Ministarstvo pravosuđa najavilo je da će na proljeće pripremiti i ponuditi na javnu raspravu zakon o stečaju potrošača – u javnosti poznatiji kao zakon o osobnom bankrotu građana, piše Večernji.hr. Stečaj građana regulirao bi se po uzoru na zapadnoeuropsku praksu, prije svega na iskustvu Njemačke, Francuske, Slovenije i Belgije. Slovenci, na primjer, mogu zatražiti stečaj čim im se skupi dvije tisuće eura duga, i kada bi se taj princip primijenio i na Hrvatsku, u stečaj bi vjerojatno mogla ići većina od 300 tisuća građana pod ovrhom, koji u prosjeku duguju oko 12 tisuća eura.

Bankroti takvih razmjera paralizirali bi zemlju jer i petnaest puta brojniji Francuzi godišnje imaju samo 20-tak tisuća osobnih bankrota građana, ali i 180 tisuća građana koji su stekli sve uvjete za stečaj, no u postupku mirenja dogovore otplatni plan. Ulaskom u osobni bankrot dužniku se oduzima pravo upravljanja njegovom imovinom i taj posao preuzima ovlašteni stečajni upravitelj. Njemu ostaje samo minimum tekućih prihoda potrebnih za život i minimalan stambeni prostor.

U Ministarstvu pravosuđa još ne izlaze s detaljima budućih zakonskih rješenja. Neslužbeno, “čistilište” bi trajalo pet do šest godina kao i u ostalim zemljama, nakon čega bi se razmatrao otpis preostalog duga. U Francuskoj, na primjer, dužnici zadržavaju automobil dokažu li da im je neophodan za rad, a sva imovina koja nije nužna za egzistenciju odlazi na bubanj za namirenje duga. U Sloveniji osobni stečaj zatraži oko tisuću građana godišnje, a cijena vođenja i pokretanja postupka je oko dvije tisuće eura. Država preuzima na sebe plaćanje troška tek kad dužnik dokaže da ga on ili članovi njegove obitelji ne mogu platiti. PS/S.P. (Izvor: Večernji.hr)

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter