Platforma Mreža hrane sjajno ilustrira ogroman doprinos udruga unapređenju društva

Početkom 2009. u gotovo svim medijima u Hrvatskoj odjeknula je vijest o naplati kazne od 30.000 kuna zagrebačkom pekaru koji je besplatno dijelio kruh. Naime, u lokalu koji je registriran i kao pekara i kao ugostiteljski lokal kruh se, u skladu sa zakonom prodavao samo do kraja radnog vremena pekare, a nakon toga se, kako je tvrdio vlasnik, dijelio. Državni inspektorat je bio drugačijeg mišljenja pa je pekaru odrezana drakonska kazna. Problem, je, naime bio u naplati poreza – savjesni inspektori su provodili zakon koji je predviđao da se na bilo koji prehrambeni proizvod naplaćuje porez, čak i ako je riječ o donaciji.

Ovaj slučaj potaknuo je brojne polemike, sve se češće počelo razgovarati o nelogičnosti, da bi se organizirana inicijativa pojavila 2015. godine i zatražilo da se doniranje hrane oslobodi poreza na dodanu vrijednost. Ubrzo je organizirana i platforma udruga Mreža hrane, i to kao „platforma zajedničkog programskog djelovanja pravnih i fizičkih osoba s ciljem izgradnje učinkovitog nacionalnog sustava doniranja i distribucije hrane u Republici Hrvatskoj u interesu javnosti.“ Rad platforme koordinirala je udruga Centar za kulturu dijaloga iz Rijeke, a vrlo brzo su krenule brojne aktivnosti. Surađivalo se s Hrvatskom obrtničkom komorom, europarlamentarkom Biljanom Borzan (koja je u sazivu od 2014. – 2019. bila i izvjestiteljica Europskog parlamenta za sprečavanje bacanja hrane), krenula je nagrada „Najdonator“ kako bi se poslovni sektor potaknuo na doniranje hrane, održavane se međunarodne konferencije… Ukratko, radilo se sve što treba kako bi se javnost upoznala s problemom a institucije potaklo na akciju.

Ministarstvo poljoprivrede se počelo sve aktivnije uključivati u proces doniranja hrane, sustav se počelo sustavno uređivati i korigirati, legislativa je prilagođena i radi se na daljnjem poboljšavanju. Najznačajnije od svega je da će se uskoro pokrenuti i Banka hrane: natječaj za nositelja je završen i do konca godine bi ga se trebalo odrediti, a do kraja 2023. godine projekt će biti pokrenut. 

Banka hrane bit će koordinator koji će povezivati sve posrednike u doniranju hrane, upravljati informatičkim sustavom, pronalaziti nove donatore, promovirati doniranje hrane… Ukratko, kontinuirano raditi na smanjivanju bacanja hrane u našoj  zemlji. Osnivanje Banke hrane ujedno je i konačna potvrda sjajnog rada Mreže hrane, koja stoga, kako je početkom studenog najavio njen koordinator Zoran Grozdanov, prestaje s radom: „Primarno smo bili zagovaračko-aktivistička grupa koja je željela natjerati donositelje odluka da nešto naprave, oni su to napravili i sad je na donatorima, ministarstvu i civilnom sektoru da počnu uređivati cijeli sustav.“

Prema nedavno objavljenom istraživanju, u 2020. godini u EU je bačeno 57 milijuna tona, a u Hrvatskoj 286 tisuća tona hrane. Istovremeno u Hrvatskoj čak 18,3 posto populacije živi na granici siromaštva i ne može si priuštiti zdrav, ponekad čak ikakav, obrok svaki dan. Zahvaljujući naporu udruga okupljenih u Mreži hrane uskoro će naša zemlja imati sustav koji će omogućiti da se zastrašujuće količine hrane koje završe na smetlištu bitno smanje i zdrave namirnice dostave onima kojima su potrebne.

Na taj način se čuva i okoliš i zdravlje svih nas, a ponajprije naših manje sretnih sugrađana. I sve to se dogodilo u zaista kratkom roku ponajprije zahvaljujući naporu ljudi okupljenih u udruge. PS/SM