Hrvatski sabor današnje zasjedanje nastavlja raspravom o Prijedlogu strategije reforme pravosuđa, za razdoblje od 2011. do 2015. godine.

Ciljevi reforme

Kao ciljeve reforme u resornom ministarstvu postavljaju ostvarivanje najviših europskih standarda u pogledu neovisnosti, nepristranosti, stručnosti i učinkovitosti pravosuđa, kao i u sustavu izvršenja kaznenih sankcija, a kako bi se ispunili potrebni kriteriji za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23. "Pravosuđe i temeljna prava". Žele, ističu, pravosuđe koje opravdava povjerenje građana i cijelog društva čijem napretku služi, koje je dostupno svima bez razlike, utemeljeno na načelima transparentnosti i vladavine prava te koje je potpuno osposobljeno za djelovanje unutar EU.

Strateške smjernice

Kao jedna od strateških smjernica navedeno je održavanje i daljnje jačanje neovisnosti, nepristranosti i stručnosti pravosuđa sukladno najvišim europskim standardima.To se među inim kani postići kroz daljnje jačanje neovisnosti te stručnog i administrativnog kapaciteta Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća radi punog ostvarenja njihove ustavne uloge, kao i daljnjeg stručnog, materijalnog i administrativnog jačanja Pravosudne akademije te njezino integriranje u cjelokupni pravosudni sustav.

Najavljena je i puna implementacija novog sustava odabira i inicijalnog obrazovanja pravosudnih dužnosnika kroz Državnu školu za pravosudne dužnosnike, te jačanje unutarnje neovisnosti pravosudnih dužnosnika i čelnika pravosudnih tijela kroz jačanje objektivnih i transparentnih kriterija i procedura u svim stadijima pravosudne karijere. Kroz stratešku smjernicu podizanja učinkovitosti pravosuđa najavljuje se daljnje smanjenje broja neriješenih predmeta, posebice starih predmeta, te stvaranje organizacijskih i materijalnih uvjeta rada u pravosuđu koji će omogućiti završavanje svih postupaka u razumnom roku.

Racionalizacija pravosudnih institucija

To se uz ostalo kani postićii dovršetkom racionalizacije i unapređenja mreže pravosudnih institucija uz nastavak njihovog fizičkog spajanja, dovršetkom reforme upravnog sudovanja i uspostavom dvostupanjskog sustava upravnih sudova sa punom jurisdikcijom, novim sustavom ovrhe sudskih odluka putem javnih ovršitelja, te kroz analizu mogućnosti i potrebe uvođenja prizivnih sudova. Ključnu ulogu u reformi pravosuđa u operativnom smislu ima Ministarstvo pravosuđa, a strategijom se razrađuje uključenost svih institucija u reformi te sudjelovanje stručne i šire javnosti. (Hina/DK)