Časopis Udruga.hr i portal Poslovni savjetnik imali su privilegiju razgovarati s Gabriellom Civico, istaknutom osobom u području angažmana civilnog društva unutar Europske unije. Kao predsjednica Civilnog društva Europe (CSE), donosi bogato iskustvo i uvid u dinamiku koja oblikuje krajolik civilnog društva EU-a. S pozadinom utemeljenom na zagovaranju, aktivizmu i osnaživanju zajednica, Gabriella je bila na čelu poticanja dijaloga, vođenja promjena i promicanja inkluzivnosti unutar EU-a. Pridružite se našim medijskim izdanjima dok istražujemo njezine perspektive o trenutačnom stanju civilnog društva, njegovoj ulozi u europskom upravljanju te izazovima i prilikama koje leže pred nama u izgradnji kohezivnije i participativnije Europe.

Udruga.hr: Možete li s nama podijeliti svoje putovanje od Ujedinjenog Kraljevstva do Belgije, sa zaustavljanjima u Španjolskoj i Portugalu? Kako je živjeti u različitim europskim zemljama oblikovalo vaš pogled na civilno društvo i samu EU?

Gabriella Civico: Napustila sam Ujedinjeno Kraljevstvo 1998. godine kao mlada diplomantica nakon kratkog radnog ugovora za globalnu organizaciju mladih sa sjedištem u Londonu (WAGGGS) kako bih iskoristila jedinstvenu priliku da budem u središtu onoga što je tada bio najveći skup globalne reprezentacije mladih ljudi koje je svijet ikada vidio. To je bilo kao dio osnovnog osoblja Svjetskog festivala mladih koji se organizirao u Portugalu pod vodstvom portugalskog Ministarstva mladih uz treću sesiju Svjetskog foruma mladih sustava Ujedinjenih naroda u partnerstvu s portugalskim Nacionalnim vijećem mladih.

Nakon tog intenzivnog, nagrađujućeg, ali istovremeno izazovnog iskustva, preselila sam se u Španjolsku kako bih osnovala obitelj i provela neko vrijeme dalje od vođenja uloga u civilnom društvu. Tijekom tog vremena imala sam priliku raditi u privatnom sektoru s naglaskom na profit, kako kao zaposlenica, poslodavac i poduzetnica, dok sam istovremeno sudjelovala u volonterskim aktivnostima na razini zajednice u okviru projekata zaštite okoliša i društva.

Gospodarski slom 2006. godine bio je okidač, zajedno s novostečenim magisterijem iz e-learninga, za nastavak sljedeće faze moje karijere ponovno u civilnom društvu. Taj korak uključivao je povratak u Portugal, ovaj put na jug zemlje, u Faro (Algarve), kako bih vodila međunarodnu mladenačku organizaciju (YEU). Nakon nekoliko mjeseci, preseljenjem sjedišta te organizacije u Bruxelles prema željama članstva, bila sam stacionirana u Belgiji i potpuno profesionalno angažirana u polju europske mreže civilnog društva u Bruxellesu.

Raznolika iskustva, živeći i sudjelujući u organizacijama civilnog društva na različitim razinama u više od 4 različite zemlje EU-a, naučila su me o ograničenjima stvarne stvarnosti jedinstvenog tržišta EU-a.

To se odnosi na osobno življenje: carine koje treba platiti na osobne proizvode; dokumente koji se moraju prevesti; nedostatak priznavanja formalnog obrazovanja; zahtjevi za plaćanje poreza na zaradu, ali bez prava glasa itd., kao i na to kako civilno društvo može, ili zapravo ne može, lako djelovati preko granica unutar EU-a. Ta stvarna stvarnost ostavlja me osjećajem blagoslovljenosti što sam imala sve te prilike iskusiti različite načine života, okoline i kulture, ali me također i dalje motivira i potiče da se zalažem za prava mobilnosti građana u EU-u, posebno za volontere, te također za dugotrajnu kampanju za "Europsko udruženje prekogranične suradnje" (ECBA) koje napokon uzima korijenje u zakonodavnim procesima EU-a.

Udruga.hr: Vaše obrazovno iskustvo uključuje diplomu iz socijalne politike i obrazovanja sa Sveučilišta u Surreyju te magisterij iz obrazovanja u e-učenju sa Sveučilišta u Hullu. Kako su ova akademska nastojanja utjecala na vaš pristup zagovaranju ciljeva civilnog društva?

Gabriella Civico: Moja akademska nastojanja svakako su utjecala i pripremila me s dubokim znanjem i razumijevanjem procesa donošenja odluka EU-a i načela supsidijarnosti, kao i nekih specifičnih područja politike poput: obrazovanja, globalnog razvoja; javne uprave, stanovanja i socijalne skrbi, itd., ali u mnogo manjoj mjeri nego moja neformalna iskustva učenja. Imala sam sreću imati mnoga i raznovrsna neformalna iskustva učenja kao volonter u organizacijama mladih i posebno u organizacijama za zagovaranje mladih poput: Britanskog vijeća mladih; Europskih platformi mladih, sada djelujući pod imenom Europskog foruma mladih; Commonwealth Youth Programme i UN Youth Unit koji su mi pružili bogatstvo tvrdih, mekih i preklopnih vještina.

Te vještine i kompetencije pokazale su se bitnima za primjenu pristupa su kreacije u razvoju politika i zagovaranju politika usmjerenih na donju razinu, gdje su partnerski odnosi između sektora i polja ključni za uspjeh. Kroz to, zajedno s osobnim iskustvom odrastanja u obitelji i obrazovnom kontekstu gdje je solidarnost bila svakodnevno iskustvo, djelomično zbog obiteljskih okolnosti koje uključuju vrlo ograničene financijske resurse, imala sam priliku iz prve ruke doživjeti ljubaznost podrške volontera koji djeluju u solidarnosti s drugima, uz strukturiranu financijsku i materijalnu podršku države bitnu za borbu protiv siromaštva i potporu socijalnoj uključenosti.

Volontiranje u Europi pati od općeg nedostatka ulaganja i priznanja. 

Moja studija omogućila mi je dublje razumijevanje međuodnosa javnih vlasti i privatnih institucija, kako onih koje ostvaruju profit, tako i onih koje su neprofitne, te važnosti dobre koordinacije i suradnje među svima ako želimo da inkluzija i prosperitet za sve, bez ostavljanja ikoga iza sebe, postanu stvarnost. Još jedno područje o kojem mi moje formalno obrazovanje nije ostavilo sumnje je snaga online angažmana. Bez obzira bilo li riječ o formalnom ili neformalnom učenju i obrazovanju, volontiranju ili ljudskom povezivanju u svim sferama osobnog i profesionalnog života, e-povezanost je definirajuća promjena tijekom mog života.

Udruga.hr: Možete li nam ispričati o svom iskustvu rada kao voditelj projekta za EYV2011 Alliance i kasnijem postavljanju za direktora CEV-a (Centar za europsko volontiranje)? Kako su vas ove uloge pripremile za vašu trenutnu poziciju predsjednice Civilnog društva Europe?

Gabriella Civico: Nastavlja se rasprava u "sektoru volontiranja" o tome jesmo li uopće sektor, ali ako smatramo EYV 2011 Alliance kao zajedničko okupljanje sektora volontiranja u svoj njegovoj raznolikosti razumijevanja, pristupa, pravnih, povijesnih i kulturnih okvira za volontiranje, onda mogu reći da me vrlo dobro pripremilo. Dublje razumijevanje tih pravnih i kulturnih okvira diljem Europe, ne samo za volontiranje nego i za civilno društvo u cjelini, dalo mi je vrlo privilegirani pregled stvarnosti na terenu diljem Europe za sve oblike građanskog angažmana i aktivnosti civilnog društva. Ta stvarna stvarnost u mom svakodnevnom profesionalnom životu tijekom toliko godina omogućuje mi suosjećati i razumjeti izazove s kojima se susreću kako članovi mreže Civilnog društva Europe, tako i oni izvan EU-a, pružajući mi znanje i primjere na koje se mogu osloniti kada zagovaram pitanja civilnog društva kao dio moje uloge predsjednice CSE-a.

Udruga.hr: Kao osoba duboko uključena u zagovaranje boljih politika volontiranja, što smatrate najvećim izazovima s kojima se susreće volontiranje u Europi danas?

Gabriella Civico: Volontiranje doprinosi promicanju, zaštiti i provedbi prava ljudi, ali volontiranje u Europi pati od općeg nedostatka ulaganja i priznanja u kontekstu općenitog sužavanja prostora s dalekosežnim i širokog spektra implikacija za volontere, društvo i javne politike. Volontiranje također ima vrijednost kao izvanredan izvor učenja i važan doprinos osobnom i profesionalnom razvoju, što smo posebno vidjeli dokazano tijekom 2023. i 2024. godine u Europskoj godini vještina.

Postoji nedostatak sveobuhvatnih i komparativnih podataka o volontiranju u Europi, a CEV uključuje ambiciju da se obrne ovaj trend kao dio naših prioriteta zagovaranja. Želimo znati tko volontira, a zapravo i tko ne, koje su dobne i spolne skupine, kao i druge diskriminirajuće čimbenike.

Ove informacije bi dovele do boljeg razumijevanja inkluzivnosti volontiranja i boljeg poznavanja motivacije volontera, a kvantifikacija broja redovitih ili povremenih volontera i koliko sati doprinose bila bi izuzetno korisna informacija kako za praktičare tako i za donositelje politika.

Bitno je saznati i jesu li volonteri zamjena za plaćene radnike i jesu li povećali svoju zapošljivost. Nadalje, važno je znati kako volontiranje doprinosi smanjenju rodne razlike te poboljšanju zdravlja i dobrobiti, uključujući mentalno zdravlje, kao i bolje mjerenje ukupnog utjecaja volontiranja na, primjerice, sprječavanje klimatskih promjena i socijalnu inkluziju, smanjenje nejednakosti i postizanje Ciljeva održivog razvoja (SDG-ova). Naposljetku, u ovim uvijek izazovnim vremenima s promjenjivim populacijama i demografijom, doprinos volontera oporavku, otpornosti i promicanju društava prilagođenih starijoj dobi i aktivnog starenja ključan je.

Volontiranje je jasan izraz europskih vrijednosti i u vremenima sve većeg ekstremizma, nesigurnosti i napetosti, pruža ujedinjavajuću i stabilizirajuću snagu koja se temelji na jačanju naših zajedničkih veza i interesa, a ne na razlikama i podjelama.

Vjerujem, vrlo snažno, da je volontiranje aktivnost čiji utjecaj nadmašuje ekonomsku vrijednost i mjerenja BDP-a. Europske politike i programi, zajedno s europskim društvenim okruženjem, trebaju inspirirati, poticati i podržavati kvalitetno volontiranje. Osobno sam svjedočila kako volontiranje doprinosi europskom socijalnom modelu, sigurnosti, miru, koheziji i prosperitetu te kako pruža okvir za alternativnu naraciju ekstremističkih i protu inkluzivnih populističkih stavova i akcija, kao i doprinosu njihovoj prevenciji.

Još 2021. godine članovi CEV-a odobrili su Plan za volontiranje u Europi (BEV2030), koji je od tada šire podržan i od strane drugih dionika. BEV2030 je organiziran oko 5 tematskih koncepata: neovisno i inkluzivno sudjelovanje; novi volonteri i metode; osnaživanje; cijenjenje doprinosa; i resursi za veću vrijednost. Rezultati uključeni u BEV2030 služe kao smjernice CEV-u i drugim dionicima koji se bave volontiranjem, posebno donositeljima politika, o koracima koje treba poduzeti kako bi volontiranje ostvarilo svoj pravi potencijal. Priznaje se da postoje različiti kulturni i pravni konteksti za volontiranje u Europi i uzima u obzir da će rezultati predloženih mjera varirati prema toj raznolikosti okolnosti i različitim profilima volontera, primjerice u vezi s dobi, ali ističe da bi zajedničke vrijednosti i aspekti kvalitativnih pokazatelja trebali biti zajednički za sve.

Pristup prema BEV2030 je komplementaran onome prije 10 godina za Europsku godinu volontiranja 2011. godine (EYV 2011) kada je Agenda za politike volontiranja u Europi (PAVE) sukreirana od strane članova Saveza europskih mreža aktivnih u volontiranju. Tada smo se trebali usredotočiti na teme poput kvalitete volontiranja, upravljanja volonterima i infrastrukture volontiranja, i to smo i učinili. To nam je svima pomoglo shvatiti što različite zemlje i kulture na europskoj razini razumiju pod različitim područjima volontiranja i postići bližu razinu zajedničkog razumijevanja. Od 2021. godine i dalje prema 2030., veći naglasak stavljamo na srce i dušu volontiranja: koje se vrijednosti izražavaju kroz volontiranje; i kako volontiranje predstavlja izražaj demokracije i solidarnosti.

Želimo donositeljima politika prenijeti viziju da volonteri nisu samo izvor ljudske snage za bitne i značajne zadatke u društvu, već igraju važnu ulogu u socijalnoj koheziji, međuljudskim odnosima, društvenoj transformaciji i otvaranju puta ostvarenju europskih vrijednosti.

Neovisno i inkluzivno sudjelovanje: Donositelji politika trebali bi štititi i podržavati moć volontiranja kao izraza vrijednosti EU-a i kao transformacijske snage u desetljeću djelovanja prema jačanju europskih vrijednosti, postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG-ova) koji osigurava otporne i održive zajednice koje će ostvariti pozitivan utjecaj na buduće generacije.

Novi volonteri i metode: Kako bi se odgovorilo na rastući broj građana koji su voljni ponuditi svoje vrijeme i stručnost kao volonteri te adresirale njihove promjenjive potrebe, potrebno je poboljšati pristup uključivanju volontera te proširiti opseg i kvalitetu s potencijalom za sudjelovanje volontera svih dobnih skupina i podrijetla, uz istraživanje i provedbu inovativnih i fleksibilnih okvira koji otvaraju nove mogućnosti. Načela kvalitete volontiranja moraju ostati centralna u svim razvojnim aktivnostima, kao i opći trendovi koji utječu na civilno društvo prema identifikaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EESC). Volontiranje ne bi trebalo zamijeniti plaćeni rad, te bi ravnoteža između odgovornosti države i organizacija volontera oko pitanja nezaposlenosti i zapošljivosti trebala biti pažljivo razmotrena, a potencijal volontiranja zaposlenika trebao bi se dodatno iskoristiti i razviti.

Osnaživanje: Procvjetale zajednice na lokalnoj razini često su karakterizirane snažnim međuljudskim povezanostima, često uspostavljenim u okviru inicijativa temeljenih na volonterskom radu. Ako se potrebe nastave zadovoljavati, diskriminacija i marginalizacija boriti, te ljudska prava braniti, više građana iz različitih stvarnosti i pozadina trebat će biti osnaženo i podržano za aktivno sudjelovanje kao volonteri kako bi podržali sebe i druge.

Cijenjenje doprinosa: Volonteri, organizacije koje uključuju volontere i infrastrukturne organizacije za volontiranje i dalje ostvaruju svoj potencijal kao snaga za opće dobro. Tijekom krize COVID-19, veliki broj građana ponudio je svoje vrijeme i stručnost kao volonteri, ali nije uvijek bilo moguće dodijeliti im uloge. Holistički pristup politici volontiranja s prekograničnim pristupom doveo bi do boljeg usklađivanja ponude i potražnje.

Resursi za više vrijednosti: Trebalo bi osigurati da su organizacije u sigurnijem položaju kako bi učinkovito pridonosile procesima oporavka i budućoj otpornosti. Treba shvatiti da se suosjećanje, altruizam, darežljivost i solidarnost koji leže u temeljima volontiranja odvijaju u kontekstu, a taj kontekst trebao bi biti poticajan.

Budući da uloga volontera u Europi postaje sve kritičnija za budućnost Europe, a posebno za jednakost, društvenu inkluziju i dobrobit, povećava se i potreba za pravilno obučenim i kvalificiranim menadžerima volontera. Imati europski standard s kojim bi se mogla uspoređivati sva obuka i kvalifikacije menadžera volontera, kao i besplatno dostupne kurikulume s pratećim resursima i materijalima pripremljenima na paneuropski način, igralo bi ogromnu ulogu u povećanju kvalitete i jačanju utjecaja volontera. Ovaj izazov adresira projekt Erasmus + EVI DEMS u kojem je CEV partner zajedno s našim članom u Hrvatskoj (Centar za razvoj volonterstva Hrvatske – CVDC/HCRV). Omogućit će sektoru volontera u Europi da postane jači kroz imanje bolje pripremljenog visokoobrazovnog sektora koji ima alate i materijale za bolje zadovoljavanje obrazovnih potreba trenutnih i budućih menadžera volontera. Također će omogućiti organizacijama koje uključuju volontere da bolje argumentiraju profesionalno priznavanje menadžera volontera u onim zemljama gdje to trenutno nije moguće u Europi. Nedostatak profesionalnog priznanja često sprječava organizacije da financiraju plaće menadžera volontera i privlače kompetentne ljude na tu ulogu, što otežava razvoj volontiranja i njegov utjecaj.

Udruga.hr: Doprinijeli ste svojim stručnim znanjem raznim europskim stručnim i savjetodavnim skupinama poput EQF-a, Europassa i Mobilnosti mladih volontera. Kako se ovi inicijativi preklapaju sa širim ciljevima civilnog društva u Europi?

Gabriella Civico: Cilj Civilnog društva Europe (CSE) je biti koordinacijsko tijelo europskih mreža civilnog društva. Sudjelovanje u svim ovim tijelima zahtijeva suradnju i koordinaciju s drugim europskim mrežama civilnog društva koje su, uglavnom, podskupine CSE-a, posebno u područjima volontiranja i solidarnosti, kao i cjeloživotnog učenja. Biti član ovih stručnih skupina također zahtijeva blisku suradnju s i razumijevanje različitih stajališta država članica EU-a o različitim temama, kao i jasno poštovanje relativnih nadležnosti (ili nedostatka istih) različitih institucija EU-a i samih država članica. Načelo supsidijarnosti često je ključno u raspravama u ovim grupama, a to je i ključna komponenta prilikom razmatranja širih ciljeva civilnog društva u Europi, posebno kada se radi o sužavanju civilnog prostora i smanjenju medijskih i osobnih sloboda koje se mogu primijetiti u nekim državama članicama. Sve ove grupe teže povećanju prava građana u EU-u s poboljšanom interoperabilnošću između praksi i sustava različitih država članica EU-a na područjima koja mogu značajno utjecati na ostvarivanje i postizanje osobnog i profesionalnog potencijala svih građana i stanovnika EU-a.

Mladi ljudi imaju svoje mjesto u društvu.

Udruga.hr: Možete li detaljnije objasniti svoje sudjelovanje u Savjetodavnoj grupi Europskog centra za resurse solidarnosti? Koji utjecaj se nadate da će ova inicijativa imati na promicanje solidarnosti i građanskog angažmana diljem EU-a?

Gabriella Civico: Budući da ne postoji ugrađeni mehanizam sudjelovanja dionika u upravljanju Europskim korpusom solidarnosti (ESC), ovo je forum gdje se mogu raspravljati pitanja vezana uz kontinuiranu provedbu i razvoj programa, kao što su, primjerice, dosezi i pitanja kvalitete. Za mrežu CEV, održavanje Europskog korpusa solidarnosti kao odvojenog programa za mlade unutar cjelokupne strategije za mlade, odvojeno od drugih programa za mlade, poput Erasmus +, ključno je kako bi se osiguralo da pitanje solidarnosti ostane u srcu programa. ESC je jedan od rijetkih prostora podržanih od strane javnih vlasti koji mladima daje slobodu i osnažuje ih da se fokusiraju na potrebe drugih umjesto na vlastita postignuća i uspjehe ili neuspjehe u postizanju osobnih ciljeva i ostvarivanju osobnih ambicija koje se mogu neopravdano usredotočiti na osobni dobitak i postignuće. ESC podsjeća mlade ljude da imaju svoje mjesto u društvu i da mogu pridonijeti društvu. Ovaj program trebao bi biti temelj sljedećih koraka prema široj strategiji za europsko građansko angažiranje i volontiranje, koja pak treba biti dio sveobuhvatne strategije civilnog društva za EU, kako zagovara CEV.

Udruga.hr: Što je potaknulo osnivanje Civilnog društva Europe 2014. godine i koji su glavni ciljevi organizacije pod vašim vodstvom?

Gabriella Civico: CSE je osnovan u prosincu 2014. kao inicijativa organizacija koje su surađivale u Savezu Europske godine građana. U lipnju 2016. godine, osnovan je kao međunarodno neprofitno udruženje prema belgijskom zakonu, i od tada je CSE izgradio jedinstveno mjesto kao koordinacija organizacija civilnog društva (OCD-a) koje su zainteresirane za jačanje uloge civilnog društva i građanskog prostora na razini EU-a, te je postigao priznanje kao točka referentna za institucije EU-a o civilnom dijalogu i građanskom prostoru.

Misija CSE-a je doprinijeti priznavanju EU-a nužne uloge i vrijednosti neovisnih i pluralnih OCD-a u izgradnji i njegovanju demokratskog društva koje se temelji na temeljnim pravima. CSE također radi na stvaranju uvjeta za razvoj snažnog i neovisnog glasa civilnog društva i učinkovitog, otvorenog i strukturiranog civilnog dijaloga na razini EU-a, kao i prosperitetnog i poticajnog građanskog prostora diljem Unije.

Pod mojim vodstvom, glavni ciljevi CSE-a su poboljšanje demokratske participacije OCD-a na razini EU-a, uključujući sudjelovanje u praćenju Konferencije o budućnosti Europe (CoFoE), kao i u upravljanju trenutnim i budućim krizama.

Nadalje, s europskim izborima za Europski parlament u lipnju 2024. koji imaju ključnu ulogu u budućnosti EU-a, kampanjiramo u korist poticanja građanskog prostora i jačanja civilnog dijaloga. Ostali primarni ciljevi CSE-a pod mojim vodstvom su: obrana vrijednosti EU-a, temeljnih prava i vladavine prava; razvoj temeljnih elemenata za Europsku strategiju civilnog društva temeljenu na participaciji, zaštiti i podršci civilnom društvu; povećanje svijesti civilnog društva, dionika i donositelja odluka o radu CSE-a; te pružanje alata OCD-ima za jačanje odgovornosti prema njihovim članovima, kao i prema građanima i institucijama na svim razinama.

Udruga.hr: Kako zamislite doprinos Civilnog društva Europe u procesu donošenja politika EU-a i poticanju veće participacije građana u upravljanju?

Gabriella Civico: Da odgovorim na ovo pitanje, željela bih spomenuti neke od ideja raspravljanih tijekom nedavne Tjedna civilnog društva 2024. Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, gdje smo imali zadovoljstvo suorganizirati informativan radnički sastanak o pametnom oblikovanju javnih politika u EU-u. Jedan od glavnih dogovora postignut je da bi se unaprijedila demokracija i kvaliteta javnih politika, trenutno uski okviri procesa oblikovanja politika trebali bi se proširiti uključivanjem procesa i mehanizama civilnog dijaloga, što bi omogućilo vladama na svim razinama da razviju politike više kvalitete, zasnovane na dokazima.

U tom smislu, zamislimo Civilno društvo Europe (CSE) kao most između OCD-a i javnih vlasti koji promiče značajne mehanizme za civilni dijalog, povećava svijest institucija EU-a o civilnom društvu, koordinira ulaz civilnog društva temeljen na dokazima u oblikovanje javnih politika, kao i jača partnerstva između OCD-a i donositelja politika. Snažno vjerujemo da politike koje su sukreirane sa zajednicama i OCD-ima imaju veću stopu učinkovite provedbe. Stoga, unutar CSE-a nastojimo donijeti perspektivu civilnog društva na stol, koordinirati ulaz OCD-a u razvoj sadržaja i alata za demokratsko sudjelovanje, ojačati postojeće putove sudjelovanja, kao i zagovarati oblikovanje politika na načine na koje civilno društvo i građani mogu osjećati osjećaj vlasništva u vezi s politikama. Osim toga, vjerujemo da rad CSE-a može poboljšati sudjelovanje OCD-a na razini EU-a pružanjem alata, znanja i obuke.

Vjerujemo da treba posvetiti više pažnje učinkovitoj provedbi javnih politika i mehanizmima civilnog dijaloga. U tom smislu, zamislimo CSE kao relevantnog dionika koji prati provedbu, praćenje i pregled politika i procesa civilnog dijaloga, poput praćenja Konferencije o budućnosti Europe.

Udruga.hr: Po vašem mišljenju, koju ulogu civilno društvo igra u rješavanju ključnih društvenih pitanja poput klimatskih promjena, društvene nejednakosti i demokratskog upravljanja unutar EU-a?

Gabriella Civico: Kako argumentiramo u našem Izvještaju o stanju civilnog društva Unije za 2023., živo civilno društvo koje može djelovati neovisno i u punom kapacitetu integralni je dio i temelj otporne demokracije. Civilno društvo u EU igra ključnu ulogu u slušanju i jačanju pluralističkih i kolektivnih glasova građana, uključujući ranjive i marginalizirane skupine. Samo pod strukturama dobre uprave koje prioriziraju ove glasove i uključuju organizirano civilno društvo i perspektive građana u politike i inicijative EU-a, mogu se donijeti odluke koje su korisne za sve.

Civilno društvo doprinosi promicanju kulture solidarnosti i poštovanja temeljnih prava koje su u središtu EU-a, kako je zapisano u Povelji o temeljnim pravima EU-a. Nadalje, kao što argumentiramo u našoj kampanji Civilno društvo za EU u okviru nadolazećih izbora za Europski parlament 2024., civilno društvo predstavlja ljude diljem Europe i osnažuje ih da se izbore za svoja prava.

Unatoč suočavanju s nekoliko ograničenja, civilno društvo i dalje doprinosi učinkovitom oblikovanju politika. Pružamo platformu ljudima da se povežu s donositeljima odluka i sudjeluju u odlukama koje ih se tiču.

Priskrbili smo ključne i osnažujuće usluge koje omogućuju ljudima i društvima da budu otporniji i uključiviji u cjelini. Nedavne krize poput pandemije COVID-19 i potpune invazije Rusije na Ukrajinu ponovno su dokazale ključnu ulogu koju civilno društvo igra u podršci vladama i institucijama u reagiranju na potrebe ljudi, posebno u kriznim vremenima.

Isto tako, socijalno-ekonomski utjecaj civilnog društva ne smije se podcijeniti. Primjerice, prema podacima Ujedinjenih naroda i Generalnog direktorata za obrazovanje i kulturu, OCD-i zapošljavaju 13% europske radne snage i mobiliziraju više od 100 milijuna volontera diljem Europe, pružajući ključne usluge i osiguravajući da nitko ne bude zapostavljen.

Prema istraživanju Eurobarometra, više od tri četvrtine ljudi koji žive u EU-u slaže se da civilno društvo ima važnu ulogu u promicanju i zaštiti demokracije i zajedničkih vrijednosti, a 87% Europljana smatra da civilno društvo ima važnu ulogu u držanju onih na vlasti odgovornima.

Udruga.hr: Koje strategije koristite kako biste osigurali da glasovi raznolikih aktera civilnog društva budu čuti i zastupljeni u europskom političkom području?

Gabriella Civico: Jedna od ključnih strategija na kojoj smo radili je okupljanje što većeg broja EU organizacija, kako kao EU mreža nacionalnih organizacija, tako i pojedinačnih nacionalnih organizacija na pitanjima koja su relevantna za sve. Kada smo mnogi i radimo zajedno, veća je vjerojatnost da će nas se čuti. Također, to dodatno legitimizira različite zahtjeve civilnog društva.

Drugi važan aspekt je podizanje svijesti o važnosti organizacija civilnog društva i onoga što one donose društvu, ne samo u smislu pružanja usluga ljudima ili popunjavanja praznina javnog i privatnog sektora, već i zagovaranja poboljšanja politika ili čak držanja vlada odgovornima. Radimo na priznavanju sektora civilnog društva pored poslovnog sektora i sindikata. Upravo iz tog razloga tvrdimo da postoji prostor za civilno društvo u svim područjima rasprave o određenim političkim područjima ili horizontalnim. Na primjer, uspjeli smo osigurati mjesto za civilno društvo u Plenarnim i Radnim grupama Konferencije o budućnosti Europe, kao i povećanu pažnju prema građanskom prostoru u godišnjim izvješćima Europske komisije o vladavini prava i pregledu Povelje EU o temeljnim pravima.

Slično socijalnom dijalogu, potrebno nam je strukturirano civilno dijalog između organizacija civilnog društva i donositelja politika na razini različitih nacionalnih i EU institucija, s jasnim mehanizmima za pregled nadolazećih politika i zakonodavstva, kao i za postavljanje dnevnog reda. To je u središtu naše kampanje Civilno društvo za EU prema nadolazećim izborima za Europski parlament.

Udruga.hr: Kao predsjednica Civilnog društva Europe, kako se nosite s kompleksnostima koordiniranja napora među različitim organizacijama civilnog društva s različitim interesima i prioritetima?

Gabriella Civico: Rekla bih da je ovo uvijek težak balansirajući čin s obzirom na to da predstavljamo i surađujemo s organizacijama koje imaju ne samo različite interese i prioritete, već i različite kulture te ljudske i financijske resurse. Naša misija je promovirati poticajno okruženje za civilno društvo i ojačati dijalog s donositeljima politika. Kako bismo osigurali da se dijalog odvija u praksi, važno je raditi prema zajedničkim ciljevima i izbjegavati scenarij u kojem se zahtjevi civilnog društva percipiraju kao konkurentni ili proturječni po pitanju zajedničkih interesa, budući da bi potonje bilo štetno za sve organizacije. Kada prepoznamo zajednički problem od interesa, okupljamo organizacije i izvan članstva CSE-a kako bismo podijelili različite poglede i perspektive te identificirali zajedničke probleme. Pokušavamo raditi na zajedničkom stavu i strategiji, kao i dijeliti informacije i resurse kako bismo pristupili donositeljima odluka. U većini slučajeva, različite organizacije vide dodanu vrijednost našem radu, kao i donositelji odluka. Također, smatram važnim da su sve kontribucije valorizirane i da različite organizacije mogu biti vidljive za rad koji obavljaju prema donositeljima odluka. Ono što je važno za mene je raditi prema zajedničkom cilju i postići rezultat koji će koristiti organizacijama civilnog društva bez obzira na njihovo područje djelovanja ili resurse.

Udruga.hr: Koje inicijative ili kampanje Civilno društvo Europe trenutno priorizira i kako se pojedinci i organizacije mogu uključiti? Koje biste savjete ponudili pojedincima koji su strastveni u pogledu građanskog angažmana i društvenih promjena u kontekstu EU-a?

Gabriella Civico: S obzirom na važnost i blizinu sljedećih EU izbora, jedan od naših glavnih prioriteta je kampanja "Civilno društvo za EU", kampanja civilnog društva EU-a oko 2024. godišnjih izbora za Europski parlament koja ističe ulogu i vrijednost europskog civilnog društva i poziva na njegovo bolje priznanje, podršku i sudjelovanje. Vođena od strane CSE-a i Platforme socijalnih organizacija, kampanja je okupila koaliciju od preko 40 mreža i platformi civilnog društva, a njen manifest za bolji građanski prostor i civilni dijalog je dobio preko 200 potpisa podrške od strane organizacija civilnog društva (CSOs).

Visoko potičemo CSOs u Hrvatskoj da se pridruže kampanji potpisivanjem manifesta i pozivanjem kandidata za EU parlament da potpišu našu peticiju i obvežu se na zaštitu građanskog prostora u Europi.

Više informacija možete pronaći ovdje: https://civilsocietyforeu.eu.

Što se tiče drugih relevantnih inicijativa, nastavljamo koordinirati perspektivu civilnog društva o dizajnu i provedbi Paketa za obranu demokracije (DoD) Europske komisije. Iako pozdravljamo prijedlog kao potencijalni važan doprinos unaprjeđenju demokratskog sudjelovanja, zaštite, otpornosti i priznanja CSO-a, i dalje upozoravamo, zajedno sa našim članovima i partnerskim organizacijama, protiv prijedloga unutar DoD paketa za zakonodavstvo o stranoj prikrivenoj upletenosti zbog njegovog nepotrebnog utjecaja na temeljna prava dok ne rješava učinkovito prijetnje našim demokracijama. Također pratimo i pridružujemo se donošenju odluka o prijedlozima zakonodavstva EU-a i preporuka o uklanjanju prepreka prekograničnom djelovanju udruga. CSE vodi koaliciju organizacija koje rade u sektorima neprofitnih organizacija i socijalne ekonomije kako bi nastavile napore za statutom Europske prekogranične udruge (ECBA).

Što se tiče pojedinaca strastvenih u pogledu građanskog angažmana i društvenih promjena, moj najveći savjet za njih je da se pridruže, volontiraju i/ili podrže CSOs, bilo na lokalnoj, nacionalnoj ili EU razini, na bilo koji način koji mogu.

Informacija je moć, stoga je važno biti informiran o pitanjima koja se odnose na demokraciju. Nadalje, s obzirom na to da su izbori za EU tako blizu, glasanje je obavezno! Predlažem provjeru izbornih kampanja kako biste saznali o prijedlozima političkih stranaka o pitanjima EU-a. Biti svjestan toga važno je kako bi se dalo informirano glasovanje i državnim tijelima postavile odgovornost.

Udruga.hr: S obzirom na izazove koje je postavila pandemija COVID-19, kako je Civilno društvo Europe prilagodilo svoje strategije kako bi nastavilo zagovarati potrebe građana i zajednica diljem Europe?

Gabriella Civico: Kao odgovor na pandemiju COVID-19, Civilno društvo Europe bilo je aktivno u provođenju istraživanja o tome kako je ovo iskustvo utjecalo na rad organizacija civilnog društva (CSOs) diljem EU-a, kao i u zagovaranju poštivanja temeljnih prava, civilnog dijaloga i građanskog prostora od strane institucija EU-a i država članica. CSE je pozvao države članice EU-a da ne koriste pandemiju kao izliku za smanjenje transparentnosti svojih operacija, ograničavanje temeljnih prava ili ušutkavanje kritičkih glasova. Nadalje, u odgovoru na snižene standarde za civilni dijalog u izradi zakona, CSE je glasno zahtijevao uključivanje CSOs-a u konzultacije o glavnim zakonima namijenjenim rješavanju posljedica pandemije.

Osim toga, CSE također prati provedbu Fonda za oporavak i otpornost (RRF), uključujući strukturirano i značajno uključivanje CSOs-a u provedbu Nacionalnih planova oporavka i otpornosti (NRRPs).

Udruga.hr: Gledajući unaprijed, kakva su vaša nadanja i aspiracije za budućnost civilnog društva u Europi?

Gabriella Civico: Nadam se Europi u kojoj će se građanski prostor ojačati, a civilni dijalog cijeniti i poticati, kako bi civilno društvo bilo sposobnije nastaviti igrati ključnu ulogu u postizanju korisnih društvenih ishoda, doprinoseći boljem upravljanju i većem blagostanju za sve.

U CSE-u, vizioniramo usvajanje Europske strategije za civilno društvo koja osigurava sigurno i poticajno okruženje za CSO-ove, uključuje mehanizam EU-a za zaštitu civilnog društva, aktivista i branitelja ljudskih prava, te osigurava adekvatno, dosljedno i fleksibilno strukturno financiranje kako bi se učinkovito obavljala naša uloga.

Također težimo prema među institucijskom sporazumu o civilnom dijalogu EU-a koji prepoznaje civilni dijalog kao bitan element europske participativne demokracije. Ovaj sporazum trebao bi biti razvijen u suradnji s civilnim društvom, kako bi se osiguralo da u potpunosti odražava njegove potrebe.

Udruga.hr: Hrvatska se suočava s izazovima vezanim uz ilegalnu migraciju, često dovodeći do napetosti i briga za ljudska prava. Koje strategije smatrate da bi učinkovito mogle riješiti ove probleme uz poštivanje humanitarnih vrijednosti i međunarodnih obveza?

Gabriella Civico: Čvrsto vjerujem da se izazovi ilegalne migracije u Hrvatskoj i diljem Europske unije moraju rješavati s nepokolebljivim opredjeljenjem za humani tretman svakog pojedinca. Ovo opredjeljenje nije samo moralna imperativa već i ključni aspekt u očuvanju bogate lepeze vrijednosti koje definiraju našu europsku zajednicu.

Bitno je prepoznati da svaka osoba, bez obzira na njezin pravni status, zaslužuje biti tretirana s dostojanstvom i poštovanjem. Ovaj princip je utkan u međunarodne standarde ljudskih prava koje je EU obećao poštovati. Stoga, naš pristup upravljanju migracijskim tokovima uvijek mora biti utemeljen na ovim vrijednostima, osiguravajući da se poštuju i štite ljudska prava svih pojedinaca.

U praktičnom smislu, to znači razvijanje sveobuhvatnih politika azila i integracije koje nisu samo pravno valjane već i suosjećajne. Naši procesi azila trebaju biti jasni, pravedni i učinkoviti, pridržavajući se međunarodnih standarda ljudskih prava. Kako je argumentirano u našem Izvješću o Stanju Unije Civilnog Društva (CS SOTEU) 2023. — ovo izvješće je rezultat 5 mjeseci suradnje među 43 neovisne europske mreže nacionalnih organizacija civilnog društva — potrebno je imati europski pristup migraciji i zaštiti ljudi u pokretu koji se temelji na pravima i solidarnosti. To uključuje: 1) dogovor o zajedničkom upravljanju migracijama i azilom u EU usmjerenom na solidarnost i poštivanje temeljnih prava ljudi u pokretu; 2) olakšavanje strukturalnih, kvalitetnih ruta za sve ljude u pokretu; 3) razvoj sveobuhvatnih politika migracije i uključivanja temeljenih na autonomiji, pravednosti i sudjelovanju; 4) osnaživanje organizacija civilnog društva da slobodno pružaju podršku migrantima, izbjeglicama ili tražiteljima azila, bez obzira na njihov boravišni ili migrantski status; i 5) usvajanje i promicanje stavova i diskursa koji destigmatiziraju migraciju i različitost.

U isto vrijeme, programi integracije moraju biti uspostavljeni kako bi olakšali društvenu, ekonomsku i kulturnu integraciju izbjeglica i migranata. Ti programi su ključni za poticanje međusobnog razumijevanja i poštovanja između migranata i domaćih zajednica.

Angažman zajednice i kampanje javne svijesti također igraju vitalnu ulogu. Važno je suprotstaviti se negativnim stereotipima i dezinformacijama ističući pozitivan doprinos migranata i izbjeglica našim društvima.

Lokalne zajednice trebaju biti uključene u napore integracije, promičući kulturu razumijevanja i solidarnosti. Kao što je već spomenuto, podrška organizacijama civilnog društva i volonterskim organizacijama još je jedan ključni aspekt. Te organizacije često pružaju ključnu podršku migrantima i izbjeglicama, uključujući pravnu pomoć, zdravstvenu skrb i humanitarnu pomoć. Osiguravanje da imaju potrebne resurse i podršku ključno je za njihovu učinkovitu operaciju.

Na kraju, rješavanje temeljnih uzroka ilegalne migracije dugoročan je i temeljni pristup. To uključuje EU udvostručavanje napora za djelovanje za mir, demokraciju i ljudska prava u svijetu, te suočavanje s klimatskim promjenama i nejednakostima, kako je argumentirano u našem Izvješću o Stanju Unije Civilnog Društva 2023. godine. EU to može i treba učiniti na sljedeće načine: 1) igranje pozitivne uloge u geopolitičkom svijetu, uključujući se u izgradnju ravnopravnih partnerstava; 2) promicanje demokracije, građanskog prostora i ljudskih prava globalno, uključujući snažnu podršku civilnom društvu izvan EU u svim svojim različitostima i promicanje poticajnog okruženja za civilno društvo i građanski prostor u partnerskim zemljama EU-a; 3) poticanje i očuvanje mira, demokracije i slobode, uključujući proširenje kvalificirane većine glasova na područje vanjske politike i sigurnosne politike EU-a kako bi se omogućilo brže djelovanje EU-a u pitanjima vanjskih poslova, uključujući sankcije.

Udruga.hr: Posljednjih godina primijećen je zabrinjavajući trend tužbi SLAPP koje ciljaju novinare i medijske kuće. Kako može Hrvatska osigurati slobodu tiska i zaštititi novinare od pravnog uznemiravanja, istovremeno se boreći protiv korupcije i osiguravajući transparentnost u javnim poslovima?

Gabriella Civico: Pitanje tužbi SLAPP (Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja) koje ciljaju novinare i medijske kuće zaista je zabrinjavajući trend koji predstavlja značajnu prijetnju slobodi tiska i demokratskom diskursu.

Hrvatska, poput drugih demokracija, suočava se s izazovom zaštite novinara od pravnog uznemiravanja istovremeno se boreći protiv korupcije i osiguravajući transparentnost u javnim poslovima.

SLAPP tužbe su značajan problem, jer se koriste za zastrašivanje i pokazivanje političke i financijske moći, time utječući na društvo i ometajući neovisno novinarstvo.  Kako je objašnjeno u prvom izvješću Koalicije protiv tužbi SLAPP u Europi (CASE) u ožujku 2022., koncept "efekta zaleđivanja" odnosi se na činjenicu da "SLAPP tužbe različite su od drugih zastrašujućih pravnih akcija jer je njihov cilj ušutkati kritičke glasove koji postavljaju pitanja od javnog interesa kako bi potaknuli javnu raspravu. Kao posljedica toga, oni koji su ciljani i oni koji bi se možda također izrazili zaustavljeni su u izražavanju iz straha od visokih financijskih troškova i emocionalnog iscrpljivanja."

Osim što ciljaju novinare i medije, tužbe SLAPP također ciljaju organizacije civilnog društva i pojedinačne aktiviste. Jedan od najnovijih primjera takvih tužbi SLAPP u Hrvatskoj je ciljanje koordinatora nevladine organizacije za zaštitu okoliša (NGO).

Hrvatska državna šumarska tvrtka, Hrvatske Šume, pokrenula je tri tužbe SLAPP protiv Vesne Grgić, koordinatorice ekološke NGO Zeleni Odred. Optužbe u svim triju tužbi su da je Vesna "počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda" tvrtke. Optužbe se odnose na objavu na društvenim mrežama i YouTube video u kojem je Grgić kritizirala intenzivno i destruktivno sječenje šuma, uključujući i u područjima Natura 2000, kao i ozbiljne nepravilnosti s strane Hrvatskih Šuma.

U posljednjim godinama, SLAPP tužbe su znatno porasle u EU, a Hrvatska je među zemljama s najvećim brojem tužbi protiv aktivista i medija, što stvara efekt zaleđivanja.

Kako bi se suzbio porast tužbi SLAPP u EU, Europska komisija je u travnju 2022. godine predložila Direktivu protiv SLAPP-a. U našem Izvješću o Stanju Unije Civilnog Društva 2023. godine, pozvali smo na usvajanje ovog prijedloga, ali s još jačim i ambicioznijim mjerama, jer bi to doprinijelo obrani i jačanju sigurnog i poticajnog okruženja za civilno društvo u EU. Zapravo, snažna zakonodavna regulativa protiv SLAPP-a dio je Europske strategije civilnog društva koju želimo da EU usvoji.

U veljači 2024., EP je usvojio Direktivu protiv SLAPP-a u povijesnom glasanju na Plenarnoj sjednici. CSE se pridružuje CASE-u u pozdravljanju usvajanja Direktive, budući da je obvezujuća i postavlja minimalne standarde za zaštitu javnih stražara (uključujući organizacije civilnog društva, aktiviste, branitelje prava, novinare i medijske kuće) od zlouporabljenih tužbi u obliku SLAPP-a. Naime, Direktiva: 1) omogućava nacionalnim sudovima da odbace tužbe SLAPP u ubrzanom postupku rano u postupku; 2) sadrži široku definiciju tužbi SLAPP u pitanjima s prekograničnim implikacijama; 3) nastoji odvratiti potencijalne tužitelje od pokretanja tužbi SLAPP. Međutim, kako je primijetio CASE, Direktiva nije uključila snažan jezik o naknadi za javne stražare i test praga koji se koristi za odbacivanje tužbi SLAPP-a; umjesto toga, na nacionalnoj razini je na članicama EU-a da odluče o tome. Sada pozivamo članice EU, uključujući Hrvatsku, da što brže i učinkovitije prenesu Direktivu i osiguraju snažnu zaštitu žrtava tužbi SLAPP.

Osim Direktive protiv SLAPP-a, važno je napomenuti da u Hrvatskoj, kao i u cijeloj EU, organizacije civilnog društva igraju ključnu ulogu u zagovaranju za dobro upravljanje, borbu protiv korupcije i slobodu medija. Nadalje, promoviranje transparentnosti i snažnih mjera protiv korupcije ključno je.

To uključuje provođenje stroge obveze otkrivanja informacija za javne dužnosnike i osnaživanje neovisnih tijela za borbu protiv korupcije. Obrazovne i potporne inicijative za novinare također su ključne, pružajući im obuku o pravnim pravima i uspostavljajući mreže potpore za pravnu pomoć. Poticanje kulture otvorenosti i poštovanja prema novinarima nužno je, pri čemu bi vlada i javne institucije aktivno trebale promovirati ulogu novinarstva u demokratskom društvu i sudjelovati u konstruktivnom dijalogu s medijskim organizacijama.

Udruga.hr: Kako ocjenjujete novi zakon poznat u medijima kao 'Lex AP' (pri čemu AP označava inicijale Andreja Plenkovića, trenutnog premijera), koji uvodi kaznenu odgovornost i kazne zatvora za zviždače koji otkrivaju informacije iz sudskih istraga novinarima? Mnogi su ga opisali kao 'grobara novinarstva' i novi udarac već opterećenim medijima i novinarima koji se suočavaju s tužbama SLAPP.

Gabriella Civico: Reakcija organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, posebno Hrvatskog novinarskog društva (HND), odražava značajnu zabrinutost zbog utjecaja novog zakona ('Lex AP') na slobodu medija i zaštitu zviždača. Prema njihovoj procjeni, ova zakonodavna mjera, nametanjem kazni zviždačima, može ozbiljno otežati novinarske prakse, posebno u području istraživačkog novinarstva. Novinari često ovise o zviždačima kako bi iznijeli priče od javnog interesa na vidjelo.

Sloboda medija i zaštita zviždača temeljni su za demokratsko društvo. Zakoni koji prekomjerno ograničavaju te slobode protive se temeljnim principima transparentnosti, odgovornosti i otvorenog upravljanja. U trenutnoj situaciji demokratskog nazadovanja, takve mjere mogu doprinijeti širem urušavanju demokratskih vrijednosti. Ključno je ocijeniti 'Lex AP' u usporedbi s međunarodnim standardima i praksama vezanim uz slobodu medija i zaštitu zviždača. Globalni trend u mnogim demokracijama usmjeren je prema jačanju zaštite zviždača i osiguranju da novinari mogu izvještavati o osjetljivim ili kontroverznim temama bez straha od pravnih posljedica.

Ako Hrvatska donese ovaj restriktivni zakon, to će proturječiti ovom pozitivnom trendu i izazvati ozbiljne zabrinutosti u vezi s predanošću Hrvatske održavanju slobodnog, otvorenog i demokratskog društva.

Udruga.hr: Korupcija ostaje uporna tema u Hrvatskoj, utječući na različite sektore i podrivajući javno povjerenje u institucije. Koje konkretne korake predlažete za učinkovitu borbu protiv korupcije i kako se mogu ojačati zakoni o zaštiti zviždača kako bi se potaknulo prijavljivanje i procesuiranje koruptivnih praksi?

Gabriella Civico: U 2023. godini, Hrvatska je osvojila 50 od 100 bodova na Indeksu percepcije korupcije (CPI) Transparency Internationala. Rezultat Hrvatske ukazuje na značajnu zabrinutost i na to da treba učiniti više kako bi se učinkovito suzbila korupcija i obnovilo javno povjerenje. Rješavanje pitanja korupcije zahtijeva sveobuhvatan i višestruki pristup, što je ključno ne samo za smanjenje korupcije, već i za obnovu i jačanje javnog povjerenja u institucije. Jačanje tijela za borbu protiv korupcije vitalan je prvi korak, osiguravajući tim tijelima potrebnu neovisnost i resurse kako bi djelovala učinkovito i bez političkog uplitanja. To bi poslalo snažan signal javnosti o ozbiljnosti suočavanja s korupcijom.

Također je ključno promovirati transparentnost u aktivnostima vlade. Obrazovne i osvještavajuće kampanje o važnosti integriteta i etičkog ponašanja u javnom i privatnom sektoru mogu pomoći u razvoju kulture odgovornosti.

Kada građani razumiju utjecaj korupcije i cijene integritet, vjerojatnije će podržati napore za borbu protiv korupcije i držati svoje vođe odgovornima. Borba protiv korupcije znači i osiguravanje da aktivisti, organizacije civilnog društva, novinari i drugi javni čuvari mogu otkrivati korupciju.

Vlade na svim razinama moraju osigurati da su slobode udruživanja, izražavanja i okupljanja podržane putem omogućavajućeg okvira te da su zviždači, branioci ljudskih prava, organizacije civilnog društva i novinari zaštićeni kako bi civilno društvo moglo igrati svoju ulogu u sustavu provjere i ravnoteže.

U slučaju Hrvatske, s obzirom na rizike koje novi zakon poznat kao 'Lex AP' predstavlja za zviždače i neovisno novinarstvo, zakonodavci i vlada trebaju donijeti mjere kako bi osigurali zaštitu izvora i prava na informiranje.

Općenito, podržavamo preporuke navedene u spomenutom CPI-u Transparency Internationala za 2023.: jačanje neovisnosti pravosudnog sustava; uvođenje mehanizama integriteta i praćenja; poboljšanje pristupa pravdi; veća transparentnost pravosuđa; promicanje suradnje unutar pravosudnog sustava; i proširenje mogućnosti odgovornosti u slučajevima velike korupcije.

Udruga.hr: Konzervativne katoličke udruge u Hrvatskoj imaju značajan utjecaj na društveni i politički diskurs. Kako procjenjujete njihov utjecaj na društvene norme i vrijednosti EU-a? Usklađuje li se njihova naracija s idejama Europe ili im nanosi štetu, igrajući na ruke onima koji žele propast Europske unije, poput Rusije, primjerice?

Gabriella Civico: Povijesno gledano, pokreti civilnog društva imali su značajnu ulogu u promicanju mnogih vrijednosti koje su sada sastavni dio Europske unije, poput ljudskih prava, demokracije, socijalne pravde i održivosti okoliša. Te vrijednosti, koje također proizlaze iz duhovne pozadine i povijesti, postale su ukorijenjene u politikama i etosu EU-a.

EU se karakterizira raznolikim mozaikom kultura, vjerovanja i vrijednosti. Ponosi se pluralizmom i sposobnošću da primi širok spektar stajališta, uključujući i one konzervativnih religijskih skupina. U mnogim aspektima, naracija konzervativnih katoličkih udruga može se uskladiti s određenim europskim vrijednostima, poput naglaska na obitelj, koheziju zajednice i socijalnu skrb, koje su sastavni dijelovi europskog socijalnog modela. Međutim, ako njihovo stajalište dovodi u pitanje temeljne principe EU-a, poput rodne ravnopravnosti, prava LGBTQ+ osoba, poštovanja manjina te sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja, došlo bi do odstupanja. EU snažno naglašava ova prava kao dio svojih temeljnih vrijednosti.

Bilo koja naracija, bila ona od konzervativnih katoličkih grupa ili bilo koje druge grupe u društvu, bila ona konzervativna ili progresivna, koja podriva predanost EU-a ljudskim pravima, inkluzivnosti i toleranciji, može se smatrati potencijalno štetnom za jedinstvo i vrijednosti Unije. Izazov za EU je uskladiti te raznolike poglede na način koji poštuje temeljne vrijednosti na kojima Unija počiva, istovremeno osiguravajući da se svi glasovi čuju i uzmu u obzir. Ova inkluzivnost ključna je za legitimnost i otpornost europskog projekta. Institucije moraju postojano braniti temeljne vrijednosti demokracije, ljudskih prava, vladavine prava i jednakosti. To uključuje zaštitu prava svih građana i ljudi koji žive u EU, bez obzira na njihove ideološke nagone, religiju ili kulturnu pozadinu, ali i osiguravanje da ti nagibi, religije ili pozadine ne krše prava drugih.

Udruga.hr: U Hrvatskoj su se pojavili pokušaji diskreditacije europskih ideala slobode i individualizma, često u korist nacionalističkih ili autoritarnih narativa. Kako civilne društvene organizacije i zagovornici mogu suprotstaviti tim naporima i promicati otvorenije, demokratskije i europski orijentirano društvo u Hrvatskoj?

Gabriella Civico: Kao europska mreža organizacija civilnog društva, prepoznajemo zabrinjavajući trend diljem EU-a, gdje se europski ideali slobode, demokracije i individualnih prava sve više dovode u pitanje i diskreditiraju. Kao odgovor na ovaj širi trend, ključno je naglasiti obrazovanje i dijalog kao temeljne alate za suzbijanje tih narativa i potvrđivanje vrijednosti europskih ideala.

Željeli bismo vidjeti više usmjerenih napora diljem Europe kako bi se načela demokracije, slobode i individualnih prava integrirala u obrazovne kurikulume. Radionice, javne rasprave i kampanje osvješćivanja mogu značajno unaprijediti razumijevanje i cijenjenje tih vrijednosti, koje su temeljne za europski identitet. Pred rastućim izazovom jačanja javnog diskursa ključno je. Nadamo se snažnom proširenju platformi, uključujući društvene medije, javne forume i tradicionalne medije, kako bismo potaknuli informirane rasprave diljem EU-a.

Kao organizacije civilnog društva, također imamo povećanu odgovornost za suzbijanje dezinformacija, poticanje kritičkog razmišljanja, promicanje građanskog angažmana i jačanje prednosti europskih vrijednosti, posebno u vremenima kada su podložne skepticizmu.

 

Za medijska izdanja Business Media Groupe Udruga.hr i Poslovni savjetnik razgovarao novinar mr. sc. Goran Jungvirth