Analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) na temelju podataka o kretanjima u bankovnom sustavu u prvih devet mjeseci, kao i izvješća najvećih banaka, ocjenjuju da 2011. uvelike sliči prethodnoj godini u pogledu sektorskih kretanja, glavnih izvora troškova i rizika te trendova kamata.

Aktiva banaka raste umjerenim tempom, kreditiranje poduzeća nastavlja se nasuprot opreznim kućanstvima i nadalje usmjerenima ka štednji, kvaliteta kreditnog portfelja pogoršala se u odnosu na prethodnu godinu, posebice u dijelu plasmana korporativnom sektoru, a kamate su snižene ili stagniraju, ističe Ana Lokin u najnovijim PBZ tjednim analizama.

Konsolidirana aktiva banaka u rujnu je premašila 400 milijardi kuna te je bila viša za 3,1 posto u odnosu na prosinac 2010., što je na razini dinamike zabilježene u prethodnoj godini.

Na godišnjoj je razini ipak primjetno ubrzanje - u rujnu ove u usporedbi s rujnom lani za 5,3 posto, navodi Lokin koja očekuje da će se na razini godine omjer aktive banaka i BDP-a povećati za oko 1 postotni bod u odnosu na godinu ranije i iznositi 118 posto.

Nešto snažniji rast aktive u ovoj godini posljedica je jačanja kreditne aktivnosti pa tako više od 50 posto prirasta čini porast plasmana poduzećima, dok sljedećih 40 posto čine povećana potraživanja od središnje države u vidu kredita i vrijednosnih papira.

Građani se manje zadužuju i okreću se štednji

Bruto krediti krajem rujna dosegnuli su 283 milijarde kuna, što je povećanje od 3,7 posto u odnosu na kraj prošle godine, a na razini godine očekuju rast od oko 6 posto.

Kod kredita stanovništvu rast su ostvarili jedino stambeni (2,5 posto) i ostali krediti, kao što su prekoračenja po tekućim računima i nenamjenski (2,3 posto u odnosu na kraj 2010.), što je, podsjeća se, najvećim dijelom posljedica slabljenja kune.

Potrošnja stanovništva i dalje je slaba, a zaduženost kućanstava prema bankama se smanjuje, što Lokin potkrepljuje i podacima da je krajem rujna 2011. u odnosu na kraj 2008. iznos kredita po kreditnim karticama smanjen za 25 posto, a za kupnju automobila za gotovo 50 posto.

Kućanstva su se s druge strane, okrenula štednji pa su depoziti građana krajem rujna bili viši za 4,3 posto u usporedbi s krajem 2010., dok su istodobno depoziti poduzeća bili niži za 2,5 posto, što je posljedica snižene likvidnosti.

Dobit banaka nakon poreza u prvih devet mjeseci dosegnula je 3,1 milijarde kuna te je u usporedbi s istim razdobljem lani viša za 12,9 posto.  (Hina/jh)