Prije nekoliko godina Nenad Bakić, poduzetnik i investitor, začetnik hrvatske STEM revolucije, objavio je na društvenoj mreži  kako dijeli besplatnu informatičku opremu za sve koji žele raditi s djecom…i tako je krenula lavina. Osnovao je Institut za razvoj i inovativnost mladih, pokrenuo robotičku ligu, učio djecu programiranju. Time je započeo je revoluciju koja je obuhvatila veliki broj djece u Hrvatskoj, a i dalje  se širi.

|Udruga.hr| Kako ste došli na ideju o donaciji besplatne informatičke opreme
Supruga i ja već dugo doniramo u različite svrhe, a još 2006. godine smo pokrenuli društvenu mrežu za donacije – Donacije.info. U ljeto 2014. godine sam nabavio drona, koji tada nisu bili uobičajeni i  uvjerili smo se koliko je malen tehnološki procjep, ne samo u korištenju tehnologije, nego i u tehnološkom  stvaralaštvu.

|Udruga.hr| Da li ste, u tom trenutku, mogli pretpostaviti kako će to izazvati svojevrsnu „revoluciju“?
Naravno da ne, tad nam je ideja bila samo doniranje opreme. Program je u međuvremenu nadmašio, ne naša očekivanja, nego je došao do razine koju nismo mogli ni zamisliti.

|Udruga.hr| Osnovali ste Institut za razvoj i inovativnost mladih. Kakav ima program i koji mu je cilj?
U današnje doba deficitarnog školstva u Hrvatskoj, a u situaciji kad naročito nedostaju STEM vještine, koje su u jezgri suvremenog kurikuluma i u biti dio pismenosti, naš je cilj pružiti djeci priliku da usvoje znanja koja su im nužna da budu ravnopravni građani 21. stoljeća. Naše aktivnosti su dizajnirane tako da izrazito potiču kreativnost, komunikacijske vještine i vještine suradnje i učenja, te razvijaju znatiželju i upornost, čime značajno doprinosimo i tom ishodu školstva.

|Udruga.hr| Investicija u mlade ljude i njena važnost je nemjerljiva. Koliko ste ustanova u STEM revoluciji do sada donirali?
Vjerujem da smo, u raznim programima, sada već donirali preko 1500 ustanova, osnovnih i srednjih škola, udruga, fakulteta i tako dalje.

|Udruga.hr| Na koji način osiguravate sredstva?
Potpuno financiranje prvih godina je dolazilo od obitelji Bakić, a i sada je ono okosnica. Najveći vanjski doprinos je donacija građana i trgovačkih društava, najvećim dijelom kroz crowdfunding kampanje, ali u međuvremenu, kako su programi sve veći, uspješno se prijavljujemo i na nacionalne i EU fondove, te imamo i direktne donacije od korporacija za pojedine projekte.

|Udruga.hr| Osnovali ste robotičku ligu. Koliko je škola i djece u nju uključeno i kako funkcionira?
Prije sustavnog uvođenja programiranja u škole, pomoću projekata STEM revolucija i ProMikro, koji smo radili zajedno s MZO, naš najveći projekt bio je Croatian Makers robotička liga. Ona uskoro obilježava četvrtu godinu i najveći je takav projekt u EU, s preko 500 uključenih škola i udruga i preko 10.000 djece, za što smo donirali preko 2.500 robota. Ideja lige bila je da umjesto jednokratnih natjecanja za najbolje imamo česta i lokalna natjecanja, s programom koji se razvija, kako bi što više bila dio redovne nastave.

|Udruga.hr| Savjetnik ste predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za digitalnu transformaciju i STEM.
Nije tajna da je predsjednica tu poziciju dizajnirala za mene i mislim da je sjajno da se to područje promovira na takav način.

|Udruga.hr| Zgovornik ste kurikularne reforme. Koliki će biti Vaš utjecaj na njeno provođenje u segmentu informatike?
Što se tiče uvođenje informatike, ministrica znanosti i obrazovanja je bila jasna kad je rekla da je naš zajednički projekt ProMikro, uvođenje programiranja pomoću micro:bitova u 6. razrede osnovne škole, temelj i za formalno uvođenje programiranja u 5. i 6. razrede osnovne škole.

|Udruga.hr| Nije li apsurdno da je, u 21. stoljeću i razdoblju globalne tehnološke revolucije sa kojom se današnja djeca rađaju i uz koju odrastaju, informatika izborni predmet?
Jest.

|Udruga.hr| Kakvi su Vam daljnji planovi za IRIM i ostale segmente u inovatorstvu i poduzetništvu?
S IRIM-om, kroz projekt Croatian Makers, smo došli već do 100.000 djece u Hrvatskoj i to je najveći program takve vrste u EU. Odavno smo ostvarili razine koje su nam bile potpuno neočekivane, tako da nemamo konkretnih planova, ali ćemo koristiti prilike kako bi imali još veći doseg i snažniji utjecaj i kako bi svako dijete imalo pravo biti ravnopravnim građaninom 21. Stoljeća. Vidimo da, nudeći prilike, diramo i u srca njihovih roditelja i pokazujemo im da budućnost može biti bolja, okrećemo ih od prošlosti ka budućnosti, i tu vidimo i širu društvenu sliku onoga što radimo.

                                                                                         Svjetlana Pećinar