Hrvatska se sporije oporavlja od recesije nego zemlje regije i Europske unije, a za hvatanje priključka s pozitivnim trendovima u okruženju treba potaknuti investicije i to prije svega privatne, jedna je od poruka konferencije "Dan velikih planova" održane u organizaciji tjednika Lider i HUP-a.

Moramo potaknuti investicije privatnog sektora jer je model u kojem su glavni investitori država i javna poduzeća potrošen - rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker.

Šuker kaže da Vladin katalog investicija predstavljen na prošlotjednoj sjednici podrazumijeva sudjelovanje privatnih investitora, a koje je moguće putem javno privatnog partnerstva, koncesija i zajedničkih ulaganja.

Obećao je Vladinu pomoć investitorima, poručujući ujedno kako će ih Vlada, ako treba, voditi za ruku kako bi im olakšala svladavanje papirologije.

Dodao je da većina Vladinih investicijskih projekata ima građevinsku dozvolu te u tom smislu napomenuo da sve jedinice lokalne samouprave imaju sređenu prostornu dokumentaciju, pa projektantni samo trebaju poštovati zadane okvire.

Govoreći o javnim financijama ustvrdio je da ga "i danas srce boli" što nije prošao njegov prijedlog proračuna iz studenog 2008. godine u kojem je uz ostalo bilo predviđeno zamrzavanje plaća i mirovina u 2009. Da je prijedlog prihvaćen, javne financije danas bi drukčije izgledale, kaže Šuker.

Ipak, dodaje, Hrvatska je pokazala da i u teškim uvjetima može održati stabilnost javnih financija koje bi takve trebale ostati i u narednom razdoblju. Pritom je najavio da će na sjednici Vlade u četvrtak biti predstavljene fiskalne projekcije za trogodišnje razdoblje, kao i prijedlog zakon o fiskalnoj odgovornosti.

Robert Kremlicka iz konzultantske kuće A.T Kearney, uz konstataciju da Hrvatska od 2008. godine ne slijedi europske ekonomske trendove, kaže da Hrvatska treba poboljšati konkurentnost gospodarstva i privući izravna strana ulaganja. Presudnim pritom smatra stvaranje nacionalnog konsenzusa o neophodnih reformama, čemu impuls trebaju dati socijalni partneri.

Govoreći o izgledima za bankarstvo u 2011. godini, predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković je procijenio kako u idućoj godini rast kredita neće premašiti pet posto, krediti će manje rasti kod građana, dok bi nositelj gospodarskog oporavka bila poduzeća u suradnji s financijskim sektorom.

Luković je predstavio i tri scenarija oporavka hrvatskog gospodarstva. Bazni pretpostavlja rast realnog BDP-a u 2011. od 1,6 posto i oko 2 posto narednih godina i završetak pregovora za ulazak u EU 2011. To bi, po njegovim riječima, smanjilo percepciju rizika Hrvatske što bi moglo smanjiti kamatne stope.

No, moguć je i pesimistični scenarij koji znači dizanje kamatnih stopa, a optimistični znači dolazak novog ekonomskog modela uz aktiviranje investicijskog ciklusa, pad nezaposlenosti i rast po stopama iznad 2 posto.

Jedan od ključeva rasta BDP-a je, kaže, ubrzavanje realizacije investicija.

Izvršni dopredsjednik Agrokora Ivan Crnjac pak predviđa da će 2011. za tu kompaniju po rezultatima poslovanja biti na razini 2010. Priliku za rast vidi u ulasku Hrvatske u EU te u razvoju turizma, energetike i poljoprivrede. (Hina)