Gotovo godinu dana nakon što je Rusija pokrenula svoj agresijski rat protiv Ukrajine, gospodarstvo EU-a ušlo je u 2023. na boljoj osnovi nego što se predviđalo jesenas. Zimska međuprognoza podiže izglede rasta za ovu godinu na 0,8% u EU i 0,9% u eurozoni. Oba su područja sada spremna za dlaku izbjeći tehničku recesiju koja se očekivala na prijelazu godine. Prognoza također malo snižava projekcije inflacije za 2023. i 2024. godinu.

Nakon snažne ekspanzije u prvoj polovici 2022., zamah rasta je oslabio u trećem tromjesečju, iako nešto manje od očekivanog. Unatoč iznimnim nepovoljnim šokovima, gospodarstvo EU-a izbjeglo je smanjenje u četvrtom tromjesečju predviđeno u jesenskoj prognozi. Godišnja stopa rasta za 2022. sada se procjenjuje na 3,5 % i u EU-u i u eurozoni.

Povoljna kretanja od Jesenske prognoze poboljšala su izglede rasta za ovu godinu. Kontinuirana diversifikacija izvora opskrbe i nagli pad potrošnje ostavili su razine skladišta plina iznad sezonskog prosjeka prošlih godina, a veleprodajne cijene plina pale su znatno ispod predratnih razina. Osim toga, tržište rada u EU-u nastavilo je s dobrim rezultatima, pri čemu je stopa nezaposlenosti ostala na najnižoj razini svih vremena od 6,1% do kraja 2022. Povjerenje se poboljšava, a ankete iz siječnja pokazuju da će gospodarska aktivnost također izbjeći pad u prvom kvartalu 2023.

Suprotni vjetrovi su, međutim, i dalje jaki. Potrošači i poduzeća i dalje se suočavaju s visokim troškovima energije, a temeljna inflacija (ukupna inflacija isključujući energiju i neprerađenu hranu) i dalje je rasla u siječnju, dodatno narušavajući kupovnu moć kućanstava. Dok inflacijski pritisci traju, monetarno stezanje će se nastaviti, opterećujući poslovne aktivnosti i usporavajući ulaganja.

Projicirani rast u zimskoj međuprognozi za 2023. od 0,8 % u EU i 0,9 % u eurozoni veći je za 0,5 odnosno 0,6 postotnih bodova nego u jesenskoj prognozi. Stopa rasta za 2024. ostaje nepromijenjena, na 1,6% odnosno 1,5% za EU i europodručje.

Do kraja prognoziranog horizonta obujam proizvodnje trebao bi biti gotovo 1 posto veći od onoga projiciranog u jesenskoj prognozi.

Nakon što je dosegla vrhunac 2022., inflacija će se smanjiti tijekom prognoziranog razdoblja

Tri uzastopna mjeseca umjerene ukupne inflacije sugeriraju da je vrhunac sada iza nas, kao što je i predviđeno u jesenskoj prognozi. Nakon što je u listopadu dosegla najvišu razinu svih vremena od 10,6 %, inflacija se smanjila, s brzom procjenom u siječnju na 8,5 % u eurozoni. Pad je uglavnom potaknut padom inflacije energenata, dok temeljna inflacija još nije dosegla vrhunac.

Prognoza inflacije revidirana je blago naniže u odnosu na jesen, uglavnom odražavajući kretanja na energetskom tržištu. Predviđa se da će ukupna inflacija pasti s 9,2% u 2022. na 6,4% u 2023. i na 2,8% u 2024. u EU-u. Predviđa se da će u europodručju usporiti s 8,4 % 2022. na 5,6 % 2023. i na 2,5 % 2024.

Rizici za izglede su uravnoteženiji

Iako neizvjesnost oko prognoze ostaje visoka, rizici za rast uglavnom su uravnoteženi. Domaća potražnja mogla bi biti veća od predviđene ako se nedavni padovi veleprodajnih cijena plina snažnije odraze na potrošačke cijene i ako se potrošnja pokaže otpornijom. Ipak, potencijalni preokret tog pada ne može se isključiti u kontekstu kontinuiranih geopolitičkih napetosti. Vanjska potražnja također bi se mogla pokazati snažnijom nakon ponovnog otvaranja Kine – što bi, međutim, moglo potaknuti globalnu inflaciju.

Rizici za inflaciju i dalje su u velikoj mjeri povezani s kretanjima na energetskim tržištima, odražavajući neke od identificiranih rizika za rast. Osobito u 2024. prevladavaju rizici rasta inflacije, jer bi se cjenovni pritisci mogli pokazati širim i ukorijenjenijim od očekivanog ako bi se rast plaća ustalio na iznadprosječnim stopama tijekom dužeg razdoblja.

Pozadina

Ekonomska prognoza za zimu 2023. ažuriranu je gospodarsku prognozu za jesen 2022., koja je predstavljena 11. studenoga 2022., s fokusom na kretanje BDP-a i inflacije u svim državama članicama EU-a.

Ova prognoza presudno ovisi o čisto tehničkoj pretpostavci da ruska agresija na Ukrajinu neće eskalirati, već da će se nastaviti tijekom razdoblja prognoze. Također je potkrijepljeno skupom tehničkih pretpostavki u vezi s tečajevima, kamatnim stopama i cijenama roba s datumom presjeka 27. siječnja. Za sve ostale dolazne podatke, uključujući pretpostavke o vladinim politikama, ova prognoza uzima u obzir informacije do i uključujući 1. veljače.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljeće i jesen) i dvije privremene prognoze (zimu i ljeto). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnji i tromjesečni BDP i inflaciju za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice, kao i agregate EU-a i eurozone.

Europsko gospodarstvo pokazuje se otpornim u suočavanju s trenutnim izazovima. Za dlaku smo uspjeli izbjeći recesiju. Nešto smo optimističniji u pogledu izgleda rasta i predviđenog pada inflacije u ovoj godini. Ali još uvijek se suočavamo s brojnim izazovima, tako da nije vrijeme za samozadovoljstvo - ne samo zato što ruski nemilosrdni rat protiv Ukrajine još uvijek izaziva neizvjesnost. Odlučni smo potaknuti našu industrijsku konkurentnost kako bismo ojačali ukupni rast i otpornost. S obzirom na sve geopolitičke pomake i rizike, bitno je zadržati poziciju EU kao vodećeg globalnog gospodarskog igrača.

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za gospodarstvo koje radi za ljude - 13.2.2023.

Gospodarstvo EU-a nadmašilo je očekivanja prošle godine, uz otporan rast unatoč udarnim valovima ruskog agresorskog rata. A u 2023. smo ušli na čvršćim nogama nego što se očekivalo: rizici od recesije i nestašice plina su izblijedjeli, a nezaposlenost je i dalje na rekordno niskoj razini. Ipak, pred Europljanima je još uvijek teško razdoblje. Još uvijek se očekuje usporavanje rasta zbog snažnih vjetrova, a inflacija će postupno popuštati kontrolu nad kupovnom moći u nadolazećim tromjesečjima. Zahvaljujući ujedinjenom i sveobuhvatnom političkom odgovoru, EU je prebrodio oluje koje su pogodile naša gospodarstva i društva od 2020. Moramo pokazati istu odlučnost i ambiciju u suočavanju s izazovima s kojima se danas suočavamo.

Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo - 13.2.2023