Sporazumom koji je potpisan 15. srpnja 2014. godine na summitu šefova država u Fortalezeu u Brazilu, dogovoreno je da zemlje BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika), osnuju Novu razvojnu banka (NRB) i rezervni fond za financiranje infrastrukturnih projekata i projekata održivog razvoja u zemljama BRIKS-a i zemljama u razvoju.

„Misija NRB-a je da mobilizira resurse za infrastrukturne i održive projekte u zemljama članicama BRIKS-a, kao i drugim zemalja u ekonomskom razvoju i brzom usponu”, navodi se u deklaraciji pet država, koje su domovina za 43% stanovništva svijeta, pri čemu zajedno posjeduju 4.400 mlrd. dolara deviznih rezervi i ostvaruju petinu globalne proizvodnje. Nova banka će poticati razvoj globalnih ekonomskih odnosa u „pravednom i fer smjeru”, prenijela je kineska agencija Sinhua.  Jačanje međusobnih financijskih i ekonomskih veza među članicama BRIKS-a, istaknuto je na summitu u Fortalezeu, kao prvenstveni cilj kome će kvintet nadalje težiti, ali sa „novom vizijom značaja grupacije na međunarodnoj sceni”.

Nobelovac Joseph Stiglitz iznenadio je američku javnost pohvalama koje je izrekao na račun Rusije, Indije, Kine, Brazila i JAR-a, zbog formiranja nove međunarodne razvojne banke. Štiglic ovaj potez zemalja BRIKS-a naziva "temeljnom promjenom u ekonomskoj i političkoj moći u svijetu". Postojeće međunarodne financijske institucije poput Svjetske banke i MMF-a jednostavno nemaju dovoljno novca da podmire potrebe zemalja u razvoju kojima je on potreban za infrastrukturu, kao i za prilagođavanje klimatskim promjenama. Te zemlje imaju legitimne ekonomske interese, ali su MMF i Svjetska banka pod dominacijom SAD-a, koje se nisu promijenile od njihovog osnivanja, dok se svijet u međuvremenu veoma promijenio - kaže Stiglitz. Ugledni ekonomist, koji je i profesor na Sveučilištu Columbia, dodaje da aktualne svjetske financijske institucije imaju dubok "demokratski deficit" jer njima u biti dominira jedna zemlja, te se pokazalo da zemlje u razvoju mogu bolje sarađivati nego razvijene države.

Velike nade nakon dogovora lidera BRIKS-a, pokazuju da se međunarodni financijski sistem duboko mijenja. Međutim, još će mnogo godina Svjetska banka i MMF igrati najvažniju ulogu, zaključuje list Fiancial Times u svojoj analizi. Analitičari se slažu i u ocjeni da će formiranje banke BRIKS-a pozitivno utjecati na međunarodne odnose, jer će natjerati druge važne igrače da postanu efikasniji, navodi list. Razvojna banka BRIKS trebala bi biti pandan Svjetskoj banci i MMF-u, institucijama koje su oličenje svjetskog ekonomskog poretka pod američkim vodstvom, stvorenog 1944. u Breton Woodsu.

Zemlje BRIKS-a čine oko četvrtinu svjetske ekonomije. Predviđa se da će Kina vrlo brzo smijeniti SAD sa pozicije najveće privrede svijeta. BRIKS osnivanjem vlastite banke zapravo želi stvoriti instituciju, koja bi oslikavala status koji njegove članice na osnovu veličine svojih privreda trebaju imati u svijetu.

Na čelu Svjetske banke od njenog osnivanja nalazi se amerikanac, a na čelu MMF-a europljanin. Takav poredak ne uvažava međunarodnu ekonomsku stvarnost, i jedan je od razloga za ovaj potez BRIKS-a. To je i razumljivo, jer države te grupacije predstavljaju 24,5% svjetske ekonomije, a imaju svega 10,3% glasačkih prava u MMF-u.

Osnivanje NRB-a znak je da je pet zemalja u jakom ekonomskom razvoju postiglo i politički dogovor o zajedničkom istupu na međunarodnu financijsku scenu, smatra Jim O’Neill nekadašnji čelnik američke banke Goldman Saks, koji je još 2001. skovao akronim BRIKS. Prema njemu, BRIKS će imati svoju vrstu „specijalne Svjetske banke” odakle će, po svojim pravilima za izbor klijenata, financirati trgovinske i infrastrukturne projekte širom svijeta. On je, ipak, iznenađen ovakvim razvojem događaja. "Nisam ni sanjao da bi ove države mogle nastupiti kao jedinstvena politička grupacija. Međutim, oduvijek sam smatrao da je racionalno da djeluju zajedno, jer se međunarodno ekonomsko upravljanje mijenja vrlo sporo".

Osnivači banke su zemlje BRIKS-a, sa posebnim pravima koje neće imati druge članice banke. Predsjednik banke će biti biran isključivo iz jedne od zemalja-osnivača, a zatim će se rotirati. Zemlje BRIKS-a su dogovorile osnivanje razvojne banke i rezervnog fonda sa startnim kapitalom od 100 mlrd. dolara. Najveći dio kapitala opredijelila je Kina, 41 mlrd. dolara. Brazil, Indija i Rusija su dale po 18 mlrd., a JAR pet. Kako su naveli lideri pet država, glavni motiv za osnivanje nove globalne razvojne banke i rezervnog fonda je odljev kapitala iz zemalja u razvoju i objektivna nemogućnost država da se nose s međunarodnim financijskim poretkom u kojem je američki dolar jedina svjetska rezervna valuta.

Očekuje se da banka započne s radom do  kraja ove  godine, a prvi zajmovi bit će odobreni 2016. godine. Banka i fond su otvoreni za nove članice, s tim što udio pet osnivača ne smije pasti ispod 55%. Sjedište  banke bit će u Šangaju, koji će osigurati urede i svu potrebnu opremu za rad. Zemlja sa najvećim osnivačkim ulogom – Kina – prva dva desetljeća poslovanja Nove razvojne banke BRIKS – neće delegirati predstavnika u upravljački vrh te financijske institucije, koju mnogi već smatraju prvim takmacem Svjetske banke i MMF-a. Nezadovoljne brzinom reformi upravljačkog sistema MMF-a, nakon globalne krize 2008. i pogubnim posljedicama prevrtljive monetarne politike SAD-a za mnoge zemlje u razvoju, članice BRIKS-a odlučile su da svijetu ponude novi oslonac za „snažan, održivi i uravnoteženi rast”, poručila je predsednica Brazila Dilma Rousseff, prilikom  osnivanja banke.

Od početka stoljeća, vrijednost trgovinske razmjene među članicama BRIKS-a porasla je sa 27 mlrd. dolara 2002. godine na 282 mlrd. 2014, uz očekivanja da 2015. dostigne 500 mlrd. dolara, prenosi agencija Bloomberg. Strani investitori istovremeno sve više vjeruju da investicije na terenu BRIKS-a donose profit. Prošle godine je petina svih direktnih stranih investicija na svijetu plasirana u jednu od pet članica ove  grupacije.

Dogovorom za osnivanje Nove razvojne banke BRIKS iskazuje otvorenost za novi tip financijske i ekonomske saradnje s mnogim zemljama širom svijeta, poručuju s burze u Johanesburgu, gde će, za sada, biti sedište jedine regionalne (afričke) filijale mogućeg rivala MMF-a i Svjetskoj banci.

Novostečeno samopouzdanje BRIKS-a na međunarodnoj financijskoj sceni vidljivo je i iz upozorenja MMF-a da svakako ispoštuje postavljeni rok za reforme upravljačkog sistema do siječnja 2015., što nije napravljeno. „Ukoliko MMF ne provede obećane promjene – koje bi dovele do jačanja utjecaja zemalja u brzom ekonomskom razvoju – to će dodatno ugroziti legitimnost najvećeg globalnog institucionalnog zajmodavca, njegovu efikasnost i kredibilitet”, poručio je BRIKS današnjim stušpovima međunarodne financijske arhitekture.

Brazil, Indija i JAR mogle bi profitirati od nove banke, budući da očekuju velike kredite za svoja infrastrukturna ulaganja. BRIKS banka je dobrodošla alternativa načinu kreditiranja kojeg provode MMF i Svjetska banka, koji je pun birokracije i uvjetovanja. Ipak, upravljanje bankom neće biti jednostavno. "Samo osnivanje zaslužuje aplauz. Međutim, proći će još dosta vremena prije nego se ova banka bude mogla smatrati jednako važnom kao Svjetska banka i MMF", kaže Douglas Rediker iz Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju iz Washingtona. Pravi test će nova banka doživjeti ako jedan od njenih članova zapadne u probleme. To povlači osnovno pitanje u kontekstu ove banke: povjerenje. Analitičari se, međutim, slažu u jednom: formiranje banke BRIKS-a pozitivno će uticati na međunarodne odnose, jer će natjerati druge važne igrače da postanu efikasniji, zaključuje Financial Times.

U ministarstvu financija Rusije procjenjuju da će NRB pun kapacitet dostići za četiri do pet godina. BRIKS nema pravog lidera, ekonomski je to prvenstveno Kina, vojno je to, pak bez sumnje, Rusija. Do 2030.godine BRIKS će činiti 47% BDP-a svijeta za razliku od 17% u 2010.

Državna duma Rusije ratificirala je u veljači 2015. sporazum o stvaranju Razvojne banke BRIKS-a. Stručnjaci ukazuju da nova bankarska struktura predstavlja alternativu MMF-u i Svjetskoj banci, koje kontroliraju SAD, a postepeno gube svoj utjecaj. Naglasak u djelatnosti banke BRIKS-a, bit će stavljen na one projekte, koji, do sada, nisu dobivali pomoć međunarodnih fondova.

Ona će biti jedna od najvećih međunarodnih financijskih institucija sa osnivačkim kapitalom od sto mlrd. dolara, izjavio je zamjenik ministra financija Rusije Sergej Storčak. „To je nova institucija, gdje će sve države osnivači imati jednak udio i jednaku težinu u procesu glasanja. I u skladu s time, jednake mogućnosti kao vjerovnici i potencijalni korisnici kredita. Upravo u ovoj potpunoj ravnopravnosti se ogleda razlika banke BRIKS-a od drugih banaka koje imaju više osnivača, a kojih u svijetu ima 20-ak i gdje se raspoređivanje kapitala, prije svega, vrši u zavisnosti od ekonomskog potencijala sudionika“, rekao je Storčak.

Ipak, novi članovi neće imati niz ovlaštenja koje imaju članice BRIKS-a. Konkretno, ključne odluke će u okviru banke biti donošene većinom glasova država osnivača, i samo one mogu delegirati svoje predstavnike u vodeće organe banke. Sistem korporativnog upravljanja bit će trostupanjski i činit će ga upravni odbor, savjet direktora i predsjednik, koji će biti izabiran na pet godina po principu rotacije.

U Sporazumu, također, stoji da će sve osobe zaposlene u Novoj razvojnoj banci imati  imunitet od sudskog gonjenja. Također, na zaposlene ove banke neće se primjenjivati lokalno zakonodavstvo koje regulira imigracijske tokove radne snage. Plaće im neće biti oporezovane. Osim toga, imovina i arhiv banke ne mogu biti predmet pretresa.

Očekuje se da će prvo zasjedanje savjeta direktora Razvojne banke biti održano u srpnju ove  godine u okviru redovnog summita BRIKS-a. Prvi predsjednik razvojne banke, bit će iz Indije, prvi predsjednik odbora direktora će biti iz Brazila, dok će ruski predstavnik biti prvi predsjednik odbora guvernera banke.

Nova banka će financirati infrastrukturne i projekte održivog razvoja u zemljama BRIKS-a i u zemljama u razvoju, a bit će otvorena i za članstvo drugih zemalja-članica UN-a.

dr. sc. Dejan Jovović

znanstveni savjetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter