privikla nove investicije, brže stvaranje radnih mjesta i podrži rast preko srednjeg roka“, naveo je Lipton u priopćenju MMF-a.

dr. sc. Dejan Jovović

znanstveni savjetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter