Zahtjev SAD-a i EU da prištinske vlasti ukinu takse od 100 posto

Odluka vlade tzv. Kosova da se i za uvoz međunarodnih brandova koji se proizvode u Srbiji i BiH plaća taksa od 100 posto stupila je na snagu 1. siječnja ove godine. Vlada samoproglašenog Kosova ovu je odluku donijela 28. prosinca prošle godine. Time je, uz uvođenje takse za sve proizvode iz ove dvije zemlje, taksa uvedena i za međunarodne brandove koji se proizvode u Srbiji i BiH.

Prethodno je Vlada tzv. Kosova na sjednici održanoj 21. studenog prošle godine kada je uvela taksu od 100 posto, izuzela međunarodne brandove koji se proizvode u ove dvije zemlje od plaćanja takse. Tada je usvojen i aneks odluke kojim je dopušteno da deset stranih kompanija sa sjedištem u Srbiji plasiraju robu na Kosovu i ne plaćaju takse od 100 posto. U pitanju su proizvodi kompanija Coca-Cola HBC, Tuborg, Dukat, Gemalto (koji se bavi zaštitom podataka). Također, Priština je od taksi izuzela kompanije Rauch, Henkel, tvornicu za proizvodnju gaziranih i negaziranih sokova Fluidi iz Preševa, kao i Gorenje, Meggle i Jaffu koja je u vlasništvu KappaStar grupe.

Povod takvoj odluci jest činjenica da se u dokumentima za izvoz robe na Kosovo i kod međunarodnih brandova kao zemlja uvoza ne označuje Kosovo ili Republika Kosova, već Kosovo i Metohija, Kosovo UNMIK ili Kosovo 1244. Takva dokumentacija bila je razlog zašto i prije uvođenja ove takse za međunarodne brandove na Kosovo nije dopušten uvoz ovih proizvoda (i zašto je, primjerice, s prijelaza Merdare vraćeno 14 kamiona Coca-Cole).

Ministar trgovine i industrije tzv. Kosova na sjednici je vlade kada je uvedena taksa i za međunarodne brandove, izjavio kako su oni s tim proizvođačima razgovarali da se ovim brandovima opskrbljuju iz Makedonije, Mađarske i drugih zemalja gdje se oni proizvode. Rekao je da je od uvođenja mjere Srbiji i BiH u ministarstvo trgovine  stiglo oko 50 zahtjeva za oslobađanje od takse više stotina tisuća proizvoda. Dodao je da u tom slučaju „taksa gubi smisao“ i da je zato bitno da se svi proizvodi koji dolaze iz Srbije tretiraju jednako.

Umjesto da Priština ukine takse od 100 posto na robu iz Srbije, kao što je najavio savjetnik tzv. kosovskog predsjednika Hashima Taçija, kosovska vlada odlučila se za novu provokaciju i proširila mjere i na proizvođače stranih kompanija koje imaju pogone u Srbiji.

- Na tržištu Kosova poslujemo od 2003. i radimo na razvoju partnerstava s lokalnim kupcima. Ova iznenadna odluka koja je donesena svakako će imati utjecaj na naše poslovanje, ali ćemo se potruditi prilagoditi - komentar je Coca-Cole.

To u praksi znači da na KiM neće moći ući nijedna vrsta robe iz Srbije bez plaćanja uvećane takse i bez obzira na zemlju njena porijekla. Ovaj potez čudi jer je uslijedio samo nekoliko sati nakon što su ambasadori SAD-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije u Prištini zatražili potpuno ukidanje taksi kako bi se nastavio dogovor Beograda i Prištine.

Priština je prije više od mjesec i pol dana s prethodnih deset podigla na sto posto takse na srpske proizvode, a tzv. premijer Ramush Haradinaj rekao je da "sporazum CEFTA između Beograda i Prištine ne funkcionira". Srpska je strana tražila od europskih institucija da reagiraju, otvoreno govoreći više puta da bez povlačenja povećanja taksi nema nastavka dijaloga u Brusselsu. EU je zahtijevala ukidanje takse, na što se Priština oglušila, što može poslužiti otvaranju vrata za novu formu dijaloga u koju bi mogle biti više uključene svjetske sile poput SAD-a i Rusije.

Uvođenje taksi i na robu stranog porijekla koja dolazi iz Srbije još je jedan ekonomski iracionalan potez prištinskih vlasti koji pokazuje odsustvo osjećaja za realnost u kojoj svi glavni akteri na međunarodnoj sceni, EU, SAD, zemlje Kvinte, pozivaju na potpuno ukidanje taksi i nastavak dijaloga. Ova najnovija provokacija dodatno otežava perspektivu dijaloga i pronalaženja kompromisnog rješenja koje nije na vidiku. Jedini put k stabilnosti regije i boljoj budućnosti Srba i Albanaca jest u dijalogu i traženju kompromisnih rješenja, a Beograd je za to spreman, no do dijaloga s Prištinom neće biti dok ne učini ono što od nje traži cijela međunarodna zajednica.

EU može uvjeriti Prištinu da povuče takse na srpske proizvode, ali njena odlazeća administracija nema političku volju djelovati protiv Prištine. Albanci primaju financijsku pomoć od EU i tu bi ih ona, da stvarno želi, mogla pritisnuti na ukidanje taksi inače će im uskratiti pomoć u obliku raznih dotacija koje pune kosovski proračun. Kao ključni problem za njenu neefikasnu ulogu u cijelom procesu dijaloga između Beograda i Prištine vidi se u tome što Brussels nema jedinstven stav o rješenju. Zbog toga i nema jaku pregovaračku poziciju i utjecaj na obje strane i previše je popustljiva prema Albancima koji krše neke osnovne vrijednosti  EU poput slobode kretanja robe, pružanja usluga i slobode kretanja kapitala. EU ima i dodatni mehanizam pritiska putem rješavanja pitanja vizne liberalizacije za građane Kosova, ali to pitanje stalno odlaže.

Povodom izjave premijera privremenih prištinskih institucija Haradinaja da od 29. prosinca 2018. godine nestaju granice između Kosova i Albanije, s državnog vrha Srbije rečeno je da će "Albanci pokušati cijelu međunarodnu zajednicu dovesti do svršenog čina. Oni grade svoj plan i kada krajem ožujka budu izbrisali granice, tada će ukinuti takse prema središnjoj Srbiji i reći da su spremni razgovarati, ali s drugačije pozicije - ujedinjenog Kosova i Albanije". Naime, Haradinaj je izjavio:

"Od danas granica Kosova prema Albaniji ne postoji. Imat ćemo samo jednu zajedničku stanicu. Rad će se nastaviti i u ožujku ulazimo u drugu fazu potpunog uklanjanja granice između Kosova i Albanije na osnovu schengenskih principa".

Sada je potpuno jasno da  počinje ostvarenje plana stvaranja tzv. "Velike  Albanije", bez ikakve reakcije EU i drugih utjecajnih zemalja.

Kosovski su predstavnici na početku govorili da Srbija krši CEFTA sporazum i da zato uvode takse, ali su na kraju otvoreno rekli da je to reakcija na ono što Srbija radi na međunarodnom planu - sprječava međunarodna priznanja Kosova, zemlje povlače priznanja, a nisu primljeni u Interpol. Haradinaj je ponovio na kraju prošle godine da će "povećane takse na robu iz Srbije ostati zauvijek, sve dok Beograd ne odluči priznati kosovsku neovisnost".

EU je zahtijevala da Kosovo preispita odluku uvođenja nove stopostotne takse na poznate brandove međunarodnih kompanija proizvedene u Srbiji i BiH, priopćio je Ured EU na Kosovu krajem prosinca prošle godine.

"Naglašavamo poruku EU da povećanje taksa ne doprinosi dobrom susjedstvu i suprotstavlja se posvećenosti Kosova regionalnim integracijama, kao i principima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju predviđenih za Kosovo", navodi se u njenom priopćenju.

I posebna predstavnica EU na Kosovu Natalija Apostolova pozvala je kosovske vlasti da preispitaju odluku o taksama. "Sa zabrinutošću smo primili odluku Kosova da proširi takse od 100 posto na uvoz proizvoda iz Srbije i na međunarodne brandove. Pozivamo kosovsku vladu da ponovo razmotri odluku o proširenju taksi", navedeno je u njenom priopćenju objavljenom na Twitteru.

Oglasili su se i predstavnici Srpske liste na KiM, koji su u priopćenju dostavljenom medijima upitali EU do kada će zatvarati oči nad kršenjem svih međunarodnih dogovora i institucionalnim nasiljem nad Srbima. “Odluka Prištine da se uvedu nove takse, koja znači totalnu blokadu distribucije srpskih proizvoda, a sada i međunarodnih brandova, pokazuje oholost albanskih političara i nesposobnost međunarodnih predstavnika da se kazni antisrpsko i anticivilizacijsko ponašanje kojim se ugrožava opstanak srpskog stanovništva na Kosovu”, navodi se u priopćenju Srpske liste.

Pod pritiskom američke administracije predsjednika Donalda Trumpa, predsjednik privremenih prištinskih institucija Hashim Taçi obećao je da će poduzeti značajan korak k rješavanju eskalirajućeg odmjeravanja snaga sa Srbijom, piše Washington Post 7. siječnja ove  godine. Taçi je u izjavi za ovaj list rekao da je "spreman razmotriti ukidanje takse ako se za Kosovo otvori jasan put za nastavak u pravcu postizanja konačnog mirovnog sporazuma sa Srbijom". Tzv. kosovski ministar trgovine i industrije izjavio je da Taçi ne može davati obećanja o ukidanju uvećanih taksi na proizvode iz Srbije jer je to, kako kaže, Vladina odluka. On tvrdi da uvećane takse neće biti ukinute sve dok se ne otklone razlozi zbog kojih je ta mjera uvedena i o  tome bi se  moglo eventualno razgovarati samo ako Beograd prizna tzv. kosovsku neovisnost i nikako drukčije.

Taçi je izjavu dao pod utjecajem SAD-a koje u ovom trenutku žele ili potpuno ukidanje taksi ili njihovu suspenziju na određeno vrijeme kako bi se nastavio dijalog. Pitanje je koliku moć ima Taçi da u provedbi takve odluke, imajući u vidu da je ona isključivo u nadležnosti tzv. prištinske vlade. Haradinaj i njegov tzv. kabinet mogu povući ove mjere u roku od nekoliko sati kada tako odluče. Ukidanje taksi otvorilo bi prostor za razgovore, ali je to samo preduvjet, no ne i garancija da će do bilo kakvih dogovora doći jer su pozicije Srba i Albanaca vrlo udaljene.

I na sastanku kosovskog pregovaračkog tima s visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini 8. siječnja ove godine u Brusselsu od Kosova je zatraženo ukidanje taksi, što su oni odbili. Članovi prištinske delegacije ponovili su da odluka neće biti promijenjena sve dok Beograd ne promijeni ponašanje. Šefica EU diplomacije sastala se s prištinskom delegacijom koju je u cilju nastavka dijaloga s Beogradom 15. prosinca prošle godine formirao tzv. kosovski parlament.

Washington je preko diplomatske misije u Prištini zatražio od prištinske vlade da suspendira odluku o nametnutim taksama kako bi otvorili put za postizanje konačnog sporazuma s Beogradom, piše Koha Ditore 14. siječnja ove godine. Navodi se da SAD ne vidi nikakvu korist za Prištinu održavanjem nametnutih taksi za 100 posto uvećanih na robu iz Srbije. "Država koja namjerava zaključiti konačni sporazum treba suspendirati mjeru nametnutih taksi, poručeno je iz Ambasade SAD-a u Prištini", navodi se u odgovoru američke ambasade dostavljenom Kohi.

"Sjedinjene su Države od kosovskog rukovodstva više puta tražile da odmah ukinu takse na robu iz Srbije i BiH. Kao što smo rekli, ne vidimo nikakvu korist od ovih mjera. Mi snažno ohrabrujemo obnavljanje usmjeravanja na suštinske ciljeve Kosova - europsku budućnost i normalizaciju odnosa sa Srbijom", stoji u odgovoru Ambasade SAD-a, dostavljenom ovom prištinskom dnevniku.

Kako se navodi, Savjet za nacionalnu sigurnost SAD-a i State Department formirali su svoje stajalište u vezi s trenutnim događajima na Kosovu, odnosno pitanjem taksi nametnutih od Vlade Kosova. Dana je jasna poruka koja je već dostavljena svim državnim organima Kosova u pisanoj formi, odnosno na adrese pet relevantnih državnih institucija Kosova. Ova poruka Washingtona sažeta je u osam glavnih točaka i to:

1. "Taksene mjere poduzete su bez konzultacija sa SAD-om".

2. "Izražavamo duboko razočaranje što nakon pisma predsjednika Trumpa predsedniku Taçiju, ne samo da nije bilo pozitivne reakcije Vlade Kosova, već su dodani novi proizvodi koji su predmet taksi".

3. "Tražimo hitnu suspenziju taksi. Ista se naknada može resetirati ako sporazum sa Srbijom propadne".

4. "Podrška SAD-a Kosovu nije bezuvjetna. Kosovo trenutno nosi teret odgovornosti za ugrožavanje dijaloga s Beogradom".

5. "Ako carine ne budu hitno suspendirane, SAD će suspendirati pomoć u području sigurnosti, tj. podršku KSS".

6. “Uspjeh i postizanje sporazuma ne odnose se na ulogu Federice Mogherini i EU. Postizanje sporazuma strateški je interes SAD, tako da je neprihvatljivo da dovodimo u pitanje ovaj strateški cilj neodgovornim radnjama kosovskih lidera".

7. "Ako sporazum ne uspije zbog Kosova, teret odgovornosti i posljedice snosit će samo Kosovo i pojedinci odgovorni za ovaj neuspjeh".

8. "Kosovo svojim neodgovornim ponašanjem ozbiljno ugrožava prijateljstvo sa SAD-om".

Međutim, premijer privremenih prištinskih institucija Haradinaj ostaje pri stavu da će Vlada ukinuti takse od sto posto na proizvode iz Srbije nakon što dobije međunarodne garancije da će konačni sporazum Beograda i Prištine rezultirati „uzajamnim priznanjem".

Nakon što su Sjedinjene Američke Države oštro upozorile Prištinu da hitno ukine nametnute mjere na proizvode iz Srbije ili će u protivnom biti sankcionirana, Haradinaj je na svom profilu na Facebooku napisao da sve do dobivanja traženih garancija mjere ostaju na snazi.

Prema podacima Vlade Srbije, šteta zbog uvođenja taksi Prištine na robu iz središnje Srbije od 21. studenog do 30. prosinca 2018. godine iznosila je 46,1 milijun eura, odnosno za toliko je manje isporučeno robe iz Srbije na KiM nego u istom periodu 2017. godine. Ako se uračuna i period od 6. studenog 2018. godine, kada je uvedena taksa od 10 posto, onda je ta razlika u plasmanu još i veća te iznosi više od 50 milijuna eura.

Trgovina između središnje Srbije i KiM u potpunosti je obustavljena i pokraj više apela međunarodne zajednice da se ukinu takse. Međutim, kosovske vlasti su samo radikalizirale situaciju i donosile nove mjere. Trebaju reagirati i zemlje iz kojih dolaze kompanije koje posluju u Srbiji i BiH jer se ne radi samo o interesu Srbije već i o njihovom ekonomskom interesu.

BiH je oštećena za 4,5 milijuna konvertibilnih maraka otkako je Priština uvela takse na proizvode iz ove zemlje. Naime, za mjesec dana primjene taksi na robu iz BiH na Kosovo je izvezeno robe manje za 4,5 milijuna KM u odnosu na isti period 2017. godine kada je izvezeno robe u vrijednosti od skoro 12 milijuna KM.

Prema službenim podacima, vrijednost robe dopremljene iz središnje Srbije i BiH na KiM prije uvođenja taksi iznosila je skoro 70 milijuna eura na mjesečnoj razini.

Priština je našla druga tržišta za neke robe, primjerice, za pšenicu u Mađarskoj i Hrvatskoj, ali je ta pšenica za 10 do 15 eura skuplja po toni nego u Srbiji. Na tisuću tona pšenice plaćaju više 10.000 do 15.000 eura. Pokušali su pronaći pšenicu u Bugarskoj, ali njena kvaliteta nije kao u Srbiji.

Predstavnica udruženja kosovskih gospodarstvenika tražila je da se iz sankcija izuzmu osnovni životni proizvodi koji utječu na potrošačku košaricu - pšenica, brašno, ulje, deterdžent. Prema tome, cijenu će platiti krajnji potrošači na KiM, ali to ne zanima kosovske vlasti jer oni žele izvući iz ovoga neku političku korist pa se uskoro ne nazire ukidanje jednostranih i diskriminatornih taksi. 

Kosovske takse na proizvode iz Srbije neće biti ukinute „preko noći“ i one su uvedene kako bi Kosovo ojačalo svoju pregovaračku poziciju. Ocjena nekih domaćih analitičara jest da su to uspjeli i sada su jači nego prije uvođenja taksi. Takse će biti ukinute kada Kosovo bude dobilo nešto zauzvrat, a one su i uvedene da bi pokazale da "Kosovo jest država, da može uzvratiti Srbiji". Može se reći da, dok se Srbija posljednjih mjeseci bavila osporavanjem mjesta Kosova u međunarodnoj zajednici, "Kosovo je na terenu pokazalo da kontrolira vlast i ojačalo je svoju poziciju u EU", ocjenjuju ovi analitičari.

Srpske vlasti ne mogu očekivati da bilo koji organ CEFTA-e riješi problem povećanja taksi na isporuke robe iz Srbije na KiM niti se treba nadati obeštećenju za počinjenu ekonomsku štetu gospodarstvu. Srbija je potpuno ispoštovala pravnu proceduru kako bi se otišlo na međunarodnu arbitražu, kada je 27. studenoga prošle godine upućen zahtjev tajništvu CEFTA-a da riješi problem taksi. CEFTA od samog osnivanja nije imala adekvatan mehanizam za rješavanje trgovinskih sporova. Nijedan trgovinski spor u ovih 11 godina funkcioniranja CEFTA-e nije riješen u okviru ove regionalne organizacije za slobodnu trgovinu. Kada je došlo do sporova, oni su se rješavali na bilateralnoj osnovi između samih članica sporazuma. Uostalom, CEFTA je i nastala iz mreže od 32 bilateralna sporazuma o slobodnoj trgovini u regiji.

Na utvrđivanju daljnjih mogućnosti Srbije da mimo CEFTA sporazuma potraži pravnu pomoć i eventualno obeštećenje, kako  se saznaje, radi specijalni pravni tim i država će postupiti onako kako stručnjaci budu predložili u vezi s rješavanjem ovog problema.

dr sc. Dejan Jovović,

naučni savjetnik – nekadašnji pomoćnik saveznog ministra i glavni pregovarač SRJ i DZSCG za bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini u regiji, na temelju kojih je nastala CEFTA