Na mnogim financijskim tržištima Srednje i Istočne Europe, banke su najzastupljenije financijske institucije. No mnoge od njih su svojom veličinom relativno male te često zauzimaju vrlo sitne tržišne udjele.

Prema dvama najnovijim ispitivanjima regionalnog bankarskog tržišta koje je proveo Deloitte, očekivano usporavanje gospodarstva vjerojatno će kreirati dodatan pritisak na financijske institucije, posebno težak na manje banke koje vrlo često nisu dio većih grupacija. Osim toga, zbog sve većeg broja transakcija trend konsolidacije se ubrzava, a očekuje se i daljnje povećanje transakcijske aktivnosti na bankarskom tržištu Srednje i Istočne Europe.

Sve veća bankovna konsolidacija u Srednjoj i Istočnoj Europi
Ključni nalazi:

Tržišta spajanja i preuzimanja u Srednjoistočnoj Europi s najvećim brojem transakcija, u razdoblju od 2015. do rujna 2019., bile su Ukrajina (14 transakcija), Srbija (11) Poljska (10), Rumunjska (10) i Mađarska (8)

Najaktivniji investitor  bila je mađarska banka OTP Bank (8 transakcija), dok je drugi najaktivniji kupac bila Poljska, sa 4 transakcije preuzimanja u promatranom razdoblju kroz PZU i Alior Bank.

Najaktivniji prodavatelji bili su Société Générale (6 transakcija), Raiffeisen (5) i grčke banke, od kojih su Piraeus Bank, National Bank of Greece, Alpha Bank i Eurobank zajedno prodale 12 banaka u promatranom razdoblju.

Uspješnost bankarske industrije u Srednjoj i Istočnoj Europi te na Baltiku i dalje ulijeva povjerenje investitorima. Stope adekvatnosti kapitala ostale su visoke u 2018. te su u prosjeku iznosile preko 20% u svih 15 država. Udjeli i razine “loših“ kredita i dalje su u padu, dok je u nekoliko država profitabilnost banaka dosegnula povijesno najvišu razinu uz prosječni povrat na kapital od oko 11 % i bez zabilježenih gubitaka. Razlog tih pozitivnih kretanja je stabilna ekspanzija gospodarstva s prosječnim realnim rastom BDP-a od 3,9 % u 2018. popraćena poboljšanim uvjetima na tržištu rada i intenzivnim kreditiranjem u većini zemalja Srednje i Istočne Europe.

Osim digitalne transformacije koja je u tijeku, drugi prevladavajući trend u bankarskom sektoru Srednje i Istočne Europe jest konsolidacija bankarskog tržišta, koju potiče rast vodećih regionalnih igrača kroz akvizicije s ciljem postizanja ekonomije razmjera i povećanja učinkovitosti. Više bankarskih sektora u državama Srednje i Istočne Europe karakterizira prekomjeran broj banaka i raspršena tržišna struktura te niz banaka s niskim tržišnim udjelima, koje nemaju mogućnost postizanja ekonomije razmjera u svojem poslovanju. Postoji mogućnost da će očekivano usporavanje gospodarskih aktivnosti, posebno u zemljama Zapadne Europe, dovesti do većeg pritiska na manje banke.

„Imali smo izravan uvid u veliki broj nedavno provedenih transakcija spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru. Vidljivo je da su investitori motivirani da kroz akvizicije dodatno unaprijede svoje poslovanje, potpomognuti solidnom financijskoj snagom i pristupom kapitalu. Također, većina prodavatelja prepoznala je priliku za prodaju, pri čemu je jedan dio svjestan svojih mogućih budućih ograničenja u daljnjem razvoju banaka.“ istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja. „Iz navedenih kretanja možemo zaključiti kako su izgledne daljnje transakcije na tržištu spajanja i preuzimanja u Srednjoj i Istočnoj Europi i u nadolazećem razdoblju.“

Stanje „loših“ kredita u Srednjoistočnoj Europi
Ključni nalazi:

Prodaja portfelja i dalje ima važnu ulogu u razduživanju banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi. U 2018. se protrgovalo portfeljima „loših“ kredita u ukupnom iznosu od 5,9 milijardi eura.

Udio „loših“ kredita postupno se vraća prema jednoznamenkastim vrijednostima ili čak prema razini iz razdoblja prije krize. Krajem 2018., samo su tri države zabilježile ukupni udio „loših“ kredita veći od 10%: Albanija (11,8%), Hrvatska (12,1%) i Ukrajina (54,0%). Pritom treba istaknuti da je u Hrvatskoj udio „loših“ kredita pao na 9,2% sredinom ove godine.

Očekuje se da će na tržištima Srednje i Istočne Europe koja su riješila većinu svojih „loših“ kredita doći i do prodaje upitno podmirivih i dobrih kredita. Moguće je da će se to realizirati i kroz prodaju pojedinačnih korporativnih kredita.

Očekuje se ubrzanje transakcija na sekundarnom tržištu prodaje „loših“ kredita, uglavnom zbog konsolidacije manjih tržišnih sudionika.

U kratkom roku, provođenje pregleda kvalitete aktive banaka (AQR) moglo bi potaknuti dodatne transakcije u Bugarskoj i Hrvatskoj.

Smanjenje loše imovine nastavilo se u gotovo svim državama Srednje i Istočne Europe. Kombinacija stabilnog makroekonomskog okruženja te supervizijske i političke pažnje, kao i predanost banaka rješavanju pitanja loše imovine glavni je razlog smanjenja broja “loših“ kredita.

Većina gospodarstava bilježi snažnu tržišnu aktivnost u pogledu “loših“ kredita u 2018. i 2019., zbog jakog interesa ulagača i to primarno onih koji su već izgradili svoje kapacitete na tržištima Srednje i Istočne Europe.

Nakon što je 2017. zabilježen pad volumena protrgovanih portfelja „loših“ kredita, u 2018. je zabilježena prodaja portfelja vrijednih gotovo 6 milijardi eura. Pritom su Poljska, Mađarska i Rumunjska s više od 1 milijarde eura prodanih portfelja svaka. Niža očekivanja investitora po pitanju naplativosti kao i jeftino financiranje početkom razdoblja povoljnih makroekonomskih kretanja pozitivno su utjecali na cijene portfelja. Tome je pridonijelo i povećano nadmetanje za portfelje među investitorima. (PS/SŠ)