Izuzetno visoka stopa nezaposlenosti je, prema ocjenama MMF-a, ostala jedna od najvećih socijalnih briga u Srbiji, jer kronični strukturalni problemi nastavljaju potkopavati cjelokupnu konkurentnost privrede. Javni dug Srbije nastavio je s rastom na problematično visok nivo, zbog čega su pokrenute nove mjere s ciljem stabilizacije privrede i pokretanja reformi.

Izvršni odbor MMF-a u  svom izvještaju iz veljače, pozdravio je posvećenost srpskih vlasti u provođenju ambicioznog paketa reformi radi obnavljanja makroekonomske stabilnosti, jačanja financijskog sektora i poticanja prognoza privrednog rasta, i ocijenio da su strukturne reforme od ključnog značaja za vraćanje konkurentnosti zemlje i stimuliranje privatnih investicija. Direktori Fonda složili su se da da su Srbiji potrebna značajna budžetska prilagođavanja radi rješavanja fiskalnih rizika i rušenja nivoa javnog duga.

Čelnici MMF su, također, podržali su strategiju za fiskalnu konsolidaciju, usmjerenu na smanjenje obaveznih rashoda i pomoći za državna poduzeća, i pohvalili vlasti u Srbiji zbog utemeljene kredibilnosti fiskalnih planova pomoću implementacije teških, ali potrebnih mjera u ovim područjima.

U izvještaju MMF-a, koji se u uvodnom dijelu bavi ekonomskim prilikama u Srbiji, navodi se da je privreda zemlje suočena s ozbiljnim izazovima. " BDP Srbije je u 2014. godini oslabio za oko 2%, kao posljedica nastavka pada domaće potražnje pogoršane poplavama i slabom ekonomskom aktivnošću i vezama sa trgovinskim partnerima. Sve to, zajedno s niskom uvoznom inflacijom, oborilo je stopu inflacije u Srbiji ispod ciljanog raspona, što je omogućilo izvjesno slabljenje monetarne politike".

Veoma visoka stopa nezaposlenosti je, prema ocjenama MMF-a, ostala jedna od najvećih socijalnih briga u Srbiji, jer kronični strukturalni problemi nastavljaju potkopavati cjelokupnu konkurentnost privrede. Javni dug Srbije nastavio je s rastom na problematično visok nivo, zbog čega su pokrenute nove mjere s ciljem stabilizacije privrede i pokretanja reformi.

"Djelomične mjere za fiskalnu konsolidaciju poduzete u posljednjih nekoliko godina bile su nedovoljne, dok je budžetski deficit Srbije u 2014. godini porastao na 7% BDP zbog veće državne pomoći gubitaškim državnim poduzećima i rasta obveznih rashoda", navodi se u izveštaju MMF-a, i dodaje da je javni dug Srbije dostigao 70% BDP u 2014. godini.

Dalje se dodaje da je nova vlada Srbije, imenovana u travnju 2014. godine, postavila smjer k fiskalnoj konsolidaciji i reformama, usvajajući teške, ali neophodne strukturne reforme, kao i mjere za fiskalnu konsolidaciju u drugoj polovini 2014.godine. "U svjetlu izazovnih ekonomskih uvjeta, financijski sektor Srbije je uglavnom pokazao otpornost, ali problemi ranjivosti opstaju. Ukupna kapitalizacija je izgleda ostala snažna, a banke likvidne", ocjenjuje MMF.

Međutim, visok nivo nenaplativih zajmova, naročito u korporativnom sektoru, jedan je od ključnih izazova, budući da zahtijeva sveobuhvatnu strategiju za njegovo rješavanja, iako regulatorne rezerve za pokrivanje potencijalnih gubitaka po osnovu kredita pružaju zaštitu od kreditnih gubitaka. Akumuliranje problema u pojedinim državnim bankama je, kako ocjenjuje MMF, dovelo do njihovog kolapsa, generirajući velike fiskalne troškove.

Kako bi podržale svoje ekonomske politike tokom perioda 2015-2017. godine, vlasti u Srbiji su zatražile podršku MMF-a, čiji je program namijenjen obnovljanju održivosti javnog duga, unaprjeđenju konkurentnosti i privrednog rasta, kao i povećanju otpornosti financijskog sektora Srbije. Takav program će biti podržan aranžmanom MMF-a.

Primjetivši velike izazove s kojim je suočena srpska privreda, direktori MMF-a su pozdravili posvećenost srpskih vlasti provođenju ambicioznog paketa reformi radi obnavljanja makroekonomske stabilnosti, jačanja financijskog sektora i poticanja prognoza privrednog rasta.

U izvještaju se ukazuje, također, da dodatne fiskalne reforme za predstojeći period uključuju i unaprjeđenje porezne administracije i upravljanje javnim financijama. Direktori MMF-a su se složili da je planirani režim inflacije odgovarajući za Srbiju, unatoč izazovima u njegovoj implementaciji.

Ukazali su i na to da će, u svjetlu planirane fiskalne konsolidacije, biti potrebno postepeno monetarno slabljenje zarad poticanja domaće potražnje. Direktori MMF-a pozdravili su veću fleksibilnost deviznog tečaja, naglašavajući da bi intervencije na deviznom tržištu trebale biti korištene samo za ublažavanje prekomjerne volatilnosti.

Iz MMF-a, također poručuju da će paket mjera srpske vlade za financijski sektor unaprijediti njegovu otpornost i održati stabilnost i istovremeno pozivaju na brzo kreiranje i implementaciju sveobuhvatne strategije za smanjenje nivoa "lošeg" duga.

U zaključku ovog  međunarodnog kreditora se navodi da su strukturne reforme od ključnog značaja za vraćanje konkurentnosti, stimuliranje privatnih investicija i pružanje poticaja privrednom rastu na srednji rok, kao i da će dodatno reformiranje državnih poduzeća, uključujući njihovo restrukturiranje i privatizaciju, biti od ključnog značaja za unaprjeđenje njihove komercijalne održivosti i ograničavanje fiskalnih rizika.

Na kraju izvještaja, direktori MMF-a pozivaju srpske vlasti na poduzimanje većih napora radi unaprjeđenja poslovnog okruženja i stimuliranja aktivnosti u privatnom sektoru, kao i otvaranja novih radnih mjesta.

Ova institucija je još ranije ocijenila da su neophodni koraci koje  srpska vlada treba ozbiljno razmotriti, kako bi održala pod kontrolom budžet: smanjenje deficita u  državnoj  blagajni, subvencija, smanjenje plaća u  javnom  sektoru i mirovina, redukcija broja zaposlenih  u  državnoj  upravi, mirovinska reforma, zaustavljanje novih jamstava za državne tvrtke, rješavanje problema poduzeća u restrukturiranju i dr.

Srbija  se novim  aranžmanom obvezala da će u narednom trogodišnjem periodu provoditi određenu ekonomsku strategiju. Odobren kredit MMF-a investitori smatraju ključnim znakom posvećenosti vlade ograničenju rasta budžetskog deficita, pa srpska vlada mora, prije  svega, srediti  stanje  u  javnim  financijama, reformirati javni sektor i smanjiti subvencije gubitaškim državnim kompanijama. Uvodi se  kontrola državnih  jamstava javnim  poduzećima, a rokove  za njihovu  reformu utvrdit će  Svjetska banka. Predviđa se i  povećanja pojedinih  akcija i  uvođenje  nekih novih. Moraju  se  smanjiti  subvencije  za poljoprivredu,  tako  što će agrarni  budžet biti manji za oko 50 mil. eura ili oko 15%. U toku odvijanja aranžmana najveća pažnja će biti posvećena reformi javnih poduzeća, ali na tom polju ne treba očekivati radikalne i brze promjene.

Novi trogodišnji aranžman, prema najavama članova Vlade Srbije, neće podrazumijevati novi zajam od MMF-a za jačanje deviznih rezervi Srbije, jer je Srbija "dovoljno likvidna, te joj kredit nije potreban".  On je predviđen za  neke vrlo nepovoljne ili nepredvidive situacije. Ako se slučajno odlučimo povući ih novac odlazi u devizne rezerve zemlje, jer Srbija nema dozvolu MMF-a da novac koristi za financiranje budžeta. Aranžman MMF-a  predstavlja utvrđivanje svih mjera i politika koje je vlada donijela, svakako teških, a koje su usmjerene, prije svega, na štednju. Važan je za Srbiju, jer je u pitanju kredibilitet koji nam daje MMF, da on stoji iza naše privrede koja provodi zacrtane reforme, kojih se moramo pridržavati.

Vlada Srbije ovim aranžmanom praktično preuzima, u skladu sa Zakonom o budžetu za 2015. godinu, obvezu da će provesti fiskalnu konsolidaciju, restrukturiranje javnog sektora, odnosno, strukturne mjere i mjere makroekonomske stabilizacije, kao i da će u naredne tri godine smanjiti deficit za 1,3 do 1,4 mlrd. eura ili za 4,25% BDP-a. Riječ je o mjerama koje bi na kraju 2017. godine putanju javnog duga trebalo okrenuti prema dolje, a minus u državnoj blagajni smanji na oko 3 do 3,5% BDP. Postavljeni  uvjet je  da se  deficit  državne  balgajne smanji  na  6% BDP u 2015. godini, što je oko 700 mil. eura.

Premijer Srbije nedavno je objasnio da sporazum nismo potpisali zbog toga što tražimo novac, već zato što nam je potrebna sigurnost, a milijarda i  nešto više eura neće otići u potrošnju, pa je  pozitivna odluka Odbora direktora MMF-a o programu strukturnog prilagođavanja i fiskalne konsolidacije Srbije, "veliko priznanje" za našu zemlju. On je izjavio da je "ponosan na to što je Srbija dobila priznanje od MMF-a i cijele međunarodne zajednice za teške mjere i naporan rad u prethodnom periodu".

Sporazum je, znači, Srbiji važan ne zbog novca, nego što je stranim investitorima uvijek nedvosmislen signal da je zemlja koja dobije takav sporazum financijski stabilna i sigurna za ulaganje i da vlada i NBS vode kredibilitetnu ekonomsku politiku. Aranžman s MMF-om je više neka vrsta jamstva da će vlada provesti reforme na koje se obvezala, kao i poziv stranim potencijalnim  investitorima da dođu u  Srbiju, jer  aranžman i sredstva povećavaju poslovno povjerenje. On treba pomoći vladi da se disciplinira i da u političkom smislu povuče one poteze, koji  su  nepopularni kod biračkog tijela. MMF će izvršenje aranžmana pratiti kvartalno, a prva kontrola preuzetih obveza trebalo bi biti polovinom svibnja ove godine, kada će predstavnici ove institucije doći u Beograd. 

Srbija je proces fiskalne konsolidacije započela smanjenjem plaća i mirovina, a vlada je donijela akcijski plan za aktiviranje stečaja u 188 poduzeća. Broj zaposlenih u državnoj upravi smanjivat će se za po 5%  godišnje u  naredne tri  godine, odnosno za po 25.000 ljudi, jer  se pretpostavlja da u  javnoj  upravi radi nešto preko 500.000 zaposlenih. Plaće u  javnom sektoru  su  novim  mjerama štednje  od 1. studenoga 2014.  godine  smanjene  linearno za 10% preko iznosa od 25.000 dinara,  a mirovine preko  ovog  iznosa, progresivno za 10% do 18%. Cilj je da udio plaća u  javnom  sektoru iznosi 7% BDP-a, a mirovina 11% BDP-a. To  će  dovesti  do  novog  pada potražnje i potrošnje na domaćem  tržištu, što  će utjecati  na pad  industrijske proizvodnje i  zaposlenosti. Industrijska proizvodnja u  siječnju 2015. u odnosu  na siječanj 2014. je  manja za  2,4%, a stopa nezaposlenosti iznosi preko 18%. NBS je zato predvidela  pad  BDP-a za 2% u 2014.,  a 2015. godine za 0,5%,  dok  bi rast BDP u 2016. godini iznosio 1,5%. MMF vjeruje da će Srbija uspjeti ostvariti uštede u budžetu od smanjenja plaća u javnom sektoru i mirovina, što  iznosi oko 400 mil. eura godišnje,  ali se  mora  osigurati i  preostalih 300 mil. eura za  smanjenje budžetskog deficita, već u 2015. godini. Međutim, postoji  realna opasnost  da ova žrtva građana Srbije, ipak,  ne  da očekivane efekte,  zbog  čega MMF inzistira na ustrajnosti u  provođenju  mjera fiskalne konsolidacije.

Pojedini ekonomski analitičari ocijenili su da je teško reći  koliko je za Srbiju bolje što ima aranžman sa MMF-om nego da ga nema, i podsjetili  da je Srbija sličan aranžman iz rujna 2011. godine napustila poslije samo nekoliko mjeseci. Oni  smatraju  da je  za Srbiju bolje da ima aranžman sa MMF-om nego da ga nema, a koliko je bolje teško je reći, jer sumnjaju  da odobrena sredstva od skoro 1,2 mlrd. eura na tri godine  mogu pokriti loše pokazatelje, koji postoje u srpskoj privredi i javnim financijama. Osnovni problem ovog aranžmana bit će to da li će se uspjeti održati duže vrijeme, jer je za njegovo dobijanje Srbija obećala neke stvari i mjere štednje, koje su i ekonomski i politički dosta teške i bolne.

dr. sc. Dejan Jovović

znanstveni savjetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter