Engleski jezik nesumnjivo je najrašireniji način sporazumijevanja u poslovnom svijetu i u međunarodnoj komunikaciji uopće. Upravo zato što „danas svi znaju engleski jezik“ potrebno je obratiti posebnu pažnju na kvalitetu prevedenih tekstova.

Jedno je sigurno – svi učimo engleski

Većina mlađe populacije učila je engleski jezik u školi (čak 96,7% učenika u RH), svi smo izloženi sadržajima na tom jeziku (prije svega kroz filmove, TV serije i glazbu), a njegovo korištenje nezaobilazno je u brojnim gospodarskim djelatnostima. Nije ni čudo da se ponekad provlači tvrdnja iz naslova.

No koliko je ona istinita? Čak i ako se odnosi na baratanje dovoljnim brojem riječi i općih fraza za osnovno sporazumijevanje, radi se o generalizaciji koja nikako ne stoji. Štoviše, kada govorimo o pismenom izražavanju, može se zaključiti da je razina poznavanja engleskog (a i hrvatskog) jezika među stanovništvom zapravo prilično niska.

„Ne razumijem ništa, treba mi prevoditelj…”

Dakako, stupnjevi poznavanja nekog jezika različiti su, kao i potrebe korisnika. Za opću usmenu i pismenu komunikaciju nije potrebno imati bogat rječnik i savršeno poznavati pravopis. Ali kada se radi o zahtjevnijim pismenim sadržajima, kao što su primjerice marketinški materijali, službene internetske stranice,  pravna i tehnička dokumentacija, korisnički priručnici ili znanstveni članci, potrebno je nešto više – stručan prijevod na engleski ili hrvatski jezik.

Mario Džido, direktor prevoditeljskih poslova u prevoditeljskoj agenciji Sinonim, kaže da „takvu uslugu ne mogu kvalitetno pružati nastavnici ili škole stranih jezika, kojima je pismeno prevođenje usputna djelatnost, već pojedinci i tvrtke koji se bave gotovo isključivo tim poslom i stalno usavršavaju kroz svakodnevnu praksu”.

Ovdje se ne radi o jezičnom cjepidlačenju, nego o potrebi da prevedene informacije budu točne, razumljive i kvalitetne. I baš zbog toga što „danas svi znaju engleski jezik“ nužno je obratiti posebnu pažnju na sadržaje koje pružamo na tom jeziku i prevodimo s njega. To je jedan od načina kojima se pokazuje ozbiljan i profesionalan pristup poslovanju, zahvaljujući kojem se može zadržati i povećati ugled pojedinca, tvrtke, institucije ili, na primjer, turističkog odredišta.

Smijesni-prijevodi.hr

U potrazi za uštedom, brojni pojedinci i organizacije upustit će se u prevođenje sami ili će povjeriti prijevod nekom iz svog okruženja tko „super zna engleski i jeftino će to napraviti”. To je s financijske strane razumljivo, no kod takvih prijevoda gotovo uvijek se vide određeni nedostaci i nedorađenosti, a u krajnjem slučaju takva praksa rezultira pogrešnim, nesuvislim, pa i smiješnim pokušajima. Među najpopularnijim primjerima su jelovnici, pa tako od pizze s kozicama u engleskoj verziji dobijemo pizzu s velikim boginjama, a od škampa na domaći način škampe „na putu kući“.

Svakakve pogreške mogu se vidjeti i u raznim poslovnim dokumentima ili na web stranicama. Takve tekstove često interno prevode zaposlenici koji nemaju potrebne kompetencije, ali ni dovoljno vremena i koncentracije, što svakako utječe na kvalitetu krajnjeg proizvoda ili usluge, a može dovesti i do ozbiljnih propusta. U jednom slučaju čitava ugovorna dokumentacija za vrijedan projekt financiran iz fondova EU-a prevedena je na engleski jezik putem internetskog servisa, pa su tako i imena mjesta dobila engleske nazive. Primjerice, naziv dijela grada Uske njive preveden je kao „narrow fields”.

S druge strane…

S druge strane, kvalitetni prevoditelji:

• odgovarajuće su obrazovani i bave se isključivo prevoditeljstvom

• odlikuju se bogatim rječnikom i izvrsnim pismenim izražavanjem

• koriste potrebnu stručnu terminologiju ovisno o kontekstu

• usmjereni su na detalje, organizirani i pouzdani

• zahvaljujući neprekidnoj praksi, sposobni su kvalitetno prevesti velike količine teksta u (uvijek) kratkim rokovima

  Njima se neće dogoditi spomenute pogreške. Njihove vještine možda i nisu potrebne uvijek i svima, ali za prijevod pisanih materijala u okviru poslovnih, kulturnih ili znanstveno-istraživačkih djelatnosti one su iznimno vrijedne i trebale bi biti nezaobilazne. Trošak prijevoda daleko je manji od troška ponovnog tiska ili propalog posla.

  Budući da „danas svi znaju engleski”, ljudi daleko brže i lakše prepoznaju pogreške i nedostatke u prijevodima nego kada se radi o, primjerice, talijanskom ili njemačkom jeziku. Netočan i „šlampav” prijevod ne samo da prenosi krivu informaciju nego itekako bode u oči i narušava sliku koju čitatelj ima o onome tko stoji iza teksta. To se ne odnosi samo na druge jezike nego i na hrvatski, koji je poprilično složen i nestručnim osobama mogu se potkrasti razne greške. Stoga bi svakome tko u okviru svojeg poslovanja ima potrebu za takvim prijevodima njihova besprijekornost trebala biti iznimno važna, a takvu kvalitetu i brzinu usluge može osigurati jedino prevoditeljska agencija kojoj prevoditeljstvo nije usputna, nego glavna djelatnost.