Rusko je tržište vrlo interesantno za hrvatske tvrtke te postoje brojne poslovne mogućnosti koje nisu dovoljno iskorištene, naglasila je direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK Sunčanica Skupnjak-Kapić otvarajući seminar "Pravni i tehnički aspekti otvaranja i rada stranih predstavništava u Ruskoj Federaciji" 21. rujna u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u organizaciji HGK, a na kojem je bilo  više od 120 sudionika te predstavnika četrdesetak tvrtki.

Glavni je cilj seminara bio upoznati zainteresirane hrvatske tvrtke s procedurom otvaranja predstavništva u Rusiji pri Trgovinsko-industrijskoj komori Ruske Federacije s drugim pravnim oblicima poslovanja stranih tvrtki u Rusiji, oporezivanjem predstavništava i tvrtki, pravnim okvirom za ulaganja u Rusiju te uslugama koje stranim tvrtkama pruža Trgovinsko-industrijska komora Ruske Federacije.

Rusko je tržište zauzima treće mjesto u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, odnosno 14. mjesto u ukupnom hrvatskom izvozu, te treće u uvozu roba. Robna razmjena Hrvatske i Rusije se u dužem vremenskom razdoblju povećavala i to se višestruko povećao uvoz iz Rusije u Hrvatsku, da bi uslijed globalne krize robna razmjena doživjela pad u prošloj godini za 36 posto te je iznosila 2,16 milijardi USD, od čega je uvoz bio 2,006 milijardi USD, a izvoz 154 milijuna USD, rekla je Skupnjak-Kapić te dodala kako je trend nastavljen i u prvih šest mjeseci 2010. godine, s padom ukupne razmjene za 21 posto, odnosno uvoz je u padu za dvadesetak posto, ali izvoz je rastao za 8,6 posto.        

HGK već niz godina surađuje s Trgovinsko-industrijskom komorom Ruske Federacije, a dobru suradnju potvrđuje i činjenica da je HGK u lipnju 2010. godine osnovala Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom te otvorila Predstavništvo HGK u Moskvi, koje je akreditirano upravo pri Trgovinsko-industrijskoj komori Ruske Federacije, istaknula je Skupnjak-Kapić napomenuvši i nedavno održanu 6. sjednicu Međuvladine komisije za gospodarsku i znanstvenu suradnju dviju zemalja.

Osim intenziviranja poslovanja želja je s obje strane potaknuti i povećanje međusobnih ulaganja koja su iz Hrvatske u Rusiju iznosila 55,8 milijuna eura i na 15. su mjestu po obujmu hrvatskih ulaganja u inozemstvo od 1993. do polovice 2010. godine, a ruska su ulaganja u Hrvatsku u tom razdoblju iznosila 131 milijuna eura i također su na 15. mjestu ukupnih stranih ulaganja u Hrvatsku.        

O ekonomskoj situaciji u Rusiji te mogućnostima bilateralne suradnje govorio je zamjenik veleposlanika Ruske Federacije u RH dr. Boris Medvedev. Kako je istaknuo, posljedice globalne krize u Rusiji se i danas još osjećaju, ali su poduzete i mjere za sprečavanje negativnih posljedica te je polako počeo financijski te gospodarski oporavak. Za prevladavanje financijske krize pomogle su im velike devizne rezerve Rusije. Tvrtke su od Vlade dobile 200 milijardi kuna za prevladavanje krize, te se stoga ove godine u prvih šest mjeseci bilježi rast BDP-a za 4,2 posto, osobito zbog povećanja industrijske proizvodnje i trgovine, te se do kraja godine očekuje ukupni rast od četiri posto. Ove godine ponovno rastu i investicije, ulaže se više od 600 milijardi kuna. Rusija bilježi i dobre rezultate u poljoprivredi koja je u šest mjeseci 2010. rasla za 2,9 posto, rekao je Medvedev te dodao kako će do kraja godine ipak rezultati biti nešto slabiji jer je Rusija izložena velikim prirodnim nepogodama, požarima te sušama u 23 regije. Iz tog je razloga uvedena zabrana izvoza pšenice do kraja godine. Jedan od najvažnijih zadataka Rusije je modernizacija cijeloga društva, osobito gospodarstva te znanosti, odnosno tehničke opremljenosti, istaknuo je Medvedev.

Naglašavajući ruske međunarodne aktivnosti te poslovnu suradnju u cijelom svijetu  Medvedev je napomenuo kako je Rusiji ipak najvažniji partner EU, osobito  Njemačka, Italija, Francuska i druge europske države, no razvijena je i gospodarska suradnja sa zemljama Istočne i Središnje Europe. Medvedev je istaknuo i suradnju s Hrvatskom osobito pozdravljajući otvaranje Predstavništva HGK u Moskvi te nedavne susrete hrvatskih i ruskih premijera koji su značajan impuls gospodarstvu. Osim robne razmjene koja je unatoč padu zbog krize ipak na značajnoj razini, Medvedev je istaknuo i važnost privlačenja međusobnih ulaganja. Kao pozitivan primjer poslovanja u Rusiji Medvedev je istaknuo Nexe Grupu te Podravku te, kako je rekao, značajno bi bilo pokušati usmjeriti poslovanje i na ruske regije kojih je 88, a koje pružaju poslovne pogodnosti.    

Investicijska je klima u Ruskoj Federaciji vrlo je povoljna, te je potrebno uložiti  poslovne napore te iskoristi mogućnosti koje se pružaju na ruskom tržištu, napomenuo je zamjenik direktora Uprave za akreditaciju stranih tvrtki Jurij Černikov. Kako je rekao, deficit državnog proračuna nije velik i iznosi 3,6 posto, nemaju problema s vanjskim dugom, a devizne i zlatne rezerve iznose 460 milijardi USD. Inflacija je do sada na najnižoj razini te iznosi šest posto, a strane investicije 2007. godine iznosile su 121 milijardu USD i to najviše iz Velike Britanije 21 posto, Cipra 15 posto, a zatim i iz Nizozemske, Luxemburga, Njemačke itd. Investira se najviše u maloprodaju i veleprodaju, prerađivačku industriju, metalurgiju itd. Černikov je kao pogodnost za poslovanje i investicije u Rusiju istaknuo i smanjivanje stopa poreza na dobit, PDV, na dohodak, a također poreznom politikom se potiče i privlačenje visokokvalificiranih stručnjaka. Također se stvaraju i posebne gospodarske zone, kojih je četiri, kao i sedam turističko-rekreacijskih zona, rekao je Černikov istaknuvši kako Rusija u okviru proklamirane politike modernizacije zemlje namjerava uložiti 800 milijardi USD. Prvenstveno se usmjerava na energetsku efikasnost, svemir, razvoj nuklearne i informatičke tehnologije, usvajanje tehničkih standarda EU, potiču se sveučilišna istraživanja te ulaže u obrazovanje i zdravstvo, rekao je Černikov te napomenuo kako se čine i dodatni napori radi suzbijanja korupcije u društvu te gospodarstvu.  

O uslugama Trgovinsko-industrijske komore Ruske Federacije, osnovnim funkcijama i zadaćama govorio je predstavnik Trgovinsko-industrijske komore Ruske Federacije u Srbiji i Crnoj Gori Vladimir Grišin. Kako je istaknuo, Komora okuplja 44.000 poduzeća i društava, 173 regionalne komore, 18 predstavništva u inozemstvu, 61 poslovno vijeće te 34 granska odbora, a gospodarstvu pružaju niz usluga poput izdavanja dokumenata, certifikata, akreditacija, poslovnih informacija itd.   

O osnovnim oblicima prisustva stranih tvrtki na ruskom tržištu, osnivanju ruskih pravnih osoba sa 100-postotnim stranim kapitalom te dokumentima potrebnim za otvaranje ruske tvrtke sa 100-postotnim stranim kapitalom, govorila je Alla Goličkova, glavni ekspert Uprave za akreditaciju stranih tvrtki Trgovinsko-industrijske komore Ruske Federacije.         

Na seminaru je bilo riječi i o akreditacijama za otvaranje predstavništava hrvatskih tvrtki u Ruskoj Federaciji, dokumentima potrebnim za otvaranje predstavništva hrvatskih tvrtki, zatvaranje ili produžetak akreditacije u Ruskoj Federaciji, oporezivanju ruskih pravnih osoba i predstavništava stranih tvrtki, te uslugama koje Uprava za akreditaciju stranih tvrtki Trgovinsko-industrijske komore Ruske Federacije pruža stranim tvrtkama u svrhu lakšeg obavljanja njihove djelatnosti u Rusiji. (P.S.)