Iako su društvene mreže u globalnu upotrebu ušle prije desetak godina, ideja društvenih mreža i njima svojstvenog načina komunikacije, priča je stara 50 godina, piše businessweek.com.

Prije gotovo pola stoljeća, točnije 1966. godine, Ernest Dichter, otac motivacijskog istraživanja, proučavao je metodu uvjeravanja putem WOM-a (Word of mouth) iliti usmenog prijenosa iskustava, i učio kako zapravo koristiti društvenu komponentu te putem toga razvijati brendove.

Jedan od nama danas najvažnijih zaključaka njegove studije jest postojanje četiri razloga odnosno motivacija za daljnje komuniciranje o nekom brendu. Prvi razlog je iskustvo s proizvodom, koje je toliko dobro, novo, drugačije, loše… da ga se jednostavno treba podijeliti. Drugi je zadobivanje pažnje; dijeljenje svojih iskustava i mišljenje je način pridobivanja pažnje i potvrde od svoje okoline te njihovo divljenje što smo ispred ostalih jer smo isprobali nešto novo ili imamo informacije koje drugi nemaju. Treći razlog jest suosjećanje s drugima, točnije potreba da izrazimo svoje prijateljstvo i pomognemo svojim savjetom. I četvrti razlog je dijeljenje poruke jer je jednostavno toliko humoritična ili informativna da ju vrijedi podijeliti.

Ključ je u diferencijaciji

Ista stvar bi se mogla primijeniti i na današnje društvene mreže pa se zaključuje da je za zadobivanje pažnje potrošača potrebno plasirati neku jako informativnu i zanimljivu poruku koja će vas izdvojiti od ostalih. Nadalje, korisnicima je bitno da je izvor informacije vjerodostojan i uvjerljiv. Također, bitna im je njegova motivacija odnosno da onaj tko šalje poruku zaista želi pomoći potrošaču, da ga zanimaju njegovi problemi i mišljenje.

I još jedna bitna stvar: važan je dijalog, dvosmjerna komunikacija. Na taj se način gradi odnos, ulijeva povjerenje, a kritiku i savjete se koristi za unaprjeđenje svog posla. Takav kvalitetan odnos vodi do dijeljenja informacije i preporuke, a upravo preporuka nekog tko ima pozitivna iskustva vodi do 80 posto kupnje nekih proizvoda.

Dakle, društvene mreže su postojale i prije, samo ne na internetu. Internet je to sve skupa samo učinio dostupnijim i globalnijim. Karlovačko je zapravo dobro "prokužilo" ovo i iskoristilo ideju društvene mreže kao "offline" pojave u svojoj kampanji. (MJ)

Izvor: www.businessweek.com