Veljko Ostojić upravlja udrugom HUT koja okuplja najveće turističke tvrtke, a zbog svojeg dugogodišnjeg iskustva u sektoru turizma jedan je od najadekvatnijih stručnjaka za odgovoriti na pitanje - slijedi li kolaps i rasprodaja turističkog sektora ukoliko propadne turistička sezona 2021. godine. Časopis Udruga.hr je pokušao od njega doznati - što treba napraviti kako se to ne bi dogodilo te kako održati jednu od najvažnijih industrija u Hrvatskoj koja nosi gotovo petinu hrvatskog BDP-a i desetinu zaposlenosti.

Pandemija i dalje jaše, sada na svom trećem valu. Što očekujete, hoće li se do ljeta popraviti situacija i je li hrvatski turistički sektor spreman za crni scenarij, odnosno još lošiju turističku posjetu od prošle, prve pandemijske godine?

Moramo biti optimisti i raditi sve da napravimo rezultat bolji od prošle godine. Iako situacija s trenutnom epidemiološkom slikom i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji nije dobra, ove godine imamo ipak bolju situaciju nego što je ona bila prošle godine. Naime, značajan broj ljudi već je prebolio Covid-19, a u narednim tjednima očekujemo ubrzanje dinamike cijepljenja, čime će značajan broj ljudi moći neopterećeno putovati. Ono što je značajno je i definiranje jasnih pravila prelaska granica za ovu turističku sezonu, što bi trebalo spriječiti nagle i ishitrene poteze zemalja i posljedično povlačenje turista iz tih zemalja. 

Početna pozicija je ove godine bolja od prošle godine. I u slučaju da se sami pobrinemo za kvalitetnu epidemiološku situaciju u zemlji, mi vjerujemo da možemo ostvariti rezultat koji je negdje između prošlogodišnjeg rezultata i rezultata iz 2019. godine.

Imate li podatke - koliko je već većih turističkih tvrtki propalo? Što se primjerice dogodilo s jednom trećinom hotela (od njih gotovo 1200 u Hrvatskoj) koji nisu bili otvoreni prošle godine u turističkoj špici? Jesu li veći turistički poslovni subjekti u većim problemima od onih malih i zašto?

Kriterij veličine hotelijera nije dominantan u procjeni otpornosti u ovoj krizi. Generalno gledano, veće turističke tvrtke su, zahvaljujući vlastitim kapacitetima i mjerama Vlade uspjele možda lakše proći kroz krizu, jer su u većim kompanijama ipak koncentrirani i znanje i kapaciteti da se prebrodi ovakva kriza. Postoje pritom razlike u rezultatima s obzirom da su objekti u destinacijama koje su primarno orijentirane na avio goste, kao što je primjerice Dubrovnik, imali veće minuse od destinacija orijentiranih na auto goste poput Istre i Kvarnera. Isto tako, ova godina je snažnije negativno utjecala na hotele koji se značajnije oslanjaju na MICE i poslovni turizam, u odnosu na hotele koji su više orijentirani na leisure odnosno odmorišni tip turizma.

Također, ono što je ova kriza jasno pokazala je diferencijacija po kriteriju kvalitete proizvoda pa je do kraja ogoljena činjenica da je kvalitetan smještaj, bez obzira je li on u sklopu manjeg ili većeg sustava,  najotporniji segment ponude. I iz toga trebamo svi izvući pouke, te vidjeti kako dugoročno unaprijediti kompletnu strukturu smještaja. 

Bilježite li veće promjene u cijenama nekretnina turističkog sektora u zadnjih godinu dana?

Prošla godina nije referentna za donošenje bilo kakvih zaključaka, tržište nije bilo dominirano normalnim tržišnim tijekovima već eksternim šokom. Ono što je bitno je da unatoč značajnom padu fizičkih turističkih pokazatelja nismo imali neka horizontalna spuštanja cijena. To je jako važno jer će ta činjenica čitavom sektoru omogućiti brži oporavak na predkrizne razine, čim to sigurnosna situacija dozvoli.

U pandemiji smo preko godinu dana. Je li se u tom vremenu nešto pripremilo, napravilo ili se samo čeka da pandemija prođe. Svjedočimo čak fijasku sa cjepivima i njihovom nabavkom i to godinu dana od proglašenja pandemije, što je tek s drugim stvarima o kojima također ovisi normalizacija? 

Napravilo se puno, Hrvatska je prošle godine bila pobjednik Mediterana po dolascima stranih gostiju. Taj rezultat sigurno nije pao s neba. Kvalitetno smo i na vrijeme definirali epidemiološke mjere za turističke objekte, otvorili smo granice i kvalitetno upravljali epidemiološkom situacijom, posebno u lipnju i srpnju. Mjere za očuvanje radnih mjesta su također omogućile zadržavanje znanja unutar turističkih kompanija, što nam je iznimno važno za osiguravanje kontinuiteta usluge za naredne sezone.

Ostaje nam žal što smo zbog kvarenja epidemiološke situacije ostali bez značajnog dijela postsezone i tu ćemo svi morati izvući pouke.

Činjenica da čitava Europska unija nema dovoljno cjepiva sigurno nije dobra, no čini se da će se problem ipak početi razrješavati kroz povećanje dotoka cjepiva u narednim tjednima. 

Udruga.hr: Osvrnite se molim na poteze državnog, ali i privatnog sektora u vezi predstojećeg ljeta. Je li se premalo informira potencijalne turiste od strane državnih agencija? A s druge strane, je li privatni sektor podbacio u uvođenju sigurnosnih i zaštitnih mjera koje bi se mogle iskoristiti u tim informativnim kampanjama? Primjerice uvođenje termalnih kamera za mjerenje temperature posjetiteljima hotela, što je napravio jedan trgovački lanac u Hrvatskoj. 

Generalno možemo reći da je Hrvatska prepoznata kao sigurna destinacija, što nam je i omogućilo dobar rezultat prošle sezone.

Jedan od glavnih argumenata prošle sezone nam je bio da tijekom čitave sezone nismo imali niti jedan slučaj širenja zaraze u komercijalnim objektima. I to smo dobro iskoristili u promociji destinacije. Sada svi zajedno imamo težak zadatak potvrditi tu percepciju.

Dodatno su podignuti sigurnosni standardi, Vlada i HTZ su krenuli s kampanjom Stay Safe in Croatia koji dodatno promovira poruku sigurnosti destinacije, a nova najava cijepljenja turističkih djelatnika ima potencijala da bude ključna naša poruka prema emitivnim tržištima za početak sezone.

Svaka kompanija pa i objekt odlučuju o nadstandardu sigurnosti i koliko se to isplati. Ono što mi moramo osigurati je da i ove sezone nemamo nikakvih incidenata u objektima i ključnim destinacijama, a postojeće mjere bi to trebale osigurati.

Vidimo da se hrvatska državna uprava jako teško i sporo reformira. Vi ste radili u ministarstvu turizma više godina, kako ocjenjujete njegov odgovor na pandemiju? Jesu li svjesni da dosadašnja pravila i način komunikacije i prezentacije turizma više ne vrijede u vrijeme pandemije?

Ova pandemija je promijenila puno toga. I mi u HUT-u smo u potpunosti redefinirali svoju ulogu s početkom krize i u kriznom komunikacijskom modu smo sada već više od godinu dana. Javni sektor gotovo nigdje nije taj koji vuče promjene, no nepošteno bi bilo reći da nije odigrao svoju ulogu. Čitav niz mjera potpore gospodarskim subjektima od strane Vlade, otvorenost nacionalnog i lokalnih sustava stožera civilne zaštite, kao i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i njihova koordinacija s turističkim sektorom, kao i promjena u fokusu te korištenju kapaciteta od strane resornog ministarstva i HTZ-a su značajno doprinijeli dobrom rezultatu.

Imate li pozitivan primjer od drugih država, naših konkurenta u turizmu koji su dobro reagirali na zahtjevnu pandemijsku situaciju?

Teško je tražiti dobre primjere kad smo mi zapravo jako dobro iskoristili situaciju u kojoj smo se našli. Možemo istaknuti jako strukturiranu i kvalitetnu komunikaciju od strane recimo Grčke, no njima je veći problem činjenica da su aviodestinacija što im je u ovim uvjetima veliki minus. 

Vidjeli smo prošle godine puno negativnih poruka na nama susjednim tržištima sa ciljem zadržavanja njihovih građana unutar granica tih zemalja i tu bi trebali ove godine biti spremniji te puno aktivnije reagirati, naravno u slučaju da se takve situacije ponove.

Koji bi po vama bio najbolji recept za preživjeti turističku godinu 2021.?

Recept je prilično jednostavan. Ako osiguramo kvalitetnu epidemiološku situaciju, imat ćemo sigurno kvalitetnu sezonu, u okvirima očekivanja i nitko nam neće moći taj rezultat dovesti u pitanje. Ako ne osiguramo kvalitetnu epidemiološku situaciju diljem zemlje, onda ćemo morati raditi sve da nam situacija bude što kvalitetnija u ključnim turističkim destinacijama i morat ćemo jako aktivno upravljati našom komunikacijom i percepcijom na ključnim emitivnim tržištima.

Kakve aktivnosti su trenutno u fokusu HUT-a?

Osim zakonodavnih aktivnost od kojih ističem rad na provedbi Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu te Zakon o poticaju ulaganja tu su i aktivnosti vezane uz Nacionalni plan za oporavak i otpornost te Višegodišnjeg financijskog okvira gdje očekujemo značajna sredstva koja mogu potaknuti početak značajne preobrazbe smještajne strukture sektora kao i izgradnju nužno potrebnih objekata turističke infrastrukture.

No i ove godine ključne aktivnosti biti će vezane uz pripremu i realizaciju turističke sezone u izvanrednim okolnostima te proaktivno i konstruktivno djelovanje prema tijelima državne vlasti.

Razgovarao: Goran Jungvirth