Sama riječ „dizajn“ potječe od pojma koji znači nacrt, projekt. S obzirom na to, kreativnost je samo jedan dio dizajn procesa, tj. sposobnosti koje pojedinac mora posjedovati i metodologije kojom mora vladati, da bi cjelovit dizajn projekt bio kvalitetno izveden, od početka do kraja.

Dizajnere se često miješa, tj. zamjenjuje s umjetnicima. Dizajn nije grana umjetnosti, već disciplina s jasnim metodama i procesnim fazama, o čemu smo već ranije govorili. Također, dizajneri često zaboravljaju na svoju odgovornost, a to je misliti na funkciju proizvoda, medija ili projekta na kojem rade. Niti jedan medij koji zahtjeva dizajn nije tu radi dizajna, već dizajn postoji da bi se neki medij oblikovao, da bi mu se dao identitet i smisao. Njegova primarna funkcija ne smije biti zanemarena ili podređena likovnom rješenju.

Prodaja i samo prodaja

Budući da je dizajn, osobito grafički, danas uvelike u službi marketinga i vizualnog tržišnog komuniciranja, moramo biti svjesni prvenstveno što jeste marketing i koja je njegova osnovna funkcija. Bez uljepšavanja, marketing je u službi prodaje i njegova konačna zadaća je prodati proizvod ili uslugu. Da bismo prodali, moramo ući u misli potencijalnog korisnika i providjeti ono što on želi vidjeti, čuti ili osjetiti. Ukoliko likovno rješenje - nazvati ćemo ga dizajn - ne postiže isto, tada nismo uspjeli. To jest, možda nešto jeste umjetnički, kreativno, vrhunski izvedeno, ali je promašeno. Ne ispunjava svoju svrhu. Dakle, prije nego krenemo u proces dizajniranja, moramo biti na čistu glede toga što konkretan projekt ima kao zadaću – moramo li proizvesti nešto lijepo i kreativno, samo da bi bilo lijepo i kreativno, ili ipak, oblikovati medij koji ima specifičnu namjenu i od kojeg se nešto konkretno očekuje.

Bez romantike

U dizajnu postoje jasno određena pravila – ukoliko se radi o dizajniranju industrijskih proizvoda, postoje jasna anatomska, ergonomska, zdravstvena i druga ograničenja. Ako grafički oblikujemo neki medij, postoje jasna likovna, matematička, oblikovna, vizualna i optička pravila. Ništa nije prepušteno apsolutnoj kreativnosti i vrlo malo toga bi se moglo tako nazvati u dizajnu. Samo sama umjetnost i njeni smjerovi, poput na primjer enformela, ekspresionizma i sličnih, imaju svrhu u samima sebi i postoje isključivo radi umjetnika koji izražava svoje unutarnje stanje i djeluje u trenutku inspiracije. Dizajn, tj. dizajnirani medij postoji zbog korisnika, promatrača, nekog tko traži informaciju i slično. (PS/Z.R.)

Naslov članka: Kreativnost nasuprot funkcionalnosti
Autor: Morana Mikulandra, mag.art.

Izvor: Poslovni savjetnik br.90., str.29.

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter