Hrvatsko gospodarstvo ponovo tone u recesiju, čak i ako se pretpostavi blagi oporavak u drugoj polovini godine, u 2012. očekuje se pad BDP-a od 1,6 posto te nastavak pada zaposlenosti, predviđenja su iz najnovije publikacije "Financijska stabilnost" Hrvatske narodne banke.

U okolnostima ponovnog širenja krize u eurozoni, pooštrenih uvjeta financiranja na inozemnom i domaćem tržištu te pada izvozne potražnje, domaće gospodarstvo ponovo tone u recesiju. Mogućnosti protucikličkog djelovanja fiskalne i monetarne politike su ograničene, pa gospodarska politika treba biti usmjerena na strukturne reforme kako bi se podigla potencijalna stopa rasta gospodarstva, smatraju analitičari središnje banke.

Recesija neizbježna

Ocjenjuju kako je recesijska kretanja u kratkom roku teško izbjeći jer, u okolnostima povećane nesklonosti riziku zbog financijske krize u eurozoni, fiskalna politika mora ostati usmjerena na proračunsku konsolidaciju kako bi javni dug zadržala na održivim razinama i na taj način osigurala pristup inozemnim financijskim tržištima.

Analitičari HNB-a očekuju da će se manjak na tekućem računu platne bilance zadržati na razini od oko 1 posto BDP-a, što zajedno s očekivanim priljevom izravnih ulaganja od oko 1,5 posto BDP-a osigurava zaustavljanje rasta inozemnog duga. To, zajedno s međunarodnim pričuvama središnje banke osigurava deviznu likvidnost zemlje u 2012.

Takva promjena fiskalne i vanjske neravnoteže osigurala je zadržavanje kreditnog rejtinga zemlje na investicijskoj razini, što je omogućilo realizaciju planiranog zaduživanja države na inozemnom tržištu u travnju 2012. Ističu da visoke devizne pričuve monetarnog sustava te dobra kapitaliziranost banaka jamče kratkoročnu stabilnost.

Međutim, upozoravaju, u slučaju daljnjeg pooštravanja krize u eurozoni mogući su poremećaji u refinanciranju dospjelog duga poduzeća te povlačenje sredstava inozemnih banaka, što bi zahtijevalo odgovarajuću upotrebu deviznih pričuva monetarnog sustava radi očuvanja financijske i monetarne stabilnosti. Istodobno, vjerojatno produbljivanje recesije u tom scenariju zahtijevalo bi dodatne prilagodbe u fiskalnoj politici kako bi se fiskalna neravnoteža održala u granicama prihvatljivim financijskim tržištima.

Kreditni rejting zemlje, napominju, može biti ugrožen i u slučaju znatnijeg pada gospodarske aktivnosti pod utjecajem jačanja restrukturirana ekonomije u uvjetima kada izvoz zbog recesije u okružju ne može pružiti dovoljan impuls rastu.

Preduvjet - strukturne reforme

U takvim okolnostima, ocjenjuju, ni poticanje kratkoročnog rasta intenzivnim ulaganjima javnog sektora ne bi bilo poželjno zbog nepovoljnih učinaka na rast domaće potrošnje i uvoza, što bi u uvjetima ograničenog rasta izvoza produbilo vanjsku neravnotežu i pogoršalo percepciju financijskih tržišta i agencija za dodjelu kreditnog rejtinga te tako ugrozilo dugoročne potencijale rasta.

Iz HNB-a ističu kako su dubinske strukturne reforme preduvjet dugoročne stabilnosti. U takvim okolnostima gospodarska se politika ponajprije treba usmjeriti na stvaranje pretpostavki za dinamiziranje rasta u srednjem i dugom roku intenziviranjem reformi kojima je cilj poboljšanje ulagačke klime i dubinska preobrazba gospodarstva jačanjem intelektualnoga kapitala kao glavnog činitelja konkurentnosti i održivog rasta, zaključuju. (Hina/jk)