Iako je novi  PCI program (Policy Coordination Instrument), koji  je Međunarodni monetarni fond zaključio sa Srbijom u srpnju 2018. godine savjetodavnog karaktera i ne sadrži financijski dio, ipak je zanimljivo kakvo je stajalište MMF-a o prijedlogu srpske vlade o izmjeni Zakona o mirovinskom i  invalidskom osiguranju (PIO), po kojem se napušta indeksacija mirovina koja je vezana uz kretanje cijena i prijelazak na određivanje povećanja (ili smanjenja) mirovina, ovisno o stanju srpskog proračuna.

Govoreći o mirovinama, šef misije MMF-a istaknuo je u listopadu 2018. u Beogradu, na završetku razgovora povodom prve revizije  PCI programa sa Srbijom, da će nakon četiri godine mirovine biti „odmrznute“, kao i da će se ravnomjerno povećavati. Prema njegovim riječima, što  je objavljeno na službenoj stranici MMF-a, s Vladom je razgovarano i da od "2019. budu doneseni novi propisi indeksiranja mirovina kojima bi povećanje mirovina bilo zasnovano na pravima". Očekuje se da će ukupni troškovi plaća i mirovina rasti u skladu s nominalnim BDP-om. Kako bi se osiguralo da mirovinski sustav bude u većoj mjeri utemeljen na pravilima, Vlada će, kako je rekao,  "ponovno uvesti indeksaciju mirovina od 2020. godine".

Naime, poslije četiri godine, pod pritiskom  MMF-a, početkom listopada 2018. godine, ukinut je Zakon o privremenom smanjenju mirovina, kojim su sva primanja veća od 25.000 dinara od listopada 2014. godine umanjena 22, odnosno 25 posto. Imajući to u vidu, 1,7 milijuna umirovljenika u  Srbiji od studenog 2018. godine s mirovinskim čekom dobivaju mirovine povećane između 7,9 i 13,3 posto (ovisno o visini mirovine) u odnosu na period prije donošenja Zakona 2014.

Istovremeno su donesene izmjene i dopune Zakona o PIO. Mirovine se u Srbiji od  sada usklađuju sa Zakonom o proračunu, što znači da će vlada ubuduće povećavati primanja najstarijih ovisno o rastu proračunskih prihoda. Mirovine bi trebale, kako obećavaju iz Vlade, biti "veće od inflacije, odnosno rasta maloprodajnih cijena".

Najveći dio umirovljenika strahuje što će biti ubuduće i kada će uslijediti novo povećanje. Naime, više ne postoji formula za izračunavanje primanja, a i postavlja se pitanje što će biti s proračunskih prihodima.

Dosadašnjim srpskim Zakonom o PIO (točnije, 80. člankom) bilo je regulirano usklađivanje mirovina na temelju rasta cijena, inflacije i porasta BDP-a preko četiri posto. Usklađivanje mirovina bilo je dva puta godišnje, u  travnju i listopadu. Izmjenama i dopunama sadašnjeg sustavnog Zakona o PIO (članak 9.) predviđeno je usklađivanje mirovina na način utvrđen propisima kojima se uređuju proračun i proračunski sustav. U praksi se može dogoditi da usklađivanja i ne bude. Naime, Vladi se daje pravo, prema stanju proračuna i ako bude potrebno, na smanjenje mirovina, a ne samo, kako je obećano, na povećanje.

U sustavnom se Zakonu o PIO trebaju zadržati dosadašnja rješenja, a proračunom osigurati potrebna sredstva za usklađivanje. U vezi s tim potrebno je utvrditi regulativu (rast cijena i plaća) na temelju koje bi se mirovine automatski usklađivale jednom ili dva puta godišnje, zbog čega su srpski umirovljenici očekivali da se razmotri ovaj prijedlog i da se donese odgovarajuće rješenje.

U Udruženju sindikata umirovljenika Srbije kazali su da verbalno iskazivanje zahvalnosti „da su umirovljenici podnijeli najveći teret fiskalne konsolidacije treba potkrijepiti i vraćanjem oduzetoga”. Država Srbija dužna je, osim ukidanja Zakona o privremenom smanjenju mirovina, svim umirovljenicima, zakonskim nasljednicima preminulih, vratiti cjelokupan iznos smanjenih mirovina, uz pripadajuće kamate.

Mirovinski sustav Srbije reguliran je ozbiljnim zakonom po kojem su bivši radnici stekli mirovinska prava. Nikakvim zakonom Narodna skupština ne može izmijeniti prava stečena ranijim sustavnim zakonima niti prihvatiti rješenja kojima se mirovinski sustav regulira bez ikakvih kriterija i ovisi o volji izvršne vlasti.

PIO fond nije socijalna ustanova, već neka vrsta štedionice zasnovane na međugeneracijskoj solidarnosti u koju ljudi uplaćuju doprinose, a iznos njihove mirovine ovisi o trajanju i visini ulaganja. Ako država misli i na najsiromašnije građane i umirovljenike, treba formirati socijalni fond i isplaćivati im socijalnu pomoć, a PIO fond bi, sukladno Zakonu o PIO, trebao isplaćivati mirovine onako kako su zarađene.

Fiskalni savjet Srbije ispravno je predlagao povlačenje Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju iz skupštinske procedure jer bi ukidanje formule usklađivanja mirovina ugrozilo predvidljivost karakterističnu za europske mirovinske sustave te bi degradiralo mirovinski sustav. Člankom 9. de facto se ukida formula za usklađivanje mirovina i Vladi daje diskrecijsko pravo da „propisima kojima se uređuje proračun i proračunski sustav“ odlučuje o uskladivanju mirovina „do postizanja financijske održivosti sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja“.

Dosadašnja dominantna europska praksa je da se penzije usklađuju prema formuli koja predstavlja neku kombinaciju kretanja cijena, kretanja zarada i gospodarskog rasta, što je bila i ustaljena praksa u Srbiji prethodnih desetljeća.

Ovim se rješenjima mirovinski sustav Srbije degradira na nivo najnestabilnijih sustava u zemljama Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. Također, prijedlog uvođenja diskrecijske mogućnosti Vlade da isplaćuje "novčano povećanje“ uz mirovinu nije u skladu s principima mirovinskog osiguranja i krši načela odgovorne socijalne politike. Međutim, Vlada nije uvažila ova validna tumačenja Fiskalnog savjeta iako Izmjene Zakona o mirovinama degradiraju mirovinski sustav Srbije...

Kako je tvrdio Fiskalni savjet, u skladu s postojećom formulom postojao je prostor za povećanje mirovina svim umirovljenicima u 2019. za 2,5 posto. Ali donesena je politička odluka da mirovine manje od 32.285 dinara budu uvećane za 5 posto, a da mirovine veće od tog iznosa ne porastu. To je razlog zašto u proračunu nema više sredstava za dodatno povećanje tijekom 2019. jer je za mirovine utvrđeno 40 milijardi dinara.

U vezi sa Zakonom o PIO, koji isključuje usklađivanje mirovina s troškovima života, iz Svjetske je banke početkom listopada 2018. rečeno  "da koliko oni razumiju, u pitanju je privremena mjera kojom se želi anulirati efekt ranijeg smanjenja mirovina". Navode i da im je u razgovorima s predstavnicima srpske vlasti rečeno da će se u narednom periodu pronaći drugo rješenje za ovo pitanje.

Direktor ureda MMF-a u Beogradu iznio je u listopadu 2018. (poslije  odlaska misije MMF-a) da nakon što se mirovine sada povećaju, indeksacija mora biti suspendirana tijekom sljedeće godine jer u proračunu za 2019. neće biti dovoljno novca za još jedno povećanje tijekom te godine. Da formula nije suspendirana, to bi nužno značilo još jedno povećanje 2019. godine, a u proračunu nema novca za to. Iz MMF-a su najavili da će nova formula biti poboljšana i da će svako povećanje mirovina nadalje morati biti linearno za sve umirovljenike.

Po pitanju modaliteta povećanja mirovina, izgleda da sada stvari nisu do kraja jasne jer Vlada Srbije govori da će se mirovine povećavati ovisno o stanju proračunskih  prihoda, a MMF prema utvrđenoj poboljšanoj formuli i to linearno za sve umirovljenike.

U  svakom  slučaju, potrebna je  ozbiljna, sveobuhvatna i dugoročna reforma srpskog mirovinskog sustava, uz sudjelovnje svih zainteresiranih faktora - umirovljenika, sindikata, Vlade, relevantih političkih stranaka i dr. jer sada se mirovine određuju bez adekvatne metodološke osnove.

dr  sc. Dejan Jovović,

Naučni savjetnik i redoviti član Naučnog društva ekonomista Srbije