U Beogradu su se od 29. travnja do 11. svibnja 2015. vodili razgovori s misijom MMF-a u okviru prve revizije-kontrole stand-by aranžmana iz predostrožnosti, koji je Fond odobrio Srbiji 23. veljače u iznosu od oko 1,2 mlrd. eura. Kako bi dobila aranžman, Vlada Srbije se prethodno obvezala da će provoditi program baziran na tri osnovna stupa: ozdravljenje javnih financija, unapređenje stabilnosti i fleksibilnosti financijskog sektora i provođenje sveobuhvatnih strukturnih reformi.

Tijekom susreta dvije delegacije sagledana je aktualna ekonomska situacija u zemlji, a razgovori su se vodili oko dvije grupe tema: fiskalne politike i strukturnih reformi. I dok je u državnoj blagajni zabilježen dobar rezultat, jer je manjak u budžetu upola manji od praga koji je postavio MMF, s druge strane, kada je o strukturnim reformama riječ,  gotovo da nema nikakvog pomaka. Za nas je olakšavajuća okolnost što MMF nije specijalist za strukturne reforme, pa u tom dijelu mora konzultirati Svjetsku banku i druge institucije.

Činjenica je da se strukturne reforme, koje nisu završene 15 godina, sada ne mogu provesti za tri mjeseca. U Memorandumu ekonomske i financijske  politike, koji je vlada potpisala i  dostavila  Fondu nerealno  su postavljeni pojedini rokovi. Vlada  se obvezala da u tako kratkom roku napravi dosta stvari. Naime, za prvi kvartal nije odrađeno dvije trećine dogovorenog. 

Fond je pokazao određenu tolerantnost kad je reč o probijanju rokova, koji su postavljeni za provođenje strukturnih reformi. Ovo gledanje kroz prste članovi našeg pregovaračkog tima mogu zahvaliti isključivo dobrim rezultatima u budžetu u prvom tromjesečju. Na kraju prvog kvartala ove  godine deficit države je bio ispod 2%. Za MMF je najbitnije da probijanje rokova, kad se radi o strukturnim reformama, nema direktne ili indirektne posljedice za budžet, odnosno da nije trošak za državnu blagajnu. Fiskalni rezultati u prvom kvartalu ove godine su u skladu su s ciljevima predviđenim programom, jer je većina mjera fiskalne konsolidacije provedena u skladu sa budžetom za 2015. godinu.

Vlada očekuje da ćemo do kraja godine imati pozitivan privredni rast i da se fiskalna konsolidacija u Srbiji, do sada, bolje od svih očekivanja uspješno provodi. Promijenjene su projekcije privrednog rasta zemlje, sa -0,5% na 0, a vlada  očekuje da ćemo do kraja godine imati čak i pozitivan privredni rast od 0,5%. Time se otvara prostor za relaksaciju monetarne situacije, zbog uspjeha u fiskalnoj politici, kao  i za financijski rast i otvaranje novih radnih mjesta. To znači da će privreda Srbije ove godine, umjesto u recesiji, bit će u stagnaciji, odnosno u blagom plusu. Tome su doprinijeli niža cijena nafte, ali i veća potražnja za srpskom robom u inozemstvu. Nominalno gledano, očekivani BDP bit će veći za oko 150 mil. eura.

Na kraju posjete Srbiji, Fond je izdao sljedeće priopćenje za javnost: Misija MMF-a je postigla sporazum na nivou tima sa vlastima Srbije, koji treba odobriti rukovodstvo i Izvršni odbor MMF-a, o paketu politika potrebnih da bi se okončala prva revizija SBA iz predostrožnosti. Razmatranje od strane Izvršnog odbora je tentativno zakazano za kraj lipnja. Okončanjem revizije će dodatnih 117 mil. SPV (oko 146 mil. eura) biti stavljeno na raspolaganje Srbiji, premda su vlasti najavile da ne namjeravaju povlačiti sredstva raspoloživa u okviru aranžmana.

 Ekonomska perspektiva se u određenoj mjeri poboljšala i misija MMF-a je povisila projekciju realnog rasta BDP za 2015. godinu sa –0,5% na 0%. To je odraz efekata nižih cijena nafte na domaću potražnju, kao i veće eksterne potražnje. Međutim, ekonomija je i dalje u značajnoj mjeri ispod svog potencijala, što, zajedno sa niskim cijenama uvoza i odloženim povećanjima reguliranih cijena, doprinosi niskoj inflaciji. Nepokolebljiva implementacija zdravih ekonomskih politika i strukturnih reformi od strane vlasti od ključne je važnosti za poticanje bržeg rasta tijekom narednih godina.

Fiskalni rezultati u prvom kvartalu 2015. godine su bili u potpunosti u skladu s ciljevima predviđenim programom. Deficit sektora opće države bio je značajno niži nego što je projicirano uglavnom zahvaljujući višim prihodima. Jednokratni faktori su igrali važnu ulogu, ali je važno napomenuti i povećanje prihoda od PDV-a i trošarina. Tekući primarni rashodi republičkog budžeta bili su niži od predviđenog nivoa, a većina mjera fiskalne konsolidacije na kojima se bazira budžet za 2015. godinu provedene su u skladu sa planovima.

Monetarna politika i politika u financijskom sektoru su i dalje u skladu sa programskim ciljevima. Aktualna fiskalna konsolidacija je stvorila prostor za monetarnu relaksaciju kao što je predviđeno programom. To bi trebalo pružiti podršku ekonomskom oporavku. Misija pozdravlja kontinuirane napore vlasti da provedu reforme čiji je cilj očuvanje stabilnosti i otpornosti financijskog sektora. To uključuje i napredak u području posebnih dijagnostičkih studija za velike banke i sveobuhvatne strategije za rješavanje pitanja problematičnih kredita i unaprijeđenje financijskog posredovanja.

Misija je pozdravila odlučnost vlasti da se pozabave pitanjem kašnjenja određenih strukturnih reformi i njihovu opredijeljenost za nastavak programa širokih strukturnih reformi.Također, apelirala je da se program realizira u skladu s dogovorenim rokovima, posebno u područjima restrukturiranja državnih poduzeća i unaprijeđenja poslovne klime, rekla je na kraju priopćenja šef misije MMF-a Zuzana Murgasova.

Srbija je uspješno prošla prvu kontrolu aranžmana iz predostrožnosti s Fondom. Ipak, o onome što građane i umirovljenike najviše interesira, a riječ je o eventualnom povećanju plaća i mirovina na jesen, za pregovaračkim stolom nije bilo riječi. Šef misije MMF-a je istaknula kako dogovoreni  ekonomski  program predviđa da se prethodno udio plaća u BDP-u, smanji na 7, a udio mirovina na 11%. Inače, kada je Srbija ušla u program iz predostrožnosti s MMF-om udio plaća je bio oko 10, a mirovina oko 13% BDP-a. Rezultati u budžetu u prvom tromjesečju ove godine jesu dobri, ali  MMF, kao konzervativnu instituciju, interesira trajni rezultat. Plaće i mirovine moći će biti vraćene kad se trošak budžeta za te namjene umanji za oko milijardu eura. Na toj računici bazirana je fiskalna politika Srbije.

Pojedini  kompetentni ekonomski stručnjaci smatraju da je bolje da se udio plaća u javnom sektoru u BDP smanji na oko 8, a ne 7%. To bi se postiglo smanjenjem broja zaposlenih za 10% u roku od tri godine, kao i zamrzavanjem plaća tokom ove i naredne godine, ali ne i 2017.

Smanjene uštede na troškovima plaća u javnom sektoru bi se nadoknadile većim smanjenjem subvencija ili poboljšanom naplatom poreza. Ukoliko ove mjere ne bi dale dovoljno efekta, tada je opravdano da se razmotri neka rezervna mjera, kao što je povećanje PDV-a. Sa gledišta društva bolje je da se kroz godinu-dvije poveća PDV nego da se pogoršaju javne usluge. Oni, ipak, upozoravaju da je prerano razmišljati o vraćanju plaća i penzija na nivo iz oktobra prošle godine. Time bi se u potpunosti poništili rezultati, koje je imala vlada u fiskalnoj konsolidaciji. Kada bi se plaće i mirovine vratile na iznose prije umanjenja, 10% veće nego što se sada isplaćuju, i troškovi bi se vratili na nivo prije otpočinjanja fiskalne konsolidacije. Znači, dosadašnji trud i žrtva bili bi uzaludni. Realnije je da tokom naredne godine vlada isplati neki vid jednokratne pomoći ovim kategorijama, zaključuju ovi stručnjaci.

MMF očekuje da početkom  srpnja ove godine bude gotov plan financijskog restrukturiranja EPS-a koji, između ostalog, podrazumijeva i povećanje prihoda ovog poduzeća. Vlada je potvrdila da su razgovori o poskupljenju struje bili teški, zato što se srpska pregovaračka strana trudila da što više odloži rast cijene električne energije, a da pri tom ne ugrozi poslovanje EPS-a.

I pored obećanja da Srbija neće pristati na 15% poskupljenja struje, koliko je u veljači ove  godine tražio MMF (jer bi to bilo veliko opterećenje za građane čije su plaće i mirovine smanjene), te da će se ići na minimalnu korekciju, vlada, očigledno, nije mogla mnogo skinuti  od maksimalnih 15%. Naime, od 1. kolovoza ove  godine, domaćinstva u Srbiji plaćat će struju skuplju u prosjeku za 12 %. Od 12% poskupljenja, 4,5 % pripast će Elektroprivredi Srbije, a preostalih 7,5 idu u budžet, na osnovu trošarina na struju koju je vlada prvi put uvela, unatoč činjenici da neke mnogo bogatije zemlje u Europi imaju nultu stopu trošarine. Novo poskupljenje se ne odnosi na industriju i privredu, već samo na domaćinstva, jer je tržište struje liberalizirano, tako da se ne očekuju nova lančana poskupljenja robe i usluga. Cijena struje u Srbije ostat će i poslije najnovijeg povećanja najniža u Europi i biće 50 % jeftinija nego u Crnoj Gori, dvostruko jeftinija nego u Hrvatskoj i 15% niža nego u BiH, rekao je ministar energetike, objasnivši da je ovo poskupljenje nužno da bi se osigurao stabilan elektroenergetski sistem, nova ulaganja u energetski sistem zemlje i otvaranje novih radnih mjesta.

Šef sektora za europske integracije pri delegaciji EU-a u Srbiji,  izjavio je u svibnju da cijena struje u Srbiji mora biti na nivou koji će pokriti troškove EPS-a, ali da u cijenu bude uračunat i trošak za investicije te firme u tehnologiju koja bi smanjila emisiju štetnih plinova iz energetskih tvornica.

Stručnjaci okupljeni oko časopisa MAT ocjenjuju da će naredni monitoring s MMF-om, poslije  završetka drugog  kvartala ove  godine,  biti teži jer će se u fokusu naći strukturne reforme i privatizacija. Oni smatraju  da je ocjena MMF-a o rastu BDP-a od 0% pesimistična, ali dodaju da su oprezni u ocjeni nekog većeg privrednog rasta, jer treba sačekati razvoj situacije sa „Željezarom“, kao i kretanja u poljoprivredi, automobilskoj industriji i industriji uopće.

Misija Fonda ocijenila je da su budžetske brojke u potpunosti u skladu s zacrtanim ciljevima, ali da ipak neće smanjivati procjenu očekivanog minusa u budžetu za ovu godinu. Rezultati jesu dobri, ali moraju se tretirati s oprezom. Veći prihodi u budžetu su jednim dijelom rezultat privremenih ili jednokratnih faktora, ali je zabilježen i rast prihoda od trošarina i od PDV-a. Fond  smatra da fiskalni ciljevi za ovu godinu ostaju na snazi, a originalnim programom planirano je da novac od veće naplate prihoda treba uštedjeti i iskoristiti za vraćanje javnog duga, a ne  za povećanje  plaća i mirovina.

Bez obzira na to što postoje kašnjenja u provođenju strukturnih reformi, misija MMF-a je istaknula da "postoji odlučnost vlade da se dogovor ispuni". Ocijenila je da je ekonomska perspektiva u Srbiji u određenoj mjeri poboljšana, i konstatirala da je nepokolebljiva primjena zdravih ekonomskih politika i reformi od ključne važnosti za postizanje privrednog rasta.

dr. sc. Dejan Jovović

znanstveni savjetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter