Republika Slovenija jedan је od najznačajnijih ekonomskih partnera Republike Srbije. Nivo ekonomske suradnje veoma је visok i nema samo bilateralni karakter, jer je suradnja između naše zemlje i Slovenije izuzetno bitna i za cijelu regiju jugoistočne Europe.

Veze između Srbije i Slovenije bile su jake još u vremenima bivše Jugoslavije, a danas su veoma važne i na svim poljima (političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom).

Posjete državno-privrednih delegacija su česte, a kao rezultat toga je i formirana Mješovita komisija za ekonomsku suradnju, s ciljem da se unaprijedi institucionalni pravni okvir za sveobuhvatne odnose između dvije zemlje, potakne trgovinska razmjena i  poboljša investicijski ambijent.

U posljednjih 10-tak godina redovno se i održavaju susreti privrednika na granskom nivou, različite konferencije, okrugli stolovi i paneli s ciljem da se definiraju zajednički projekti, formiraju klasteri i konzorciji radi nastupa na trećim tržištima.

Vrlo bitan aspekt te suradnje ogleda se i u prenošenju slovenskih iskustava u procesu pridruživanja Europskoj uniji, primjeni EU standarda i efikasnom korištenju financijskih sredstava iz predpristupnih fondova EU, jer je opće poznato da je Slovenija bila lider u efikasnosti korištenja novca iz IPA instrumenta u odnosu na sve druge bivše socijalističke zemlje.

Robnu razmjenu između dvije zemlje karakterizira stalni rast počevši od 2001. godine pa do danas. Kada se pogleda nivo ekonomske suradnje sa zemljama u svijetu, može se vidjeti da je Slovenija bila stalno među prvih 10 zemalja u ukupnom robnoj razmjeni Srbije.

 U 2015. godini  robna razmjena Srbije i  Slovenije  iznosila je ukupno око 1,1 mlrd eura, od čega srpski izvoz 400, a uvoz 742 mil. eur. Deficit na strani  Srbije bio je 342 mil. eur. Za period  siječanj-svibanj 2016. Ukupna razmjena dvije zemlje bila je  na nivou od  508 mil. eur,  od čega  je izvoz iz  Srbije iznosio 176,  a uvoz u  Srbiju 332 mil. eur.

Promatrano po vrstama roba razmjena za Srbiju je nepovoljna. Naime, u izvozu dominiraju proizvodi nižih faza prerade, a u uvozu proizvodi viših faza prerade. Sektorski gledajući u robnoj razmjeni značajno mjesto zauzima metalska i elektroindustrija, poljoprivredno-prehrambena i kemijsko – farmaceutska industrija.

Investicijske aktivnosti Slovenije u Srbiju iznose od oko 1,4 mlrd. eur, što govori o tome koliko je naša zemlja važna za Sloveniju za ovaj oblik ekonomske suradnje.

U Srbiji se nalazi oko 1.500 slovenskih poduzeća (aktivno ih je oko 500) s oko 35.000 zaposlenih.  Uspješno poslovanje većeg broja slovenskih kompanija na srpskom tržištu (Gorenje, Impol-Seval, Helios, Merkur Grah Automotive, Droga Kolinska, JUB, itd.), predstavlja i jasan signal za druge potencijalne investitore koji žele da ulažu u Srbiju.

Postoji  veliki nesrazmjer srpskih ulaganja u Sloveniju u odnosu na slovenska ulaganja investiranja u Srbiju. Ukupne investicije naših privrednih subjekata u Sloveniji iznose svega oko 100 mil. eur. Na slovenskom tržištu posluju samo tri srpske kompanije (Komtrejd, koji je kupio firmu Hermes, Nektar, je kupio firmu Fructal i Beohemija-Inhem, je kupila slovensku kompaniju Šampionka).

Razlozi za ovakvu neravnotežu su, prije svega, nespremnost srpskih poduzeća da se izbore s oštrijom konkurencijom na slovenskom tržištu, ne samo sa slovenskih kompanijama, već i s kompanijama iz zemalja članica EU. Problemi leže i u činjenici da, naše kompanija ne ispunjavaju europske standarde kada je poslovanje u pitanju, i ne mogu trenutno izdržati konkurentski pritisak mnogo razvijenih privrednih društava iz zemalja članica EU.

Naš je interes da i srpski privrednici budu više prisutni s robama i investicijama na slovenskom tržištu. U tom pravcu bi srpske proizvode trebalo plasirati preko slovenskih kanala prodaje, a po ulasku na to tržište razmotriti ideju da se u Sloveniji otvori jedan naš hipermarket. U vezi ovoga se očekuje puna podrška sa slovenske strane. Radi podsjetnika, Merkator– S je bio prvi prodajni lanac na tržištu Srbije, koji je dobio ekskluzivnu prodajnu lokaciju, na Novom Beogradu.

Jedno od aktualnih područja suradnje je područje energetike, gdje imamo zajedničkih ekonomskih interesa. Velike mogućnosti postoje i u unapređivanju suradnje u izgradnji prometne infrastrukture, s obzirom da se na ovim prostorima sijeku važni prometni koridori, kao i u oblasti informacijskih tehnologija, zaštite životne sredine, turizma, ali i u nekim tradicionalnim granama.

Postoji interes da se razvija suradnja i na definiranju i realizaciji zajedničkih projekata uz mogućnost njihovog financiranja sredstvima fondova Europske unije.

U narednom periodu, naš zadatak je da i pored otežanih uvjeta, nalazimo mogućnosti daljeg širenje međusobne privredne suradnje, ne samo po obimu već i kvalitetu.

Uzimajući u obzir položaj privreda Srbije i Slovenije realno je u narednom periodu očekivati povećanje i unapređenje međusobne privredne suradnje. Slovenija za Srbiju predstavlja ulaznicu na tržište EU, dok je za Sloveniju Srbija prilika za prodor na tržište Ruske Federacije i  drugih  zemalja u  njenom okruženju.

Privredne komore Srbije i Slovenije imaju uspješnu suradnju i očekujemo da se ona još više ojača, radi potpunijeg i efikasnijeg zastupanja interesa članova komore i privrede u cjelini.

Dosta se očekuje od Srpskog –slovenskog poslovnog kluba (sa sjedištem u Ljubljani), koji treba pružiti dodatne informacije o slovenskom tržištu i bude u funkciji promocije srpske privrede i jačanja ukupne ekonomske suradnje između naše dvije zemlje. U tom pravcu dogovorene su konkretne aktivnosti intenzivnije suradnje kroz razmjenu, za privrednike korisnih informacija.

Na tržištu Slovenije nema dovoljno naših roba i usluga. Robna razmjena po namjeni je nepovoljna za nas, u izvozu značajno mjesto zauzimaju sirovine i repromaterijal, a u uvozu roba široke potrošnje.

Prema informacijama od strane naših poduzeća, postoje realne mogućnosti plasmana gotovih poljoprivrednih proizvoda, sjemena, organizacija zajedničke proizvodnje sjemena, voća, povrća, ulja i dr. koje slovenska poduzeća  uvoze, uglavnom iz Italije.

Poduzeća iz IT sektora su osposobljena za pružanje kvalitetnih usluga, ali se teško probijaju na slovenskom tržištu, uglavnom zbog oštre konkurencije. Imaju poslovne aranžmane sa slovenskim poduzećima u Srbiji i očekuju da će se u narednom periodu pozicionirati i na slovenskom tržištu.

Proizvođači namještaja, imaju jaku konkurenciju na slovenskom tržištu i za sada, realno su manje mogućnosti za ozbiljniji i veći nastup na ovom tržištu.

Od strane privrednika obiju zemalja podržan je koncept sektorskog povezivanja u narednom periodu, posebno zbog potrebe prijenosa iskustava u primjeni standarda EU u srpskim malim i srednjim poduzećima. Trebalo bi iskoristiti i pozitivna iskustva upravo malih i srednjih slovenskih poduzeća, kao nositelja ubrzanog  privrednog razvoja i bržeg uključivanja Srbije u EU.

dr. sc. Dejan Jovović
znanstveni savjetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije