Više od 68% lidera i liderica financija u Hrvatskoj očekuje rast BDP-a od 2% do 3%, a istraživanje je još pokazalo i da 45% ispitanika u 2018. godini očekuje smanjenje stope nezaposlenosti.

Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteu i voditeljica programa za financijske direktore ove je nalaze komentirala na sljedeći način: „Rast BDP-a u srednjoj Europi tijekom 2017. godine bio je veći od onoga što su financijski direktori predvidjeli u prethodnom istraživanju, pri čemu je prednjačila Rumunjska, čija je stopa rasta iznosila 8,8%. Takve snažne stope rasta BDP-a vjerojatno su utjecale na predviđanja financijskih direktora, a u istraživanju smo primijetili porast optimizma u predviđanju stopa rasta za 2018. godinu. Što se tiče Hrvatske, prema podacima Hrvatske narodne banke, na rast BDP-a utjecali su te će i dalje utjecati vrlo dobri rezultati ostvareni u turizmu, ali i oporavak osobne potrošnje, dodatno potaknut pozitivnijim trendovima na tržištu rada, što uključuje stalni rast broja zaposlenih te pad registrirane nezaposlenosti.“

U pogledu perspektive poslovnog okruženja, lideri financija u Hrvatskoj izrazili su neke bojazni, posebice kada se radi o povećanju troškova. Čak 70% ih očekuje povećanje troškova radne snage, a smatraju da će se povisiti i ostali troškovi poput troškova prijevoza (62,5%), troškova pružanja usluga odnosno proizvodnje (65%) te troškova vezanih uz nekretnine (55%). S druge strane, najveći dio očekuje nepromijenjene administrativne troškove (57,5%). Također, najveći dio smatra da se trošak kapitala (45%) neće mijenjati te da će stope poreza na dobit (92,5%) i PDV-a (90%) ostati iste.

Ispitanici iz srednje i istočne Europe istaknuli su manjak kvalificirane radne snage (53%) kao jedan od glavnih rizika s kojima se suočavaju. Njihovi kolege iz Hrvatske nedostatak radne snage stavili su na drugo mjesto (35%), iza pritiska tržišta na smanjenje cijena (50%). Tonžetić objašnjava: „Manjak stručnog kadra je povezan sa sve većim zahtjevima procesa automatizacije i novih tehnologija, koja zahtijeva specifične vještine, ali i sa iseljavanjem radne snage u zemlje zapadne Europe.“

Novina u ovogodišnjem istraživanju je ispitivanje u kojoj mjeri suvremene informacijske tehnologije utječu na funkciju financija. Čak 70% hrvatskih financijskih direktora navodi kako je zbog digitalizacije njihovih poduzeća potreba za promjenama u financijskoj funkciji visoka. Pri specifičnim promjenama koje postaju nužne, naglasak stavljaju na razvoj analitičkih Big Data aplikacija.

Zanimljivo, najveći broj (45%) hrvatskih financijskih direktora smatra da je financijska funkcija njihova poduzeća srednje pripremljena za unapređenje digitalizacije u svom poduzeću, dok ih 40% smatra da su dobro ili vrlo dobro pripremljeni. „Kao najveće prioritete digitaliziranja financijske funkcije hrvatski financijski direktori odabrali su automatizaciju unošenja i obrade podataka (65%) te automatizaciju i personalizaciju izvještavanja menadžmenta (57,5%), dok ih je svega 2,5% odabralo širenje svoje mrežne organizacije kao tehnički prioritet. Postoji konsenzus hrvatskih financijskih direktora o utjecaju digitalizacije na njihovu ulogu. Gotovo svi ispitanici iz Hrvatske smatraju da igraju značajnu ulogu u strategiji digitalizacije tvrtke.“, navodi Tonžetić.

Više od polovice ispitanika iz Hrvatske izrazilo je optimizam vezan uz perspektivu rasta poduzeća. S druge strane, njihovi kolege iz srednje i istočne Europe izrazili su nižu razinu optimizma u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, moguće zbog sumnje da će gospodarstva njihovih zemalja još dugo održavati visoke stope rasta i zbog očekivanja cikličkog usporavanja gospodarskih aktivnosti. Optimizam hrvatskih financijskih direktora glede porasta prihoda znatno je porastao, sa 61% prošle na 82,5% ove godine. Osim toga, polovica ih predviđa rast operativne marže, što je za 11,5 postotnih bodova više od prošle godine. Glede kapitalnih ulaganja 52,5 posto hrvatskih financijskih direktora očekuje porast visine kapitalnih izdataka dok 40 posto njih ne očekuje nikakve promjene u kapitalnim izdacima svojih društava.

Interni izvori financiranja i dalje se smatraju atraktivnijima u odnosu na eksterne, poput bankovnih kredita ili zaduživanja putem korporativnih dužničkih instrumenata. „Hrvatske financijske direktore najviše privlače sredstva iz fondova EU, čemu u prilog govori 50 posto onih koji su ih ocijenili kao privlačan izbor. Riječ je o rezultatu koji ukazuje da je Hrvatska u fazi veće apsorpcije sredstva iz fondova EU i ukazuje na njihovu rastuću važnost kao izvora financiranja specifičnog za zemlje poput Hrvatske.“, navodi Tonžetić.

Lideri financija u Hrvatskoj prilično su optimistični vezano uz otplatu duga, a čak ih 42,5% ocjenjuje da bi njihova mogućnost za podmirivanje dugova trebala porasti u 2018. godini, dok ih 55% smatra da im se mogućnost podmirivanja dugova neće značajno mijenjati.

U vrhu prioriteta za ovu godinu su se našli porast prihoda kroz organski rast, uz prosječnu ocjenu 6,6 na ljestvici od 1 do 10, nakon čega slijedi uvođenje novih proizvoda s ocjenom 6,5. Relativno nisko na ljestvici prioriteta jesu smanjenje troškova, kao i kapitalne investicije te istraživanje i razvoj, s ocjenom od 5 i niže. Tonžetić komentira nalaze na sljedeći način: „U ovom ispitivanju hrvatski financijski direktori veću su važnost dali strateškom cilju povećanja prihoda u odnosu na prethodnu godinu u kojoj je fokus bio na kontroli troškova. Ta se činjenica može povezati s povećanim optimizmom oko rasta gospodarstva i potražnje, pri čemu postoji značajno veća mogućnost povećanja prihoda nego proteklih godina.“