„Nazivi 'ljudski resursi' ili 'upravljanje ljudskim resursima' jednostavno su ponižavajući. Svi smo na kraju krajeva ljudi, a ne nekakvi 'resursi'“, na završetku dvodnevnog međunarodnog kadrovskog foruma IEDC-Poslovne škole Bled, na kojem je sudjelovalo 80 kadrovskih menadžera iz 13 država, rekao je Phil LeNir, izumitelj posebne kadrovske metode (tzv. 'coaching samoga sebe i suradnika') koja je tada prvi put bila predstavljena u Sloveniji. „Stremljenje k neprestanom podizanju učinkovitosti zaposlenima je ukralo vrlo dragocjenu stvar, tj. vrijeme kada opušteno razgovaraju jedni s drugima i izmjenjuju iskustva“.

„Japanska korporativna kultura jako se razlikuje od zapadne. Voditelj kadrovske službe stavlja se na sam vrh i hijerarhijsko je smješten tik uz glavnog direktora“, rekao je potpredsjednik japanske multinacionalne tvrtke Fujitsu – Kentaro Ilijima (na fotografiji). U tvrtki Fujitsu metodu „coaching samoga sebe i suradnika“ uspješno koriste od 2007. godine. „Metodu smo uveli jer smo željeli poboljšati klimu u tvrtki, podići zadovoljstvo, a posljedično i ostvarivanje dobiti“. „Iskustvo poraza važno je kao i iskustvo uspjeha. I vrlo je važno da ta iskustva zaposleni iskreno dijele jedni s drugima Tako se učenje najbrže odvija“. Metoda se temelji na 75 minuta razgovora koji se odvijaju u skupini od 10 zaposlenih. Prvo, tvrdi Ilijima, odaziv je malen jer kako ćemo svaki tjedan uz sve obaveze koje već imamo pronaći vremena za razgovore? „No što se više približavaju kraju, veće je zadovoljstvo“.

Metoda „coaching samoga sebe i suradnika“ temelji se na međusobnoj, iskrenoj komunikaciji što je uvijek dobro za povjerenje. Phil LeNir razvio ju je zajedno s Henryjem Mintzbergom i danas metodu koristi već preko 15.000 menadžera iz različitih organizacija i tvrtki, na primjer: Cirque Du Soleil, Nissan, Syngenta AG, Cathay Pacific Airways, Brother Canada, Lufthansa, a koriste ju i u bolnicama i u javnom sektoru.

Prvi je dan završio dr. Ian Sutherland, prodekan na IEDC-u, profesor menadžmenta i vrhunski glazbenik (pijanist), i to demonstracijom coachinga pomoću glazbe. Pomoću glazbenog zbora Carmen Manet iz Kranja sudionike je odveo u samu srž vođenja. Menadžeri su se mogli uživjeti u ulogu dirigenta i pri tome su zaključili da: „Voditelji često samo dijele zadaće i premalo slušaju“.

Drugi dan HR foruma održao se i poseban sklop imenovan „Milenijci - kako ih uključiti?“. Takozvani milenijci rođeni su između 1980. i 1993. i do 2030. predstavljat će 75 % svjetske radne snage. Yiannis Koutrakis, voditelj HR-a za JI Europu u IBM-u, predstavio je rezultate multigeneracijskog istraživanja s naslovom „Istina o načinu rada milenijca“. „Njihov moto je: raditi puno, jako se zabavljati i krojiti povijest“.

Kako da ih se bolje uključi u rad i kako ih bolje motivirati, trenutno je najveći izazov velikih korporacija po cijelom svijetu. Milenijci su, naime, jedna od najdepresivnijih populacija u ovom trenutku, tvrdi Koutrakis. Tomu, naravno, najviše doprinosi visoka nezaposlenost mladih. „Mit o tome da su pripadnici mlađe generacije potpuno ovisni o tehnološkim uređajima nije u potpunosti istinit. Jako cijene interakciju, ono što zaista dožive u živo“. Kourtrakis je opovrgnuo i mit o tome da mladi više ne razlikuju privatni i profesionalni život. „Moji su roditelji neprestano radili, ja sam želim raditi drugačije, kao i bilo koji drugi milenijac“, tvrdi Koutrakis.

Marko Majer, Mayer McCann, predstavio je svoje istraživanje o milenijcima te pri tome naglasio da je ključna motivacijska točka povjerenje. „Povjerenje je glavna riječ milenijaca. Tvrtke koje stvarno žele uključiti milenijce moraju biti svjesne da im najviše znači povjerenje nadređenih, a kultura tvrtke mora se temeljiti na osnaživanju“, savjetovao je Majer.

(PS/Z.R.)