Hrvatska bilježi znatno više kombinirane stope poreza na dohodak i socijalnih davanja od stopa koje se primjenjuju u novim državama članicama Europske unije, pokazuju objavljeni rezultati istraživanja konzultantske tvrtke KPMG International.
Istraživanje KPMG-a pod nazivom Individual Income Tax and Social Security Rate Survey 2011. o stopama poreza na dohodak i socijalnih davanja za razdoblje od 2003. do 2011. godine uključilo je 96 država. Usredotočeno je na najviše stope poreza na dohodak. Među 96 država, u kategoriji bruto prihoda od 100.000 američkih dolara, Hrvatska je zabilježila treću najveću kombiniranu stopu poreza na dohodak i socijalnih davanja, u visini od 45,2 posto. Ispred nje samo je Belgija, s kombiniranom stopom poreza na dohodak i socijalnih davanja u visini od 47,9 posto, te Papua Nova Gvineja, sa 46,3 posto.
Tom stopom Hrvatska je znatno iznad stopa koje imaju države koje su nedavno pristupile EU, kao što su Rumunjska s 24,9 posto te Bugarska s 12,4 posto. U ovogodišnjem istraživanju, s relativno niskom stopom poreza na dohodak u regiji ističe se Mađarska koja je svoju najvišu stopu poreza na dohodak smanjila s 32 na 16 posto, čime je zaslužila titulu države s najvišim smanjenjem poreznih stopa u odnosu na prošlogodišnje rezultate, te je usvojila sistem jedinstvene porezne stope. Ipak, u mnogim starim članicama EU-a najviša stopa poreza na dohodak znatno je iznad one koja se primjenjuje u Hrvatskoj. Tako je u Luksemburgu najviša stopa poreza na dohodak 42 posto, u Italiji 43 posto, Španjolskoj 45 i Portugalu 46,5 posto.
Sucher: Hrvatska mora pronaći ravnotežu
Iako je Hrvatska od 1. srpnja 2010. godine smanjila najvišu stopu poreza na dohodak sa 45 na 40 posto, kombinirana stopa poreza na dohodak i socijalnih davanja je i dalje visoka. Kao i kod mnogih gospodarstava diljem svijeta hrvatski proračun je pod pritiskom i Hrvatska mora pronaći ravnotežu između poticanja rasta i ulaganja te fiskalne discipline, što predstavlja težak zadatak u trenutnoj financijskoj situaciji, kaže Paul Suchar, partner u odjelu za porezno i poslovno savjetovanje KPMG-a u Hrvatskoj.
Da bi bila konkurentna, Hrvatska treba imati jasan i cjelovit ulagački paket mjera koji će predstavljati konkurentnu priliku u svojoj cijelosti, a koja će biti učinkovito komunicirana prema svim zainteresiranim stranama, zaključuje Suchar. (Hina/ht)
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL