Poslije provedenih izvanrednih parlamentarnih izbora, nova srpska vlada stupila je na dužnost  krajem travnja ove godine. Novi premijer je u detaljnom izlaganju naveo da su reforma ekonomije kroz set reformskih zakona, jačanje privatnog sektora i konsolidacija budžeta tri velika zadatka nove vlade Srbije, dodajući da je program rada vlade predstavljen mnogim domaćim i inozemnim stručnjacima, koji su procijenili da on jeste temelj na kojem Srbija može postati najprivlačnija ekonomija u regiji. Paket ekonomskih mjera koje je najavila vlada usmjeren je k oživljavanju privredne aktivnosti i zapošljavanju.

Bit će donešen opsežan paket reformskih zakona koji će u Srbiji stvoriti pravo tržišno okruženje, pomoći da se uništi korupcija i reformira način poslovanja u zemlji. Borba za reforme bit će stalna u naredne četiri godine, uz dijalog i suglasnost najvećeg broja društvenih čimbenika. Privatni sektor bit će ojačan davanjem poticaja malim i srednjim poduzećima, kako bi zapošljavali više ljudi, i smanjenjem broja ljudi u javnom sektoru. Zdrav privatni sektor je osnova svake moderne ekonomije i uspješne zemlje. Treći zadatak bit će konsolidacija budžeta smanjenjem troškova i povećanjem prihoda, kako bismo imali više novca za radna mjesta, podizanje životnog standarda, obrazovanje, zdravlje, infrastrukturu. Vlada je postavila težak cilj da u okviru budžetske konsolidacije uštedi u naredne četiri godine oko 170 mlrd. dinara, a da samo u 2014. i 2015. godini treba uštedjeti oko milijardu eura. 

Prema optimističnim premijerovim riječima, kad se država upusti u ova tri zadatka, Srbija će biti bolje mjesto za investiranje i za dvije ili tri godine može biti zemlja sa najživljom i najprivlačnijom ekonomijom na Balkanu i jugoistočnoj Europi.

Plaće u javnom sektoru bit će smanjene za 10%, bit će ukinut solidarni porez od 1. srpnja ove godine, a do kraja 2016. godine plaće u javnom sektoru trebale bi biti više nego sada. To je dio fiskalne konsolidacije koja se mora obaviti u prvih sto dana nove vlade, a rebalans budžeta bit će napravljen do kraja lipnja ove godine.

Nezaposlenost, siromaštvo i fiskalni deficit u Srbiji među najvećima su u Europi, uz nerealni odnos prosječne mirovine prema prosječnoj plaći i uz visoki postotak odlaska mladih školovanih ljudi iz zemlje, po čemu smo treći u svijetu.

„Najvažniji zadatak i strateški cilj jeste reorganizacija javnih financija i reforma javnog sektora. Sve što budemo radili neće biti lako, ali uz izvjesnost da će već od kraja 2016. građani imati jaču ekonomiju i veće plaće”, izjavio je premijer, najavljujući smanjenje partijskog kadra, potpunu profesionalizaciju u upravljanju javnim poduzećima, završetak restruktuiranja poduzeća, sve sa ciljem razvitka privatnog sektora, kako bi mladi postali poduzetnici, a ne službenici.

Svi ekonomski stručnjaci i sve međunarodne financijske institucije, posebno MMF, insistiraju na smanjenju mirovina, ali neće se to učiniti sve dok se ne uradi sve što se može, da pokušamo smanjiti deficit drugim sredstvima i metodama. Do listopada ove godine neće se ni razgovarati o tome. Iako će Vlada pokušati učiniti sve da smanji negativne efekte financijske konsolidacije na građane, ministar financija misli da će krajem godine ili u narednom budžetu morati smanjiti i mirovine. Umirovljenici su najredovnije platiše i troše svoje mirovine na domaće proizvode. Čak 70 % svojih mirovina troše na domaće proizvode i tako direktno taj novac vraćaju u našu ekonomiju, a nerijetko, što je još jedan socijalni trenutak o kom se vodilo računa, oni od mirovina izdržavaju djecu i unuke.

Fokus reforme državne uprave i lokalne samouprave bit će na redefiniranju broja zaposlenih u lokalnim samoupravama, jačanju kapaciteta državnih službenika i podizanju njihove odgovornosti, kao i na uvođenju odgovornosti samouprava za kvalitetu vlastitih odluka. Bit će uspostavljena obavezna edukacija i usavršavanje državnih službenika na svim nivoima, kao i kriteriji za njihovo zapošljavanje i napredovanje u državnoj službi. Izneseno je da će državna administracija postati podrška, a ne prepreka investitorima i privatnicima i da će tome umnogome doprinijeti agresivno uvođenje elektronske uprave.

Uslijedit će i izmjena zakona o radu, zakona o planiranju i izgradnji, ukidanje suvišnih propisa i procedura, kako bi se potakli investitori, povećala privredna aktivnost, a s njom bi trebala povećati zaposlenost i veći prihodi u budžet.

Cilj nove vlade je povećanje poljoprivredne proizvodnje za 30%, očuvanje malih poljoprivrednih domaćinstava i ostanak mladih i žena na selu. Nova strategija poljoprivrede, koja treba imati jasne smjernice budućih reformi sektora poljoprivrede kroz precizno definiranje prioritetnih područja i razvoj potencijala ruralnih sredina, bit će vrlo brzo usvojena. Vlada Srbije nastavit će s unaprjeđenjem sistema za zaštitu zdravlja potrošača, sprječavanja bolesti životinja i biljaka i osiguravanja kvalitetne, zdravstveno ispravne hrane. Poljoprivreda Srbije je nekonkurentna, iako je to veoma važan sektor ekonomije, koji u ukupnoj zaposlenosti sudjeluje s oko 21%, a u BDP sa 10,4%.

Premijer je najavio i nastavak pregovaračkog procesa sa EU, otvaranje novih poglavlja u lipnju ove godine i istakao da nam je cilj da do 2018. godine zatvorimo sva poglavlja, kako bi eventualno postali članica EU 2020. godine. Zemlje koje zatvore poglavlja imaju pristup novcu iz fondova i naveo da je želja da se nekoj novoj vladi ostavi pristup tim fondovima.

Suradnja u regiji je takođe prioritet i jedan od ciljeva, i to suradnja zasnovana na uzajamnom poštovanju i razumijevanju.

Premijer je najavio četiri mjere za oporavak i napredak Srbije, a odnose se na kredite za likvidnost privrede, borbu protiv sive ekonomije, masovno zapošljavanje, popravljanje poslovnog ambijenta, kao i izgradnju jeftinih stanova po povoljnim uvjetima. Kako je objasnio u intervjuu za magazin „Nedeljnik” (od 8. svibnja), prva od tih mjera bit će subvencioniranje kredita za likvidnost privrede. „Banke će privatnom sektoru dati 1,2 mlrd. eura subvencioniranih kredita, po najmanjim mogućim kamatama. Država će potaknuti banke sa 60 mil. eura. To će biti izvanredna injekcija posebno za likvidnost naše privrede”, kazao je premijer.

Druga ekonomska mjera, po riječima premijera, bit će borba protiv sive ekonomije i masovno zapošljavanje. „To je onaj dio gdje ljudi rade na ugovor po djelu, preko studentskih zadruga, na crno. Svaka kompanija koja ima tri ili četiri zaposlena, ako zaposli još jednog za njega će platiti 30% obaveza, a država ostalih 70% kako bi imali socijalno i mirovinsko osiguranje”, objasnio je premijer.

Treća ekonomska mjera Vlade Srbije bit će popravljanje poslovnog ambijenta, izmjenama zakona o privatizaciji i o stečaju, kao i zakona o radu. „Kreiramo najbolji investicijski, odnosno poticajni paket u ovom dijelu Europe. Usporedit ćemo sve i dokazati koliko je to bolje nego što daje Bugarska, Rumunjska, Makedonija". Namjera vlade je, kako je naveo, da privuče inozemne kompanije iz automobilske i drvoprerađivačke industrije i poljoprivrede, koje su poslale zahtjeve za ulaganje u Srbiju. Izgradnja jeftinih stanova bit će, po njegovim riječima, četvrta ekonomska mjera. „Kod nas ne postoji visokogradnja, čak ne postoje više ni firme koje to mogu da rade. Sada ćemo donijeti odluke da država ima pravo dati besplatno zemljište, ali da cijena kvadrata bude niska" rekao je premijer. Krediti za kupovinu tih „jeftinih” stanova, kako je obećao, bit će bez učešća, otplaćivat će se 20 do 30 godina, s godišnjom kamatom od 3,1% do 3,2 %, tako da će mjesečna rata za stan od 80 kvadrata biti 120 do 130 eura.

Paket ekonomskih mjera prethodne vlade Srbije, iz sredine 2013. godine, iako korak u dobrom pravcu, nisu bile dovoljne za izlazak zemlje iz ozbiljne krize u kojoj se nalazi više godina. Nije dobro što se predlagala štednja na investicijama, bez kojih nema novih radnih mjesta i rasta standarda stanovništva (kapitalni izdaci su tada smanjeni sa 22,5 mlrd. na 14,2 mlrd. dinara). Manjkavost predloženih antikriznih mjera bila je u tome što nije sadržala prave reformske zahvate javnog sektora, što je bila posljedica nespremnosti tadašnje vladajuće koalicije da se odlučnije opredijeli za dublje reforme mirovinskog sustava, zdravstva, školstva, javne uprave i sl., pa je opasnost ležala u tome da one budu samo kratkoročne i “kozmetičke” prirode!

Prema najnovijoj prognozi Europske komisije (EK), a kako prenosi Tanjug (6. svibnja ove godine), Srbije će 2014.godine imati rast BDP od 1,1%, a slijedeće godine 1,9%. „Unatoč novom paketu mjera fiskalne konsolidacije u 2014, ukupni rashodi i budžetski deficit Srbije će ostati na izuzetno visokom nivou zbog većih plaćanja na ime kamata, investicijskih troškova, novih subvencija i socijalnih troškova. Niža od planirane inflacije će se takođe negativno odraziti na prihode vlade i doprinijeti rastu fiskalnog pritiska”, navodi se u objavljenom izvještaju EK. Prema procjenama izvršnog organa EU, fiskalna situacija u Srbiji će vjerojatno i u 2015. ostati sumorna, jer viša plaćanja po osnovu kamata i veliki udio nemandatornih rashoda ograničavaju fleksibilnosti potrošnje.

Osobna potrošnja bi, prema predviđanjima EK, mogla pasti za 1,1% ove godine, a sljedeće za 0,5%. Stopa nezaposlenosti, koja je prošle godine u Srbiji iznosila 22,1% radno aktivnog stanovništva, trebala bi ove godine porasti na 22,6%, a sljedeće godine pasti na 22,5%. Rast BDP Srbije od 2,5% iz 2013. godine je bio iznad očekivanja, a takvim rezultatima je najviše doprinio skok izvoza, koji je na godišnjem nivou porastao za 16,6%, navodi se u izveštaju. „Unatoč pozitivnim podacima iz četvrtog kvartala, rast javne i osobne potrošnje je bio negativan, uz pad od 1,7%, odnosno 1,5 % u čitavoj 2013. godini. Poslije nekoliko mjeseci rasta, realne zarade su u prva dva mjeseca 2014. godine pale i vjerojatno će ostati prigušene tokom predstojećeg perioda”, procjenjuje EK.

Izuzetno visoka stopa nezaposlenosti u Srbiji će ograničiti zarade, dok će stalan pad populacije i usporen rast kredita vjerojatno ugroziti osobnu potrošnju. „Vrlo visoka nezaposlenost održava nisku cijenu rada, kao i očekivana otpuštanja tijekom restruktuiranja državnih kompanija”, piše u izvještaju. Poljoprivreda je u prvom kvartalu ove godine zabilježila rast od 20% u odnosu na isti period prošle godine, ali je građevinarstvo palo za četvrtinu, što se objašnjava padom investicija i nepovoljnim bankarskim kreditima. Analitičari EK su procijenili da će inflacija ostati niska, jer slaba potražnja, relativno stabilan tečaj dinara i stabilne cijene hrane ublažavaju inflatorne pritiske. U izvještaju se predviđa da će bez dodatnih mjera za konsolidaciju, budžetski deficit ove godine iznositi oko 6% BDP, dok će javni dug vjerojatno premašiti 70% BDP.

Za oporavak Srbije ključni su reforma javnog sektora i zapošljavanje, a oblasti u koje bi trebalo najviše ulagati su poljoprivreda, prehrambena industrija, IT sektor, energetika, građevinarstvo, infrastruktura i obrazovanje.

Zbog trošenja za četvrtinu više nego što stvaramo i pokrivanjem tog raskoraka novim zaduživanjem, ogromnih troškova servisiranja kamata (preko jedne milijarde eura u 2014. godini), vrlo visokog fiskalnog deficita, ogromne nezaposlenosti, skromnog izvoza, komplicirane administracije i glomaznog javnog sektora, aktualni model razvoja Srbije više nije održiv, već su nužne sveobuhvatne radikalne i hitne reforme privrede i društva u cjelini.

 Budući da se zemlja nalazi u veoma teškoj ekonomskoj situaciji, i u narednim godinama moramo rigorozno štedjeti i osigurati visoke godišnje stope rasta BDP (iznad 5% što je teško ostvarivo), jer jedino tako možemo izbjeći preteći bankrot javih financija. Paralelno sa politikom štednje i zatezanja remena moramo provesti i jačanje privredne aktivnosti, a cjelina najavljenih vladinih ekonomskih mjera će se vidjeti tek kada se usvoji rebalnas budžeta za ovu i budžet za 2015. godinu.

dr. sc. Dejan Jovović

znanstveni savjetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter