Ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka bitno su revidirali svoje prognoze gospodarskog rasta na niže, u prosjeku sada očekuju rast od 0,7 posto u ovoj godini, dok su siječanju ove godine očekivali rast od 1,5 posto, objavila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u najnovijoj publikaciji "Izgledi".
Ekonomisti u prosjeku očekuju stopu rasta od 0,7 posto za ovu godinu. Očekivanje s početka ove godine (1,5 posto iz siječnja) - prepolovljeno je. Razlike među pojedinim bankama nisu velike. Očekivane stope rasta kreću se od 0,2 posto kod ekonomista Zagrebačke banke do 1,0 posto kod ekonomista Raiffeisenbank, navodi se "Izgledima".
Ekonomisti su s revidiranom prognozom rasta uskladili svoju prognozu stope nezaposlenosti - umjesto očekivane stope od 11,9 posto iz siječnja, prosječno je očekivanje sada znatno veće i iznosi 13,4 posto, uz vrlo uzak raspon koji se kreće od 13,0 do 13,7 posto.
BDP prema dolje
Glavne komponente BDP-a u najnovijim su projekcijama doživjele reviziju prema dolje - rast osobne potrošnje revidiran je sa 1,6 posto na 1 posto, u siječnju se očekivao rast investicija od 2,6 posto, a sada se očekuje pad u prosjeku za 0,8 posto.
Prognoza rasta izvoza s ranijih je 4 posto smanjena na 2,1 posto. Pritom je zamjetan vrlo veliki raspon između najviše (rast za 6 posto) i najniže (pad za 5,3 posto) očekivane brojke, što se objašnjava teškoćama u praćenju i prognozi realne turističke potrošnje.
Kod vanjskoga se duga umjesto omjera prema BDP-u od 100,6 posto, sada do kraja godine očekuje omjer od 103,9 posto, a što se velikim dijelom može objasniti nižom stopom rasta BDP-a i slabijom kunom.
Bitna se promjena zapaža kod očekivanog deficita tekućeg računa bilance plaćanja - prosječan deficit od 3,6 posto BDP-a u siječnju, sada je više nego prepolovljen, na 1,7 posto. Smanjenje tog deficita logična je posljedica manjeg rasta i manjeg uvoza. To znači da se Hrvatska približava točki uravnoteženja tekućeg računa, što je logična posljedica smanjena neto priljeva kapitala. (Hina/jk)
