Bombastične brojke iz prosinca o velikoj blagdanskoj potrošnji i gužvama u šoping centrima i potrošenih vrtoglavih više od 11 milijardi kuna, no statistički podaci pokazuju nešto sasvim drugo, piše Poslovni dnevnik.

Umjesto 12 milijardi kuna, Hrvati su potrošili samo 8 milijardi kuna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku o potrošnji u maloprodaji samo za prosinac u razdoblju od 2006. do 2011.godine (bez uključenih troškova za kupnju goriva, motornih vozila i dijelova) od 2007. godine trošimo sve manje. U posljednje tri godine samo je u prosincu 2011. potrošnja rasla 200 milijuna kuna.

Slobodan Školnik, predsjednik Uprave tvrtke Fliba-Emmezeta kaže kako je potrošnja pumpana kroz nerealni priljev novca u zemlju, bilo od prodaja imovine ili zaduženja, a tek manjim dijelom od realno zarađenog. Kad su ti izvori presušili, a kriza zaustavila investicije, počela je padati nerealno visoka potrošnja te je maloprodaja u 2011. u odnosu na 2008. godinu bila manja 15 posto.

Ono što ja nazivam 'ukupna kupovna moć' ili zbroj kupovne moči svih pojedinaca zabetonirana je na dnu i ne raste i u vrlo velikoj je korelaciji s kretanjem BDP-a. Broj zaposlenih najniži je od 2003., naznake da će rasti nema jer su projekcije BDP-a za 2012. tu negativne. Bez rasta BDP-a i rasta zaposlenih nema ni rasta kupovne moći, pa će ukupna maloprodaja u 2012. ostati na sličnim brojevima kao u 2011. Dakle, stagnirat će, zaključuje Školnik.

Bez prostora za uštede 

Sličnog mišljenja je i Dražen Lulić iz konzultantske tvrtke Caper koji ističe kako sve stavke koje utječu na raspoloživi dohodak stanovništva imaju nepovoljan trend pa je realno očekivati daljnju stagnaciju, a možda i pad potrošnje u maloprodaji i u ovoj godini.

Budući da najveći dio potrošnje odlazi na živežne namirnice, ujednačena potrošnja u recesijskim godinama pokazuje da građani više nemaju prostora za daljnje uštede, objašnjava Profesorica na katedri za trgovinu zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Blaženka Knežević. (jk)

Izvor: Poslovni dnevnik, 8. veljače 2012.