Vlada tzv. Kosova posljednjih nekoliko godina je u više navrata donosila mjere kojima su stvarane carinske i necarinske prepreke u trgovini sa Srbijom, čime je kršila Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Europi (CEFTA).

Članice ovog multilateralnog regionalnog sporazuma su Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Moldavija, i UNMIK/Kosovo, kao carinsko područje u skladu s Rezolucijom SB OUN br.1244.). CEFTA  sporazum  zamijenio je mrežu od 32 bilateralna sporazuma o slobodnoj trgovini u regiji JIE, koji su bili u primjeni od 2001. godine i doprinjeli liberalizaciji i olakšanju uslova trgovine.

 Predsjedavanje CEFTA u 2018.godini je od Srbije preuzeo UNMIK/Kosovo.

Vlada samoproglašenog Kosova usvojila je 6. Studenog ove  godine Odluku o uvođenju zaštitnih mjera za nabavku svih proizvoda proizvedenih u BiH i Srbiji, koje podrazumijevaju prijeboj od 10 posto.

Naime,  na osnovu  člana 92.i 93. Ustava  tzv. Republike  Kosovo, donesena je Odluka o uspostavljanju  zaštitnih mjera od 10 posto za uvozne proizvode, porjeklom iz Srbije i BiH,  a koja je  stupila na snagu  danom potpisivanja.

Kao obrazloženje za usvajanje ove odluke vlada u Prištini navodi zaštitu domaćeg tržišta, ali i to da ta mjera predstavlja “najbolji odgovor na destruktivno ponašanje Srbije“.Navodi se da je ova mjera usvojena nakon nešto više od 10 dana od kako su u kosovskoj štampi osvanuli tekstovi, o tome kako Kosovo osvaja roba “Made in Serbia“ i da će do kraja godine uvoz iz Srbije iznositi 400 milijuna eura.

Od ovih mjera se izuzeti samo međunarodni brendovi ostalih zemalja, koji  se proizvode u ove dvije zemlje (Coca cola i sl.). Sjedinjene Američke Države daju podršku za politiku koje provode vlasti u Prištini i zato je prema njima učinjena koncesija. Jasno je da je ovdje, u prvom redu, riječ o politici, a ne ekonomskim razlozima.

Ova mjera Prištine je jasno kršenje CEFTA protokola, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i svih ugovora, koji se tiču regionalnog povezivanja i stabilnosti i samog Berlinskog procesa.

Privremene prištinske institucije odlučile su da za 10 posto povećaju prijeboj na robu iz Srbije i BiH, kao odgovor na kampanju koja se vodi protiv Kosova, piše "Koha ditore", 7. studenog ove godine.

Europska unija očekuje od Prištine da opozove odluku o povećanju prijeboja od 10 posto na uvoz robe iz Srbije i BiH, priopćeno je 7. studenog u Briselu. Glasnogovornik visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost Federike Mogerini, ocijenila je jučerašnju odluku prištinskih vlasti kao kršenje preuzetih obaveza.- Mjere vlade u Prištini jasno predstavljaju kršenje obaveza koje je samoproglašeno Kosovo preuzelo. EU očekuje opoziv te mjere – rečeno je na redovnom brifingu u EU. Iz EU su podsjetili  na obaveze koje samoproglašeno Kosovo ima kao članica ekonomskog sporazuma CEFTA i da je Kosovo trenutno predsjedavajuće u tom regionalnom sporazumu.

Kako je naveo prištinski list, povećanje poreza odnosi se na sve proizvode iz Srbije i BiH. Mjeru je predložio kosovski ministar trgovine Kosova Endrit Šalja, tvrdeći da su takvi potezi međunarodna praksa. On je ocijenio da je povećanje poreza odgovor na "divlju kampanju Srbije protiv Kosova".

Da je riječ o političkoj, ne ekonomskoj odluci, potvrdio je zamjenik premijera samoproglašenog Kosova Bedžet Pacoli.- Dugo ponavljamo da je potrebno prekinuti skandalozno i antieuropsko ponašanje Srbije, te da će nam nestati strpljenja - objavio je Pacoli. On je poručio da je današnja odluka potvrda da je strpljenje isteklo i samo prva od odluka kojima će Srbija "platiti cijenu".

Prištinske institucije prijete da  odluku  o uvodjenju  zaštitnih  mjera neće povući, dok   Beograd  ne okonča svoje  diplomatske akcije protiv priznavanja  kosovske  nezavisnosti. Kao što je  poznato, do  početka studenog ove  godine  deset   zemalja je povuklo  odluku o  priznavanju  Kosova.

Premijer privremenih kosovskih institucija, Ramuš Haradinaj, nije 12. studenog isključio mogućnost dodatnog povećanja poreza na robu iz centralne Srbije, prenio je Tanjug.

Direktor kosovskog kluba proizvođača rekao je za prištinske medije da je prijeboj od 10 posto „dobar potez za početak” da bi mjera morala da ostane duže na snazi ali „da proizvođači iz Srbije zaslužuju potpunu blokadu”.

Srpska strana burno je reagirala na ovu odluku, pa se prije svih javnosti obratio ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić, koji je rekao da je ovakav potez prištinskih vlasti alarm za hitnu reakciju Europske komisije. - To praktično znači da CEFTA sporazum više ne funkcionira, jer pored svih vancarinskih prepreka koje je do sada Kosovo uvodilo prema drugim ekonomijama i zemljama zapadnog Balkana, ovaj drastičan korak znači da su se privremene kosovske institucije odlučile za klasični protekcionizam i za ne samo vancarinske već i za klasične prepreke koje spriječavaju slobodan protok robe. Zato je ovo "alarm za hitnu reakciju", prije svega EU, koja je svojevremeno bila pokrovitelj CEFTA sporazuma - rekao je Ljajić, dodajući da je uzaludno govoriti o slobodnoj trgovini, ukidanju prepreka i zajedničkom ekonomskom prostoru, ako se unilateralno uvode prepreke prema drugim partnerima zapadnog Balkana.

Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić rekao je i da je vlada obavijestila međunarodne organizacije i CEFTU, kako bi reagirali na ovo ponašanje Prištine, a o svemu je obavješten i Brisel. Dodao je   da je Priština odluku donijela s namjerom da se dodatno destabilizuju političke prilike u regiji, primjetivši da odluka nema nikakva veze sa ekonomijom i ekonomskim interesima Srba i Albanaca, već tvrdi da je riječ o "političkom ludilu" koje je poprimilo razmjere koje potkopavaju mir i sigurnost.

Premijerka Srbije Ana Brnabić očekuje da će se privremene institucije u Prištini urazumiti i povući mjeru o većim prijebojima na proizvode iz Srbije, jer je to jasno kršenje CEFTA protokola, Sporazuma o stabilizaciji i priduživanju i svih ugovora o regionalnom povezivanju. Upitana o eventualnim kontra mjerama Beograda, Brnabić je poručila da u ovom trenutku ne bi govorila o tome. - Nadam se da će se oni urazumiti i vratiti na ono što su obaveze i dogovori u skladu sa svim međunarodnim pravilima igre - rekla je Brnabić novinarima u Beogradu.

Kosovska carinska služba počela je 7. studenog ove godine primjenjivati odluku o dodatnom oporezivanju od 10 posto, na  proizvode iz centralne Srbije i BiH. To je za prištinske medije potvrdio glasnogovornik kosovske carine, koji je rekao da je riječ o obujmu robe vrijedne stotine milijuna eura godišnje, prenosi Tanjug. Na ovaj potez, kojim se inače krše sva pravila CEFTE, kosovske vlasti odlučile su se uprkos zahtjevu EU da hitno objasne svoju odluku o povećanju prijeboja. – Moramo imati u vidu da postoji veliki obujam uvoza iz Srbije, jer godišnje uvozimo oko 400 milijuna eura proizvoda, a iz BiH oko 80 milijuna eura – naveo je glasnogovornik.

Baš kao što je i ova vijest o uvođenju dodatnog poreza na robu iz Srbije i BiH stigla nenajavljeno, tako se malo  znalo o detaljima ove odluke. Prva informacija bila je da mjere uključuju dodatno oporezivanje mlijeka i mliječnih proizvoda, vode, keksa, sokova i građevinskog materijala. Međutim u  Odluci se navodi da se to odnosi na svu robu, osim međunarodnih brendova, koja se proizvodi na teritoriji Srbije i  BiH.

Kada je riječ o mlijeku i mliječnim proizvodima, prema saznanjima, ovi proizvodi se službeno ne plasiraju na ovaj dio tržišta, jer ne postoje usaglašeni veterinarski certifikati.

Nesumnjivo je da će ova mjera poskupiti proizvode iz centralne Srbije i pogoditi mnoge proizvođače, ali i trgovinske firme jer u robnoj razmjeni s Kosovom sudjeluje gotovo 3.000 preduzeća. Trgovinska razmjena između Srbije i Kosova dostigla je skoro 500 milijuna eura godišnje,  i godišnje raste oko pet posto.

Prošle godine ukupan promet, koji je centralna Srbija ostvarila s AP KiM, iznosio je 461 milijun eura, a samo u prvim osam mjeseci ove godine, Srbija je na Kosovo otpremila robu u vrijednosti od 307 milijuna eura, što je rast od osam posto u odnosu na isti period prošle godine. S druge strane, dopremljeno je robe u iznosu od 17 milijuna eura.

Srbija je jedan od najvećih izvora robe koja stiže na Kosovo. Do 15. listopada ove godine na Kosovo je iz Srbije stiglo robe u vrijednosti od oko 360 milijuna eura, dok je u suprotnom smjeru otišlo samo 23 milijuna eura. Poređenja radi Kosovo iz Njemačke uvozi robu u vrijednosti od 300 milijuna eura, iz Turske 250 milijuna, iz Kine 233 milijuna, Italije 162 milijuna, Albanije 152 milijuna, Makedonije 128 milijuna i Grčke 88 milijuna.

Ministar trgovine Ljajić,  rekao je  da očekuje odgovor Europske komisije, jer ova odluka „mora biti suspendirana ako CEFTA postoji”. Prema njegovim riječima, ova odluka motivirana je iz dva razloga – političkog i ekonomskog. – Politički da se demonstrira pred vlastitom javnosti odlučnost, jer svaka gesta protiv Srbije donosi politički poen i utječe na ocjenu. Ekonomski razlog se krije iza ovih političkih, a nisu ni klasični ekonomski, već interesni razlozi različitih grupacija proizvođača na Kosovu, koji bi povećanjem ovih taksi spriječili konkurenciju koja dolazi iz Srbije i iz toga profitirali – rekao je Ljajić.

On podsjeća da se to dogodilo i s brašnom, kada su privremene prištinske institucije odlučile uvesti  dodatne prijeboje na brašno, nakon čega je brašno na Kosovu poskupilo 30 posto.– Zato što je manja konkurencija i proizvođači s Kosova su brašno mogli prodavati po većim cijenama – objasnio je Ljajić.

Kršenje CEFTA sporazuma dogodilo se još prije godinu dana kada je za proizvođače brašna iz Srbije uvedena izvozni prijeboj. Zbog ove naplate izvoz iz središnje Srbije je od studenog 2017.  smanjen 80 posto. Po nezvaničnim informacijama, poslove oko prodaje brašna na kosovskom tržištu od tada je preuzela lokalna firma „M  i silosi”, inače najveći mlin na Kosovu. Od 2005. kada je privatizirana, smatra se najjačom proizvodnom kompanijom na Kosovu, a istiskivanjem naših proizvođača brašna praktično su postali monopolisti na tržištu, što je dovelo do poskupljenja brašna.

Povodom odluke prištinskih vlasti da za 10 posto podigne prijeboje na uvoz robe iz Srbije, Privredna komora Srbije uputila je protestno pismo Europskoj komisiji, Tajništvu CEFTA, europskom povjereniku za proširenje Johanesu Hanu i ministrima regije zaduženim za provođenje CEFTA sporazuma - Trenutna situacija je teško rješiva, osim ako poslovna zajednica Kosova ne izvrši pritisak na svoju vladu i međunarodnu zajednicu da povuče ovu odluku. Nije isključeno da mjera Prištine može biti kratkotrajna, ali trajno rešenje je normalizacija odnosa na svim nivoima između Beograda i Prištine - navode u PKS.

Predsjednik PKS Marko  Čadež rekao je da je odluka Prištine političke prirode i neracionalna, jer "ne šteti samo privredi Srbije i privrednicima, već i privrednicima na Kosovu".Zbog te odluke, napominje, cijene pojedinih proizvoda na KiM će poskupeti, jer se sirovina za njih dovozi iz Srbije. Čadež pita šta će se desiti s tvrtkama na KiM koja sirovinu uvoze iz Srbije kao što je, na primjer, tvornica cjevi u Uroševcu koja svoju sirovinu najviše kupuje od Željezare Smederevo. "Kako će se odraziti na njihovu cjenovnu politiku?", pita Čadež i navodi primjer drugih tvrtki na KiM na koje bi potez Prištine mogao utjecati. "Kako će jedan od najvećih mlinova u Jugoistočnoj Europi, koji se nalazi u blizini Peći, a koji pravi brašno i 90 posto žita uvozi iz Srbije, gledati na ovu mjeru", upitao je predsjednik PKS. Smatra da mjera Prištine neće utjecati samo na tvrtke u Srbiji već će i privrednici na KiM biti značajno oštećeni."Priveda Kosova će biti na isti način oštećena. Ovo je odluka koja nema veze sa ekonomskom logikom", napominje Čadež i kaže da će PKS tražiti konstruktivno rješenje. 

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je da odluka Prištine o uvođenju naknade na 10 posto na sve proizvode iz BiH, predstavlja presedan i da se ne može tolerirati. „Europska unija kao autoritet ima u ovom trenutku najveće šanse pozvati Kosovo da se vrati u okvire CEFTE”, naveo je Šarović. On je istakao da je takva odluka u potpunosti suprotna osnovnim principima trgovine u okviru CEFTE i da nema utemeljenja.

Dodao je da ova naknada direktno udara u temelje osnovnih principa slobodne trgovine u okviru CEFTE . „Kosovo samo sebe izdvaja iz te zajednice. Mi ćemo tražiti hitnu reakciju tajništva CEFTE i drugih nadležnih tijela koja se bave pitanjima prepreka” u njenom okviru”, rekao je Šarović. Ministarstvo BiH je, inače, obavijestilo Europsku komisiju, a Šarović je rekao da će takva odluka Prištine utjecati da BiH preispita učešće svoje delegacije na narednom ministarskom sastanku CEFTE, koji  će biti održan u prosincu ove  godine.

Šarović ističe da Kosovo ne obavještava kada poduzima ovakve mjere, iako bi trebalo obaviti konzultacije s drugom stranom. „Oni to izbjegavaju. To je jedna vrsta neodgovornog ponašanja jedne strane u okviru zone slobodne trgovine. Oni su ovom mjerom ozbiljno uzdrmali osnovne principe i neophodna je hitna reakcija, ne samo kroz izjave već i poduzimanjem mjera prema Kosovu”, rekao je Šarović.

Srbija, kako tvrde u Ministarstvu trgovine, nije primjenjivala necarinske prepreke u trgovini s Kosovom i Metohijom, a postoje konkretni slučajevi kada su zaustavljene određene isporuke zbog neposjedovanja statusno neutralnih, odnosno usaglašenih dokumenata.

Trenutno su na snazi, do uvođenja ove  najnovije  naknade, necarinske prepreke koje je uvelo Kosovo za dva proizvoda iz Srbije - brašno i građevinske blokove.

Privremene institucije u Prištini su odlukom od 19. listopada prošle godine (koja se primjenjuje od 23. listopada) uvele posebne dužnosti na brašno, porijeklom iz centralne Srbije u iznosu od 40 eura po toni.

Naknada na blokove za zidanje uvedena je srpnja 2016. godine i to dva euro centa po komadu (blokovi dimenzija 25x19x19), što tu robu iz Srbije poskupljuje za oko 13,5 posto. Time su prištinske vlasti zamijenili prepreke koje su u različitim formama primjenjivale od 2013. godine.Pored toga, decembra prošle godine institucije u Prištini su istu taksu od dva euro centa po komadu uvele i na blokove za zidanje dimenzije 25x19x12, kao i na ogradama za međusobno povezane konstrukcije, čime je ta naknada uvedena na cjelokupni proizvodni asortiman blokovske robe.

Kosovo je u srpnju ove godine uvelo naknadu od 30 posto za kukuruz, voće i povrće, koja je pod pritiskom EU ukinuta.

Najnoviji potez Prištine je  kršenje i obaveza koje je preuzela i potpisala na Summitu u Trstu prošle  godine, a u vezi uspostavljanja jedinstvenog ekonomskog područja na Zapadnom Balkanu. Stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora bez prepreka, koje  je  za sada na "dugom štapu", prema nekim ocjenama, privuklo bi mnogo više stranih investitora, a čvršće povezivanje poslovnih zajednica donijelo  više međusobne  trgovine i investicija.

Analiza Foruma za etničke odnose i Fondacije "Heinrich Bel" pokazala je početkom ove godine da 80 posto privrednika s Kosova vjeruje da su problemi prilikom plasmana u Srbiju ili tranzita kosovske robe ka zemljama EU uzrokovani utjecajem politike, a da polovina kosovskih biznismena smatra da srpske vlasti zahtjevaju dodatnu dokumentaciju i provjeru kvaliteta. S druge strane, istraživanje je pokazalo da su za poslovne ljude iz Srbije koji isporučuju robu na Kosovo najveći problem duple carine, porezi, trošarine i kontrole.

Uvođenje naknade od  deset posto znači da će samo proizvodi iz  Srbije i BiH  biti deset posto skuplji, što će navesti kupce da potraže jeftiniju alternativu. Priština više godina pokušava da na različite načina izgura s tamošnjeg tržišta srpske proizvode. To je rađeno kroz pokušaje da se na tržište proguraju albanski, makedonski, crnogorski, pa čak i hrvatski proizvodi, ali uglavnom bezuspješno, jer je odnos cijene i kvaliteta koji dobijaju iz Srbije oduvijek bio bolji. S druge strane su pokušaji blokada srpske robe, u koji spada i posljednje uvođenje  poreza od 10 posto. Cilj je isti - da se izguraju srpski prozivodi s tržišta, da se kroz različite mjere izazove nestašica ili poskupljenje, i da srpska roba, postane nekonkurenta.

Srbija ne može uzvratiti na ovu najnoviju mjeru tzv. Kosova na isti način. Naime, zbog zanemarljivih nabavki s Kosova u Srbiju od svega dvadesetak milijuna eura godišnje, kontramera ne bi imala posebnog smisla. Štetu bi, dakle, mogli imati domaći proizvođači hrane i građevinskih proizvoda, koji u južnu pokrajinu godišnje isporučuju  robe za preko 400 milijuna eura.

Prije nekoliko dana započelo je provođenje zaštitnih mjera na nabavke roba iz Srbije, a predsjednik Odbora za zaštitu potrošača Kosova smatra da Srbija "profitira na račun izvoza robe na Kosovo i time podriva stabilnu kosovsku ekonomiju".

Građani Kosova različito tumače uvođenje dodatne naknade, ali većina smatra da će se ona negativno odraziti na potrošače. U trgovinama je već počelo poskupljenje proizvoda, tako da se pojedini trgovci  trenutno ne odlučuju na nabavke robe iz Srbije.

Iz odbora za zaštitu potrošača Kosova tvrde da je od donošenja odluke o povećanju naknade za robe iz Srbije, carina Kosova samo za tjedan dana je zaradila 300.000 eura više nego u istom periodu prošle godine. Zato razmišljaju da povećaju  naknadu  (čak  i  na 50 posto), što  bi  znatno popunilo  kosovski  budžet.

Priština tvrdi da su  nabavke iz centralne Srbije i BiH  od uvođenja naknade smanjene za oko 50 posto. Usporedba se vrši s podacima za tjedan prije uvođenja naknade i tjedan dana poslije primjene te odluke, rekao je direktor Carine Kosova.U tjednu prije primjene odluke, uvoz iz Srbije i  BiH iznosio je  oko sedam milijuna eura, a posle primene odluke oko 3,5 milijuna. Kosovski  distributeri  u  znatnoj  mjeri otkazuju narudžbu robe od proizvođača  iz Srbije.

Povećanje naknade prema drugim članicama CEFTA ne ide u prilog Kosovu, to samo stvara nesigurnost za poslovanje i generira ekonomsku nestabilnost, objavila je na Twitteru, izvršiteljica dužnosti američkog ambasadora u Prištini. I sam  predsjednik  tzv. Republike Kosovo Hashim Thaç i  smatra  da ova mjera  nije  dobro riješenje za domaću ekonomiju.  

Beograd očekuje da Europska komisija izvrši pritisak na prištinske institucije kako bi ukinule naknadu od 10 posto na srpsku robu. Jedino Europska komisija može da zaustavi ovakvo ponašanje Prištine. Ukoliko Europska komisija hitno ne reagira čitav CEFTA sporazum i sve ono što se radilo na formiranju zajedničkog ekonomskog prostora doživjeti će veliki  neuspjeh.  To neće biti neuspjeh Srbije, nego prije svega Europske unije, koja je kroz Berlinski proces promovirala kao jedan od glavnih ciljeva formiranje zajedničkog ekonomskog prostora na Zapadnom Balkanu.

Osim vrlo blage reakcije iz EU, za sada, nema nikakvog pomaka u rješavanju ovog problema. Jedino što u ovom trenutku se može napraviti je konstanatan pritisak, koji će Beograd vršiti na sve europske institucije. Nikada se, do sada, nije dešavalo da se uvede naknada na svu robu koja se plasira iz Srbije.  Osim sporadičnih izjava i poziva na bojkot, trgovina se odvijala gotovo nesmetano, s manjim ili većim poteškoćama. Uvedene naknade su šteta za cijelu privredu u regionu, i one su proizvod političke iracionalne odluke u kojoj nema ni malo ekonomskog razmišljanja.

***

Sve necarinske prepreke  u  regiji službeno se evidentiraju u bazi podataka CEFTA necarinskih prepreka, koju zajedno ažuriraju CEFTA potpisnice. Matrica za necarinske prepreke CEFTA tajništva postoji od 2009.godine, od kada je službeno evidentirano preko 100 različitih necarinskih prepreka, kojima se ometa slobodna trgovina. Među članicama CEFTA , znači, postoje mnoge vancarinske prepreke, a u slučaju kršenja propisa, sistem zaštite prava nije dovoljno efikasan.

U praksi, ovaj sporazum ne poštuje se potpuno, jer ga koče necarinske prepreke, pošto članice pokušavaju zaštititi vlastitu privredu. Zajednički komitet CEFTA, kao  upravno i najviše  tijelo, sastoji se od predstavnika svih potpisnica Sporazuma (ministri nadležni za ekonomske odnose s inozemstvom i ovlašteni predstavnici) i njegova osnovna funkcija je da nadgleda i upravlja primjenu Sporazuma, kao i da riješava otklanjanje svih  prepreka. Zajednički odbor sastaje se redovno, najmanje jednom godišnje i odluke donosi konsenzusom.

Može se reći da je CEFTA sporazum sada u  određenoj krizi, a ideja o ekonomskom povezivanju regije zapadnog Balkana dosta  na "klimavim nogama" zbog čestih jednostranih, provokativnih odluka pojedinih vlada regije i uvođenja vancarinskih prepreka u trgovini sa Srbijom.

Radi slobodnog protoka roba i usluga, neophodno je mijenjati način riješavanja sporova u CEFTA. Srbija je predložila da se način glasanja u ovoj organizaciji promijeni i primijeni model "konsenzus minus jedan". Ocijenjeno je da je CEFTA sporazum dostigao svoj maksimum, te da se mora mijenjati kako bi se olakšala trgovina među zemljama regije. Cilj prijedloga srpske strane, je da se izbjegne dosadašnja praksa da jedna članica blokira drugu prilikom glasanja o važnim sporazumima. Ovim modelom bi se isključila iz odlučivanja strana u sporu i na taj način izbjegla blokada, i omogućilo nesmetano donošenje odluka. Sve članice CEFTA načelno podržavaju stav Srbije, ali je potrebno i da se dogovor o načinu glasanja izmijeni i konkretizuje.

dr sc. Dejan Jovović,

Naučni savjetnik – nekadašnji pomoćnik saveznog ministra i  glavni pregovarač SRJ i DZSCG  za sporazume o slobodnoj  trgovini u regiji JIE, na osnovu  kojih je nastala CEFTA